* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Tijekom 2023. zaprimili smo 209 pritužbi koje se odnose na probleme građana u vezi imovinskopravnih odnosa, od kojih se 98 odnosi na stanovanje, što je nešto više od 46% zaprimljenih pritužbi iz tog područja.

U području povrata imovine oduzete za vrijeme komunističke vladavine (denacionalizacija) kontinuirano bilježimo pad broja zaprimljenih pritužbi u odnosu na prethodne godine. Tako je tijekom 2023. zaprimljeno šest ovakvih pritužbi, međutim, brojni predmeti otvoreni ranije radi dugotrajnosti postupka po zahtjevu za povratom oduzete imovine još nisu dovršeni. Postupci uglavnom traju dulje od 20 godina te se, primjerice, u pritužbama ukazuje na vraćanje predmeta povodom žalbe na ponovno postupanje prvostupanjskom tijelu, umjesto da Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao drugostupanjsko tijelo donese meritornu odluku i na taj način skrati razdoblje postupanja. Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave tijekom 2023. godine ukupno je riješeno 535 predmeta po izjavljenim žalbama u predmetima povrata/naknade, od čega je 243 rješenja poništeno i predmeti su vraćeni prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, 231 žalba je odbijena, a 61 rješenje je preinačeno. Riječ je o sustavnim, dugogodišnjim problemima u postupanju koji imaju za posljedicu povredu ustavnih i zakonskih prava građana.

U odnosu na stanje riješenosti predmeta povrata pokretnina sa svojstvom kulturnog dobra, koje su sastavni dio zbirki, muzeja i galerija i drugih ustanova, prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave nadležnim prvostupanjskim tijelima podneseno je ukupno 58 zahtjeva od kojih je 6 pravomoćno riješeno te su pokretnine vraćene u vlasništvo, ali ne i u posjed, 16 predmeta je još u radu, a u 36 predmeta je zahtjev pravomoćno odbijen ili odbačen odnosno postupak je obustavljen.

Tijekom niza prethodnih godina predlagali smo donošenje podzakonskog akta koji bi regulirao određivanje visine naknade za ovu vrstu imovine, odnosno Uredbe o posebnoj vrsti naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio muzeja, galerija i drugih ustanova. Nažalost, ta Uredba nije donesena niti nakon 26 godina od dana stupanja na snagu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Stoga, predlažemo da nadležna tijela, Ministarstvo pravosuđa i uprave te Ministarstvo kulture i medija, iznađu odgovarajuće rješenje da se ovlaštenicima naknade utvrdi odgovarajući iznos naknade za predmetne pokretnine.

Pri tome je potrebno uzeti u obzir mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave da bi se pravomoćno utvrđenim ovlaštenicima naknade za eksponate za koje su muzeji zainteresirani mogao ponuditi otkup, a za one za koje nisu zainteresirani, pravomoćno utvrđenim vlasnicima bi se mogao ponuditi i povrat u posjed, o čemu bi svakako prethodnu suglasnost trebalo dati Ministarstvo kulture i medija.

Preporuka 70.  

Ministarstvu pravosuđa i uprave, da u suradnji s Ministarstvom kulture i medija postigne suglasnost o određivanju naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio muzeja, galerija i drugih ustanova

Tijekom 2023. zaprimili smo i ukupno 16 pritužbi građana koje se odnose na dugotrajnost postupaka određivanja i isplate naknade za nekretnine koje su izvlaštene na temelju ranijih propisa o izvlaštenju (tzv. predmeti stare eksproprijacije). Ovi predmeti vode se pri nadležnom gradskom uredu od 2018. godine. Radi se o nekretninama koje su eksproprirane za potrebe izgradnje tramvajske pruge Mihaljevac – Gračansko Dolje prije više od sedamdeset godina, dok je iz priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka vidljivo da su pritužitelji i dalje upisani kao vlasnici ekspropriranih nekretnina, za koje je kao oznaka zemljišta u posjedovnicama tih zemljišnoknjižnih izvadaka navedena tramvajska pruga u Dolju. Prema očitovanju nadležnog gradskog ureda, na temelju zahtjeva pojedinih fizičkih osoba formirani su zasebni spisi, ukupno 70 predmeta određivanja naknade za eksproprirane nekretnine, a koji su danas u različitim stadijima rješavanja pri nadležnim tijelima (prvostupanjski i drugostupanjski upravni postupak, upravni spor).

“Poštovani,

 još 1959. g. pravomoćnim rješenjem donesena je odluka o obeštećenju stanovnika Gračana za oduzeto zemljište zbog gradnje tramvajske pruge od Mihaljevca do Gračanskog Dolja.

Zemljišta su oduzeta eksproprijacijom 1948.g.

Dan danas mi smo upisani u zemljišne knjige kao vlasnici, nekoliko puta Grad Zagreb, ZG-Holding i ZET su se pokušali upisati ali ih je Općinski sud zk odjel odbio.

Još 2018. g. predao sam preko 50. zajedničkih zahtjeva za naknadu Gradu Zagrebu, te je još 20/30 pojedinačnih zahtjeva predano. Tako reći ništa se ne dešava.”

Osim problema dugotrajnosti postupanja u predmetima povrata/naknade oduzete imovine, građani su nam se, između ostalog, obraćali vezano za probleme koji proizlaze iz suvlasništva stambene zgrade (plaćanje zajedničke pričuve, podmirenje troškova iz pričuve, etažiranja zgrade, ugradnja vodomjera, instalacija portafona i sl.), zatim vezano za postavljanje solarnih panela na krov kuće koja je kulturno dobro, postupke iseljenja iz nekretnine, korištenja okućnice stambene zgrade, uknjižbe garaže u zemljišnu knjigu, vraćanja pologa za stan, u kojim predmetima je pritužiteljima dana opća pravna informacija.

Građani su iznosili i primjedbe na natječajne postupke za zakup ili prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, ukazujući na povrede zakona i podzakonskih propisa. Prema podacima poljoprivredne inspekcije, u 2023. provedeno je 1.163 inspekcijskih nadzora, što je oko 30% manje nego 2022. godine. Zbog utvrđenih nepravilnosti inspekcija je donijela 319 upravnih mjera i pokrenula je 257 prekršajna postupka, od kojih su neki još u tijeku.

Najčešće povrede odnosile su se na nepravilnosti u provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i drugih propisa kojima se uređuje održavanje, korištenje i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Prema dostavljenim podacima Državnog inspektorata nepravilnosti su se odnosile na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta bez ugovora (103), kao i na slučajeve korištenja nakon isteka ugovora (140). Zakonskim izmjenama propisano je da će se korištenje poljoprivrednog zemljišta bez valjane pravne osnove prekršajno kažnjavati te ćemo pratiti primjenu ove odredbe u praksi.

Ministarstvo poljoprivrede je tijekom 2023. godine izdalo ukupno 26 suglasnosti i prethodne suglasnosti na dostavljene Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, a preuzelo je raspolaganje zemljištem od 23 jedinice lokalne samouprave i raspisalo te provelo četiri natječaja za zakup.

Sukladno dostavljenim podacima te nastavno na preporuku danu u Izvješću za 2022. godinu, tijekom 2023. kontinuirano su se provodili inspekcijski i upravni nadzori nad primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu i provedbenih propisa, što je bitan način otklanjanja postojećih nepravilnosti i njihovog budućeg preveniranja, a nadležna tijela bi trebala nastaviti svoje aktivnosti u tom smjeru.

Preporuka 71. (ponovljena)

Ministarstvu poljoprivrede, da kontinuirano provodi upravne nadzore nad postupcima dodjele i korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Graditeljstvo, Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Pravo na adekvatno stanovanje i Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.