Kao jednu od mjera zaštite od širenja koronavirusa, posebno zbog učestalog kršenja samoizolacije osoba kojima je ona određena, Vlada je predložila izmjene zakona kojima bi se pratilo kretanje građana. Riječ je o Prijedlogu Zakona o dopunama Zakona, koji bi omogućio prikupljanje podataka o lokaciji, što može dovesti do ograničenja prava građana na slobodu kretanja i privatnost.
Prava i slobode je, prema Ustavu, moguće ograničiti samo zakonom, da bi se zaštitila sloboda i prava drugih te pravni poredak, javni moral i zdravlje, no svako takvo ograničenje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem, u svakom pojedinačnom slučaju. Stoga je pučka pravobraniteljica Lora Vidović uputila amandmane na Prijedlog, Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav te Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora.
Prema obrazloženju Prijedloga, ograničenje se odnosi na usko, jasno i precizno definirane situacije, samo kada se zdravlje i životi građana ne bi mogli učinkovito zaštititi na neki drugi način, a navodi se i kako udovoljava kriteriju razmjernosti, jer se ocjenjuje da je obrada podataka razmjerna potrebi zaštite zdravlja i života, i to isključivo u situacijama kada je ta potreba dosegnula takvu razinu ugroze da je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti. Međutim, upravo s ciljem osiguravanja razmjernosti, iznimno je važno osigurati i zaštitne mehanizme čija je svrha izbjegavanje arbitrarnosti prilikom njihove provedbe.
Stoga treba izričito zakonom definirati jasne kriterije kojima će se osigurati provođenje ove mjere nad precizno određenim kategorijama građana, primjerice onima kojima je rješenjem nadležnih tijela određena samoizolacija.
Također, neophodno je građane nad kojima se provodi mjera obrade podataka, pisanim putem informirati o početku provedbe i vremenskom roku provedbe mjere, uz izričitu zabranu retroaktivnosti.
Ustav jamči i sigurnost i tajnost osobnih podataka, kao i nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava u državi, pa je iznimno važno pobliže odrediti sustav nadzora nad prikupljenim podacima. Potrebno je i definirati rokove u kojima se prikupljeni podaci pohranjuju, primjerice u fiksnom razdoblju od 30 dana, s mogućnošću donošenja odluke o produljenju, ili najdulje za vrijeme trajanja prirodne nepogode, katastrofe, epidemije ili opasnosti od epidemije.
Sve navedeno važno je obuhvatiti Prijedlogom Zakona o dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, kako bi ograničenje temeljnih prava i sloboda građana bilo razmjerno naravi potrebe za ograničenjem, što je u ovom slučaju zaštita zdravlja i života građana, u kontekstu epidemije uzrokovane korona virusom.
Prijedlog Zakona o elektroničkim medijima_amandman
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije