Izražavanje u javnom prostoru

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz izražavanje u javnom prostoru možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

• Sloboda izražavanja i govor mržnje

• Novinarske slobode i mediji

• Neredi na sportskim natjecanjima

Sloboda izražavanja i govor mržnje

U 2023. godini je nastavljen trend česte neprimjerene te u nekim slučajevima i nezakonite, komunikacije u virtualnom i fizičkom prostoru.

Posebno brine kada na takav način komuniciraju javne osobe budući da njihovi istupi i izjave imaju dalekosežnije štetne posljedice na društvenu koheziju nego pojedinačni komentari građana na, primjerice, portalima. Osobito je u tom smislu tijekom godine bio zamjetan polarizirajući i uvredljiv govor političara, a koji i kada nije nezakonit može potaknuti građane na govor koji to jest, ali i širenjem predrasuda i stereotipa poticati diskriminaciju.

Osim od strane političara, takvom smo govoru i drugih javnih osoba svjedočili više puta kroz 2023. godinu. Primjerice,  u javnosti eksponirana osoba je na društvenoj mreži  davala neprimjerene komentare o Romima, šireći prema njima predrasude i stereotipe, o čemu više pišemo u dijelu o etnicitetu. U medijskom intervjuu je pak znanstvenica degradirala strukovnu polemiku sa srpskim kolegama na razinu borbe s najezdom štetočina koje je potrebno iskorijeniti.

S obzirom na javnu komunikaciju političara, došlo je do dodatne normalizacije neprihvatljive komunikacije i od strane građana, koja je bila vidljiva u gotovo svim komentatorskim rubrikama, neovisno o temi. Vijesti o ukidanju naknade za zagrebačke roditelje odgojitelje, manifestirala se na način da su djeca nazivana „okotarinom“ i „okotom“, a roditelji „parazitima“. Molitvena okupljanja prve subote u mjesecu i povodom toga organizirani prosvjedi polučili su neprimjereni govor prema obje skupine građana. Sudionike vjerskih okupljanja nazivalo se „čudacima, idiotima, katoličkim fanaticima, katotalibanima“ i slično, a protivnike takvih okupljanja „destruktivnim nakazama, kretenskim ljevičarima, sotonama, homićima, lezbačama, ološom„ i slično, koji govor djeluje destruktivno na poštivanje prava na javno okupljanje, uključujući i protuprosvijed, te slobodu izražavanja.

Online netrpeljivost između suprotstavljenih strana može dovesti do verbalnih pa i fizičkih  sukoba u stvarnom svijetu. Primjerice, obratila nam se pritužiteljica koja je sudjelovala u prosvjedu protiv molitvenih okupljanja, zbog verbalnog napada i pljuvanja od strane sudionika molitvenog okupljanja, o čemu više pišemo u dijelu o javnom okupljanju. Pojedini komentari na različitim portalima ukazuju pak kako dio građana smatra da mediji neprimjerenim objavama o molitvenim okupljanjima potiču netrpeljivost prema vjernicima sudionicima navedenih okupljanja.

Brine da građani, osnaženi time što su njihova prethodna nezakonita komentiranja u online prostranstvima ostala nesankcionirana, nastavljaju s takvom komunikacijom u stvarnom svijetu, koja osim što može predstavljati kazneno djelo, također može potaknuti na  fizičke napade, koji, ukoliko su motivirani mržnjom po pojedinim osnovama, mogu predstavljati kvalificirano kazneno djelo – zločin iz mržnje.

Da je neprimjeren i nezakonit govor često motiviran društvenim aktualnostima razvidno je i iz odnosa prema stranim radnicima. Naime, s povećanjem broja stranih radnika iz udaljenih trećih zemalja koji žive i rade u RH, neprimjeren govor je sve češće usmjeren prema njima. Nerijetko u komentarima ispod objava na portalima nalazimo navode kako strani radnici „kradu poslove, „ruše cijenu rada“, da je njihov dolazak u RH dio unaprijed smišljene etničke zamjene pučanstva i slično.

Takav je narativ pridonio stvaranju društvene atmosfere u kojoj je, u centru Zagreba, pojedinac verbalno napadao strane radnike, dostavljače, temeljem njihovog etniciteta odnosno boje kože. Napad je snimio i snimku javno objavio, što je u konačnici dovelo do saznanja o ovom činu, procesuiranju i (za sada nepravomoćnoj) osudi počinitelja. Međutim, pored adekvatnog sankcioniranja ovakvog postupanja, nužno je raditi na jačanju položaja stranih radnika u RH, kako bi mogli prepoznati i prijaviti da su žrtve prekršajnog ili kaznenog postupanja, a kako bi se počinitelje pravovremeno i adekvatno sankcioniralo, o čemu više pišemo u poglavlju o stranim radnicima.

Postoje i situacije u kojima iako je izrečena prekršajna sankcija, ista ne ispunjava svrhu kažnjavanja već, s obzirom na visinu, može čak djelovati poticajno budućim nezakonitim postupanjima, predstavljajući kalkulirani rizik prekršajnog postupanja.

Primjerice, u slučaju vlasnika pizzerije o kojem su mediji protekle godine izvještavali, a koji je na društvenim mrežama objavio diskriminatoran oglas za radno mjesto pizza majstora navodeći kako su „svi normalni radnici otišli u Irsku, a nama se na oglas javljaju pakistanci,bangladešanci i četnici iz Niša! Kako dodatno nebi nagrdili naš Samobor s tim crncima […] morati ćemo prilagodi trenutnim kapacitetima radno vrijeme […]. Isto tako nam ne pada na kraj pameti zaposliti četnike iz Niša“, isti je za navedenu izjavu prekršajno osuđen s nekoliko desetaka eura zbog remećenja javnog reda i mira iz čl. 5. ZPPJRM. Obzirom na negativne učinke dane izjave, postavlja se pitanje ostvarenja generalne i specijalne prevencije takvim sankcioniranjem.

Često su online prostor komentatorskih rubrika portala i društvenih mreža, percipirani kao mjesta gdje se zakonska ograničenja ne primjenjuju ili ih se može izbjeći registracijom pod lažnim identitetom.

Međutim, odluka ESLJP-a iz 2023. godine u predmetu Sanchez protiv Francuske br. 45581/15, presedan je u nametanju odgovornosti „vlasniku“ profila vezano za komentare na njegovom „zidu“. Naime, Veliko vijeće ESLJP-a nije utvrdilo povredu prava g. Sancheza na slobodu izražavanja iz članka 10. EKLJP-a zbog kaznene presude izrečene nakon propuštanja uklanjanja mrzilačkih komentara na svom Facebook “zidu”.

G. Sanchez, ujedno francuski političar, u kaznenom postupku pred nacionalnim sudom je osuđen na novčanu kaznu jer sa svog Facebook profila nije uklonio komentare trećih strana kojima se poticalo na mržnju prema muslimanima. Tvrdio je da je novčanim kažnjavanjem povrijeđeno njegovo pravo na slobodu izražavanja te da mu je nametnut nerazmjeran teret praćenja svih komentara koje su objavili drugi korisnici na njegovom otvorenom i javnom Facebook „zidu“.

Međutim, ESLJP je utvrdio da kaznena osuda ne krši prava iz članka 10. EKLJP-a budući su predmetni komentari bili očito nezakoniti i diskriminirajući te je kazna francuskih sudova posljedica njegovog nedostatka kontrole nad komunikacijskim kanalom koji je sam otvorio za javnost. Sud je istaknuo da g. Sanchez ima obvezu nadzirati i uklanjati mrzilačke komentare, da je njegova dužnost razumnog postupanja veća s obzirom da je političar te je bio svjestan kontroverznih komentara objavljenih na njegovom profilu.

U prvoj polovici 2023. godine pažnja medija i javnosti bila je usmjerena na sudbinu hrvatskih građana koji su bili pritvoreni u državi izvan EU u teškim uvjetima, odvojeni od djece i obitelji, bez adekvatnog pristupa vodi, hrani i lijekovima. Iako je većina medija o ovom događaju izvještavala objektivno, pojedina medijska izvještavanja sadržavala su poluinformacije, predrasude i stereotipiziranje. Takvo je ozračje pogodovalo neprimjerenom i nezakonitom govoru u komentarima na portalima te su objavljivani privatni podatci pritvorenih građana na portalima država izvan EU, u svrhu njihove kaznene osude. U virtualnom prostoru je stvorena neprimjerna i iznimno negativna atmosfera prema pritvorenim hrvatskim građanima.

Prema podatcima VEM-a, u ovom je slučaju to regulatorno tijelo zaprimilo nekoliko pritužbi građana i institucija na pojedine portale i TV emisije. U pojedinim je slučajevima VEM zaključio da se objave ili izjave izrečene u emisiji ne mogu podvesti pod kršenje odredbe čl. 14. st. 2. ZEM-a, dok je dvojici  pružatelja el. publikacije i jednom OCD-u izrekao mjeru upozorenja zbog objave članka u kojem su objavljene informacije u kojima se otkriva identitet maloljetne djece te su iznošene pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života, što predstavlja povredu čl. 24. st. 5. ZEM-a kao i kršenje čl. 20. Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima.

Postupajući na vlastitu inicijativu i temeljem pritužbi građana, uvidjeli smo da se na više portala neadekvatno moderirao nezakoniti sadržaj kojeg su generirali korisnici. Tako su pojedinci, ohrabreni vidno lažnim identitetima, ostavljali komentare poput „treba ih ostaviti da trunu […] u zatvorima i da ih siluju od jutra do mraka bez ikakve milosti […] navijamo za smrtnu kaznu i da troškove metaka pošalju soroševskim teroristima“, „još bi bilo bolje da ih deportiramo […] da ih tamo strijeljaju. Osobno bih platio za metke a ako nemaju dragovoljce da pucaju, mogu i tu pomoći. Besplatno i sa zadovoljstvom“,  „[…]nakaze koje trenutno nigeri sidaši siluju od jutra do mraka u […] zatvorima treba streljati. Sa zadovoljstvom ću platiti metke i po dolar po svakom pucaču“, „treba ih povješati“.

Ti i drugi slični komentari nisu uklanjani s portala po više dana i tjedana te smo o istima obavijestili  DORH radi ocjene ostvaruju li se obilježja kaznenog ili prekršajnog djela. Obratili smo se i AZOP-u zbog objavljivanja osobnih podataka građana iz ovog medijski popraćenog slučaja te javnog otkrivanja identiteta drugih osoba sličnih životnih priča.

Povodom navedenih mrzilačkih objava koje su kreirali korisnici na portalima, obratili smo se i VEM-u koji je naveo da ne može biti cenzor komentara u slučajevima kada su portali propustili adekvatno registrirati korisnika ili moderirati štetan sadržaj. Medijski stigmatizirajuće objave, mrzilački komentari i objavljivanje osobnih podataka, stvorile su okružje koje su građani koji su nam se obratili doživjeli i opisali kao „ozbiljnu prijetnju sigurnosti“ njihovim obiteljima.

Ovaj je slučaj ukazao na manjkavosti nadzora nad tiskanim i elektroničkim medijima. Uvažavajući da mediji i novinari uživaju visoku razinu slobode izražavanja, nužno je osvijestiti da ta sloboda podliježe strukovnim načelima, zakonskim obvezama i ograničenjima te dužnostima u vezi korisničkog sadržaja.

Naime, čl. 94. st. 3. ZEM-a propisana je odgovornost pružatelja elektroničke publikacije ako propusti registrirati korisnika te ako nije na jasan i lako uočljivi način upozorio korisnika na pravila komentiranja i na kršenja drugih odredbi zakona. Ta je odredba o odgovornosti uvedena u ZEM radi omogućavanja identifikacije  korisnika odgovornog za nezakoniti sadržaj koji je objavljivao, a medij će biti odgovoran ukoliko ne  ispuni naprijed navedene obveze.

Prema nama dostupnim informacijama, do sada niti jedan elektronički medij nije odgovarao za sadržaj kojeg generiraju korisnici, ali uvažavamo da su možda podnijete građanske tužbe za naknadu štete prouzročene komentarima ispod portala, o čemu nemamo saznanja.

Radi ostvarenja cilja ove odredbe ZEM-a te obeštećenja osoba na čiju štetu se plasira nezakoniti sadržaj na portalima, potrebna je učinkovita i ujednačena primjena ZEM-a, uz redovan nadzor ispunjavanja obveza elektroničkih medija te žurno uklanjanje nedozvoljenih sadržaja. Većoj pravnoj sigurnosti građana doprinijelo bi i istodobno objavljivanje obrazloženja uz odluke koje VEM donosi povodom pritužbi o povredama ZEM-a, a čime bi se ostvarivala i njihova preventivna svrha.

Iako se društvene mreže i druge platforme u pravnom smislu ne smatraju medijima, one obiluju nezakonitim i neprimjerenim izražavanjem u tekstu, slici te audio i video materijalu. Problem objava na društvenim mrežama EU je prepoznala još 2016. godine kada je osmislila Kodeks postupanja protiv nezakonitog govora mržnje na internetu s ciljem da internetske platforme preuzmu dio odgovornosti u sprječavanju masovnog širenja govora mržnje te je isti postao relativno učinkovit instrument protiv ilegalnog sadržaja.

U prosincu 2023. godine Komisija i Visoki predstavnik usvojili su zajedničku komunikaciju naslovljenu „Nema mjesta za mržnju: Europa ujedinjena protiv mržnje“ s ciljem pojačane borbe protiv mržnje u svim njezinim oblicima, jačanjem djelovanja u različitim politikama. To uključuje jačanje rada na suzbijanju govora mržnje na internetu kroz nadogradnju Kodeksa ponašanja dogovorenog s glavnim internetskim platformama. Zajedno s potpisnicima Kodeksa ponašanja, nacionalnim tijelima i OCD-ima, EK je najavila poboljšani „Kodeksa ponašanja+” koji ima za cilj razviti se kao alat koji nije samo reaktivan i usmjeren na uklanjanje sadržaja, već ujedno potiče online platforme da poboljšaju prevenciju i predvide prijetnje.

Akt o digitalnim uslugama (AoDU) je ambiciozni propis u području zaštite digitalnog prostora od širenja ilegalnih sadržaja te zaštite temeljnih prava korisnika. Isti se odnosi na društvene medije, internetska tržišta, vrlo velike internetske platforme (very large online platforms – VLOP) i vrlo velike internetske tražilice (very large online search engines – VLOSE). Njime su prvi put u EU uvedene zakonske obveze za borbu protiv dezinformacija, kao i odgovornost u slučaju neispunjavanja ove obveze. AoDU definira nezakoniti sadržaj kao i društveno štetan sadržaj te za oba detaljnije propisuje obveze.

Sa stajališta borbe protiv dezinformacija AoDU prepoznaje da iste mogu predstavljati dva sistemska rizika, odnosno stvarni ili predvidivi negativan učinak na demokratske procese, građanski diskurs i izborne procese te javnu sigurnost; kao i rizik za zaštitu javnog zdravlja, maloljetnika i ozbiljne negativne posljedice na tjelesnu i psihičku dobrobit osobe ili na rodno uvjetovano nasilje. Stoga je važno da ako se dezinformacija smatra nezakonitom prema zakonodavstvu određene zemlje EU-a, svi internetski posrednici, uključujući internetske platforme, žurno poduzmu radnje za njihovo uklanjanje pod prijetnjom novčanih i administrativnih sankcija.

Novinarske slobode i mediji

Mediji su u 2023. godini suočavani s prijetnjama strateškim tužbama usmjerenim protiv javne participacije (SLAPP), fizičkim napadima te zakonodavnim najavama koje nose mogući rizik kvalitetnom obavljanju novinarske djelatnosti i javnom interesu.

Početkom 2023. godine Vlada RH je najavila izmjene i dopune KZ-a i ZKP-a, među ostalim, i kroz uvođenje novog kaznenog djela Neovlaštenog otkrivanja sadržaja istražnih ili dokaznih radnji kojom se predviđa kazna zatvora do tri godine za taksativno pobrojane osobe koje neovlašteno otkriju sadržaj izvidne ili dokazne radnje s ciljem da ih učine javno dostupnim. Novinarska struka je navedeni zakonski prijedlog prepoznala kao ugrozu medijskih sloboda i prava na informiranje te napad na profesiju i javni interes.

U postupku donošenja ovih zakonskih izmjena ukazali smo na potrebu daljnjeg obrazloženja predložene norme, naročito vezano za najave da će ista od kažnjavanja isključiti  novinare. Usvojenim izmjenama i dopunama KZ-a iz ožujka 2024. godine propisano je da počinjenje, pomaganje ili poticanje ovog kaznenog djela ne može ostvariti onaj tko obavlja novinarski posao te je protupravnost postupanja isključena i ako je djelo počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu.

Pritom smo ukazali da iako su novinari isključeni od kažnjavanja, navedena zakonska odredba može djelovati odvraćajuće na prijavitelje nepravilnosti da se odluče javno razotkriti nepravilnosti medijima, kao i da se Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN) propisuje prijavljivanje nepravilnosti koje je u javnom interesu, ukazujući da u praksi može doći do različitog tumačenja standarda iz KZ-a i ZZPN-a vezano za (pretežiti) javni interes.

Negativan utjecaj na medijske slobode predstavljaju i dalje prisutne SLAPP tužbe, posebice kada su usmjerene na neprofitne ili male i lokalne medije kojima presuda kojom se nalaže plaćanje novčanog iznosa tužitelju može predstavljati preveliki financijski teret zbog kojeg moraju raspustiti redakcije.

Jedan od mehanizama prevencije SLAPP-a jest formiranje Radne skupine pri MKIM, čiji smo član, koja okuplja međuresorne stručnjake ujedinjene u pronalasku načina ranog prepoznavanja i suzbijanja zlouporabe tužbi protiv novinara. Jedna od mjera usvojena u Nacionalnom planu razvoja kulture i medija 2023.-2027. jest uspostava mehanizama za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi koja se ima implementirati u najavljeni novi Zakon o medijima. Pritom treba razumjeti i da nije svaka tužba protiv novinara i medija SLAPP tužba koja ima za cilj financijsko i drugo iscrpljivanje novinara, već da se može raditi o klasičnoj tužbi za naknadu štete zbog, primjerice, povrede časti i ugleda neodgovornim medijskim objavama.

Ustavni sud RH je 2023. godine donio odluku U-III-2482/2020 kojom se odbija ustavna tužba koju je jedan od najvećih medija u RH podnio smatrajući da su mu sudskim odlukama kojima je odlučeno o osnovanosti tužbenog zahtjeva radi naknade štete u iznosu od 105.000,00 kn s pripadajućom zateznom kamatom, povrijeđena prava i slobode zajamčene Ustavom.

Naime, tužbom podnijetom od strane tužitelja koji je sudac, zatraženo je da medij isplati tužitelju 150.000,00 kn zbog objave članka kojim se čitateljima imputira da je povezan s pravosudno-korupcijskom aferom, za što je medij pogrešno smatrao da ima utemeljenje u sadržaju audio snimaka koje su prikupljene tijekom tajnog nadzora osumnjičenika. U drugostupanjskom postupku pokrenutom temeljem žalbe tuženika, presuda je preinačena te je iznos koji je medij dužan isplatiti tužitelju umanjen za 30%, odnosno smanjen na 105.000,00 kn.

Odlučujući povodom ustavne tužbe, odnosno je li došlo do povrede prava medija dosuđivanjem visokog financijskog obeštećenja tužitelju, USUD je prosuđivao prirodu i ozbiljnost novčane sankcije naspram prava na slobodu izražavanja, budući da dosuđena naknada štete „mora biti u razumnom odnosu razmjera s pretrpljenim narušavanjem ugleda“. Uvažavajući visinu dosuđenog iznosa, USUD naglašava kako sloboda izražavanja „ne ekskulpira (medij) od odgovornosti za povredu prava drugih osoba, poglavito iznošenjem neistina te činjenično neprovjerenih informacija, stoga „penaliziranje postupanja (medija) u konkretnom slučaju svoju nužnost nalazi u vladavini prava kao pravnoj pojavnosti demokracije u društvu uređenom Ustavom“.

Postavlja se pitanje predstavlja li ovakvo obrazloženje afirmaciju strateških tužbi protiv javne participacije i je li visina utuženog i dosuđenog iznosa u suprotnosti s politikama usmjerenim suzbijanju SLAPP-a te odlukama ESLJP-a. To posebice uzimajući u obzir odluku ESLJP-a u predmetu Narodni list d.d. protiv Hrvatske br. 2782/12 gdje je taj sud, odlučujući o naknadi štete od 50.000,00 kn, koju je sudac nacionalnog suda tužbom potraživao od medija, zaključio da ista nije nužna u demokratskom društvu iako je zakonita i ima legitiman cilj zaštite ugleda suca.

Pored financijskih ugroza koje se očituju kroz SLAPP tužbe, medijskih djelatnici nerijetko su žrtve kaznenih djela protiv života i tijela ili osobnih sloboda. HND je u sklopu projekta Safe Journalists evidentirao 11 napada i prijetnji prema novinarima, od koji su dvije prijetnje smrću i teškim tjelesnim ozljedama, dvije su fizički napadi, a sedam su druge prijetnje. Pored navedenog, HND bilježi i druge vrste pritisaka na novinare i medije pri čemu upozorava na izostanak osuda takvih pojava od visokopozicioniranih dužnosnika.

U svrhu jačanja sigurnosti novinara kao i podizanja svijesti o njihovoj društvenoj važnosti, RH se priključila kampanji VE za jačanje sigurnosti novinara. Iako još uvijek nije izrađena dugoročna nacionalna medijska strategija, srednjoročni Akcijski plan razvoja kulture i medija za 2023.-2027. ističe važnost poboljšanja zaštite sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika. Njihovoj sigurnosti pridonosi potpisivanje Sporazuma o suradnji između MUP-a, HND-a i SNH-a te dvaju pratećih protokola – Protokola o postupanju policije, novinara i drugih medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od interesa javnosti i Protokola o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadaća, koji predstavljaju implementaciju preporuke EK iz 2021. godine.

Neredi na sportskim natjecanjima

Proteklu godinu na sportskim natjecanjima i stadionima obilježilo je više navijačkih ekscesa poput pjevanja ustaških pjesama na nogometnoj utakmici između reprezentacije Hrvatske i Turske u Osijeku, isticanja ustaške zastave tijekom utakmice između Hrvatske i Latvije u Rijeci te pjevanja ustaške koračnice na utakmici između HNK Velika Gorica i GNK Dinamo u Velikoj Gorici.

Pozitivnim smatramo učinkovitu reakciju MUP-a u svim gore navedenim slučajevima, u kojima su počinitelji brzo pronađeni i procesuirani, a u sudskom postupku osuđeni. Dobrodošao pomak u sankcioniranju vidimo i u (gotovo) sustavnom izricanju zaštitne mjere zabrane prisustvovanja nogometnim utakmicama u trajanju od jedne ili dvije godine, a u pojedinim slučajevima i u oduzimanju i uništenju predmeta kojim je prekršaj počinjen (primjerice zastave sa ustaškim obilježjima).

Prema podacima MUP-a u 2023. godini evidentirao je 952 prekršaja iz čl. 4. kažnjiva po čl. 39. i 39a. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Od toga se devet prekršaja odnosilo na pokušaj unošenja i isticanja transparenta, zastava ili drugih stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje temeljem rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti, dok ih se 45 odnosilo na pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče na nasilje ili mržnju.

Prema podacima Hrvatskog nogometnog saveza (HNS), njihovi časnici za sigurnost evidentirali su vrijeđanje i neprimjereno skandiranje (rasizam, diskriminaciju, neprihvatljivo izražavanje) u približno  12 do 15% slučajeva na 189 održanih utakmica SuperSport HNL prvenstva (sezone proljeće i jesen 2023. godine). U neprimjernom navijanju prednjače najveće navijačke skupine, a HNS utakmice nije prekidao već je koristio instrument privremenog prekida i upozorenja gledateljima putem razglasa.

Brzi i učinkoviti prekršajni i kazneni postupci s primjerenim sudskim kaznama, UEFA-ine financijske i druge sankcije HNS-u i medijske najave Saveza da će se od odgovornih navijača regresno naplatiti za svaku isplaćenu kaznu, kao i visoke novčane kazne klubovima, smatramo dobrim smjerom za suzbijanje navijačkog nasilja s elementima mržnje na stadionima i sportskim natjecanjima.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: Pravosuđe, Javno okupljanje, Zaštita prijavitelja nepravilnosti, Branitelji ljudskih prava, Prava nacionalnih manjina, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla i Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.