Ministarstvo zdravlja predložilo je izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kako bi se postigla financijska stabilnost sustava i poboljšao položaj osiguranih osoba HZZO-a. No, pri tom nije provedena detaljna i dubinska analiza financijskih učinaka na građane, kao niti na opseg, kvalitetu, dostupnost i pravodobnost zdravstvene zaštite. Također nije vidljivo koliko bi predložene izmjene mogle doprinijeti uravnoteženijem financijskom poslovanju obveznog zdravstvenog osiguranja niti su dostatno obrazloženi razlozi zbog kojih se Zakon donosi po hitnom postupku.

Obrazložila je to pučka pravobraniteljica Lora Vidović u mišljenju na predložene izmjene, koje je u sklopu javne rasprave uputila Ministarstvu zdravlja. Istaknula je kako će one utjecati na financijsku situaciju građana, posebice povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osigurane osobe u troškovima zdravstvene zaštite, što bi posebno pogodilo ranjive skupine među kojima su umirovljenici, teško oboljeli i osobe slabijeg imovnog stanja.

Izmjenama je predviđeno i da utvrđivanje mjera zdravstvene zaštite iz obveznog osiguranja bude u nadležnosti Upravnog vijeća HZZO-a, što je u suprotnosti s člankom 98. Zakona, prema kojem HZZO mjere tek predlaže, a njihovo utvrđivanje u nadležnosti je ministra zdravlja. Proširenje ovlasti otvara i pitanje mogućeg sukoba interesa, jer bi se HZZO-u na taj način omogućilo da se pri utvrđivanju mjera vodi financijskim interesima, na štetu javnog zdravstva. Također, nedopustivo je da iz postupka utvrđivanja mjera iz obveznog zdravstvenog osiguranja budu isključeni Zavod za javno zdravstvo i nadležne komore, već da o tome odlučuje samo osiguravatelj.

Izmjene predviđaju i omogućavanje naplate zdravstvene zaštite korištene u hitnom prijemu na zahtjev osigurane osobe, ukoliko nije predstavljala hitnu medicinsku pomoć. No, racionalizaciju korištenja hitnog bolničkog prijema potrebno je provesti drugim mjerama, uz osiguranje kvalitetne, dostupne i pravodobne zdravstvene zaštite pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe. Također, hitna medicinska pomoć zakonom je definirana kao pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni za otklanjanje neposredne opasnosti za život i zdravlje, pa se ne može od osigurane osobe očekivati da sama procjenjuje radi li se o neposrednoj opasnosti za život.

Prema predloženim izmjenama može se zaključiti da će biti sužen krug osoba i opseg zdravstvene zaštite u odnosu na važeći Plan i program, koji obuhvaća sve stanovnike i širi opseg zaštite. Pravobraniteljica je u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2015. godinu upozorila kako je u najavljenoj reformi zdravstvenog sustava potrebno osnažiti poziciju javnog zdravstva, vodeći računa da zdravlje ne smije postati privilegija društvenih elita, pri čemu je dala i niz preporuka nadležnima za postizanje tog cilja.