Dugotrajnost postupanja u predmetima povrata/naknade za oduzetu imovinu prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, i dalje je veliki problem. Prema podatcima Ministarstva pravosuđa, u 2019. je na rješavanju bilo 1.840 žalbi u ovim predmetima, a riješeno ih je 535. Prosječan rok rješavanja u drugom stupnju, radi složenosti predmeta i nedostatka djelatnika, je dvije i pol godine, a slično je i u prvom stupnju.

Preporuka MP- u iz Izvješća za 2018. da provede upravni nadzor nad svim službama za imovinsko-pravne poslove UDU, sada županijskim odjelima, nije provedena, budući da su djelatnici Ministarstva bili angažirani na prioritetnom rješavanju upravnih predmeta izvlaštenja koji su se odnosili na strateške investicijske projekte Vlade, a nedovoljno ih je za pravovremeno obavljanje svih zadataka. Ujedno, MP je u očitovanju navelo kako je smanjen broj predmeta povrata imovine u kojima nije doneseno niti jedno prvostupanjsko rješenje, ali nije navelo njihov broj ni razloge nepoduzimanja nijedne radnje u 20 predmeta, dulje od 20 godina.

Osim toga, dugotrajno je i rješavanje predmeta izvlaštenja i drugih imovinsko-pravnih predmeta. Prema podatcima MP-a, u 2019. na rješavanju po izjavljenim žalbama bilo ih je 1.187, od čega ih je tijekom godine zaprimljeno 549, dok prosječno rješavanje ovih postupaka također traje oko dvije i pol godine. Županijski odjeli za imovinsko-pravne poslove, kao prvostupanjska tijela, navode kako su razlozi dugotrajnosti preopterećenost i nedovoljan broj zaposlenika te nedostatna educiranost za rješavanje najsloženijih predmeta, velik broj novozaprimljenih predmeta, osobito izvlaštenja, a razlog dugotrajnosti rješavanja predmeta povrata/naknade je i trajanje drugostupanjskog postupka, jer se u nekim predmetima na rješenje čeka više od pet godina, da bi se potom vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, iako ga MP može i samo riješiti iz stanja spisa.

Uredba o posebnoj vrsti naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio zbirki, muzeja i galerija nije donesena ni tijekom 2019. MP je zatražilo od prvostupanjskih tijela ažuriranje podataka o stanju riješenosti te je iniciralo sastanke s MK radi iznalaženja odgovarajućih rješenja, no kako je Uredba trebala biti donesena još 1997., ovakav pristup ne ohrabruje.

U 2019. građani su se prituživali i zbog problema u rješavanju predmeta povrata poljoprivrednog zemljišta ovlaštenicima naknade, dodjelom zamjenskog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Naime, do donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu 2018. ova pitanja bila su regulirana Uredbom o kriterijima za dodjelu zamjenskog zemljišta u vlasništvu RH ovlaštenicima naknade za oduzeto poljoprivredno zemljište, temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a nadležno tijelo bila je Agencija za poljoprivredno zemljište. ZPZ-om Agencija je ukinuta, Uredba je stavljena van snage, a mnogi gradovi i općine, koji su postali nadležni, nisu donijeli Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, kojima su trebali predvidjeti i zemljišne površine za povrat. Prema podatcima županijskih odjela za imovinsko- pravne poslove broj ovih predmeta je velik pa, primjerice, Bjelovarsko-bilogorska županija navodi da se 30 od 50 preostalih predmeta odnosi upravo na povrat poljoprivrednog zemljišta.

U vezi zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, tijekom 2019. zaprimili smo pritužbe o nepravilnostima pri produljenju ugovora o privremenom korištenju, počinjenima od strane JLS-a, koje postupaju protivno ZPZ-u i Uputi za postupanje u primjeni članaka 57., 98. i 100. ZPZ Ministarstva poljoprivrede. Ono pak navodi kako nije zaprimalo pritužbe građana niti poljoprivredne inspekcije zbog produljenja ugovora te da im JLS nisu dužne dostavljati ugovore. Međutim, iz pritužbi građana vidljivo je da ovaj problem ipak postoji pa bi Ministarstvo, u suradnji s JLS-ima, trebalo pristupiti njegovom rješavanju, a prije izdavanja suglasnosti bilo bi korisno obaviti terenske provjere.

 

PREPORUKE:

1.  Ministarstvu pravosuđa, da poveća broj djelatnika radi učinkovitijeg i bržeg rješavanja imovinsko-pravnih predmeta, osobito povrata i izvlaštenja;

2. Ministarstvu poljoprivrede,  da  upravnim  nadzorom utvrdi  jesu  li  su ugovori  o  privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH zaključeni temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Upute Ministarstva.

 

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.

Pravosuđe