* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.
Iz sadržaja zaprimljenih pritužbi, kao i iz podataka DIRH-a, vidljiva je sve veća svijest o štetnosti bespravne gradnje za zajednicu i okoliš.
Prema podacima DIRH-a, u 2023. godini je zaprimljeno 4.140 podnesaka građana kojima su tražili pokretanje inspekcijskog postupka zbog bespravne gradnje kojom su ugrožena njihova prava i interesi, kao i javni interes, a podneseno je 285 optužnih prijedloga sudovima, 63 kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima te je izrečeno 360 prekršajnih naloga.
Kao i prethodnih godina građani su se pučkoj pravobraniteljici najviše prituživali na izostanak obavijesti inspekcije povodom njihovih prijava iako bi u roku od 30 dana trebali dobiti povratnu informaciju ukoliko prijava nije anonimna; neažurnost u postupanju građevinske inspekcije; izostanak kontrolnih nadzora izrečenih mjera te na dugotrajnost u izvršenju rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađenih građevina. Budući da pučka pravobraniteljica nije ovlaštena provoditi inspekcijski nadzor po prijavama nezakonite gradnje, građanima smo pružali opće pravne informacije o raspoloživim pravnim instrumentima i načinima ostvarivanja zaštite njihovih prava.
“Podnio sam dvije prijave građevinskoj inspekciji vezano za bespravne radove koje je… zvela na k.č., koje su u mom vlasništvu. Obzirom da je navedenim radovima uklonjen oslonac betonske ploče terase, ispod koje moja obitelj i ja pristupamo kući, postoji velika opasnost od urušavanja iste, te nastanka materijalne štete i ugrožavanja ljudskih života… usprkos svemu navedenom do današnjeg dana, čak 20 mjeseci nakon podnošenja prijava građevinskoj inspekciji, od državnog inspektorata – građevinske inspekcije nisam dobio nikakvo rješenje za navedene prijave. Stoga smatram da su ugrožena moja ustavna i zakonska prava, da me pravna država ne štiti, te Vas molim da poduzmete sve mjere i radnje kako bih ista ostvario.”
U jednom predmetu nam se upravni odjel za prostorno planiranje, komunalno gospodarstvo, zaštitu okoliša i imovinu jedne jedinice lokalne samouprave pritužio na neažurnost u radu građevinske inspekcije jer su prijavili nezakonitu gradnju na zaštićenom području, a nakon toga više od godinu dana nisu dobili nikakvu povratnu informaciju.
Građani pri tome često nisu u dovoljnoj mjeri upoznati o raspoloživim pravnim instrumentima i načinima ostvarivanja zaštite njihovih prava, a posebice im je zbunjujuća činjenica da inspektori provode inspekcijski nadzor i pokreću postupak po službenoj dužnosti, iako im prijave građana o mogućoj nezakonitoj gradnji mogu biti važan izvor informacija temeljem kojih pokreću postupak po službenoj dužnosti. Područni uredi DIRH-a tijekom 2023. godine zaprimili su 4.140 novih prijava o mogućem nezakonitom građenju, a DIRH je, u 2023. godini od ukupno 4.774 nadzora, 2.034 proveo povodom prijava građana, drugih tijela ili napisa u medijima. Međutim, u daljnjem postupku nadzora, podnositelji prijava sukladno čl. 105. Zakona o državnom inspektoratu te pravnom stajalištu Ustavnog suda RH izraženog u Odluci U-III/2446/2021 od 20. siječnja 2022. godine, nemaju status stranke u inspekcijskom postupku te nisu informirani o ishodu njihovih prijava.
Graditelji ponekad nastavljaju gradnju i nakon što je naređena obustava gradnje i uklanjanje građevine. Način suzbijanja takvih postupanja je češće poduzimanje kontrolnih nadzora, uključujući i temeljem informacija građana o nastavku bespravne gradnje. Ujedno, radi primjene prava na dobro upravljanje, potrebno je građane pravovremeno obavještavati o postupanju po njihovim prijavama, čime bi se steklo njihovo veće povjerenje u funkcioniranje upravnih i inspekcijskih nadzora.
Preporuka 68.
Građevinskoj inspekciji, da u rokovima i na način propisan zakonom obavještava građane o postupanju po njihovim prijavama nezakonite gradnje |
Građevinska inspekcija je u 2023. godini donijela 791 rješenje o uklanjanju nezakonito izgrađenih građevina, 478 o obustavi gradnje ili zatvaranju gradilišta, izdala je 36 upozorenja o otklanjanju nepravilnosti te 51 naredbu o usklađivanju gradnje s izdanim aktima o gradnji.
Izricanje novčanih kazni donošenjem zasebnih rješenja, protiv kojih je moguće voditi samostalne upravne sporove, utječe na trajanje cjelokupnog postupka, s obzirom da nadležni upravni sud može donijeti odgoditi izvršenje inspekcijskog nadzora do okončanja spora. Međutim, građevinska inspekcija u slučaju nezakonite gradnje u zaštićenim i izvan građevinskim područjima može pokrenuti postupak uklanjanja i bez prethodnog izricanja novčanih kazni.
“…građevinska inspekcija više od 10 godine nije provela rješenje za uklanjanje bespravnog sagrađenog objekta…”
Ukoliko izvršenik ne postupi po rješenju o uklanjanju nezakonito izgrađene građevine nakon tri izrečene novčane kazne, pristupa se uklanjanju građevine, a koje se može provesti i putem trećih osoba. Tako smo u jednom predmetu, u kojem je rješenje o uklanjanju postalo izvršno prije više od 10 godina te još nije provedeno, DIRH-u predložili poduzimanje odgovarajućih mjera usmjerenih ka učinkovitijem i pravodobnijem rješavanju predmetnog postupka, vodeći računa o tome da se izvršenje rješenja o uklanjanju bespravnih gradnji može izvršiti i putem trećih osoba, kada je Služba za izvršenja inspekcijskih rješenja zauzeta drugim poslovima.
Preporuka 69. (ponovljena)
Građevinskoj inspekciji, da poveća broj kontrolnih nadzora nad provođenjem izrečenih mjera |
DIRH je tijekom 2023. godine uklonio 19 nezakonito izgrađenih građevina, a sami investitori su uklonili 417 građevina, dok je trenutno za izvršenje spremno 350 inspekcijskih rješenja o uklanjanju koja se odnose na postupke u kojima su izrečene novčane kazne te je utvrđeno da građevina ne može ostati u prostoru niti se može ishoditi akt za građenje, što ukazuje da je potrebno tražiti nova rješenja vezano za postupak uklanjanja. Pri tome treba voditi računa o tome da provedba izvršenja bude u skladu s ustavnosudskom praksom kojom se prije uklanjanja traži provođenje testa razmjernosti mjere rušenja. Isto je osobito važno kada je riječ o jedinoj nekretnini, a u kontekstu povrede prava na dom iz čl. 8. EKLJP.
Osim što su u praksi prisutni primjeri građenja bez izvršne građevinske dozvole za koje subjekti nadzora navode da su poboljšanja postojećeg stanja, za što sukladno odredbama Zakona o gradnji i Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima nije potrebna građevinska dozvola, još jedan problem koji uočavamo je postavljanje različitih mobilnih objekata ili gradnja poljskih kućica na poljoprivrednim zemljištima koje ne služe primarnoj svrsi u skladu s namjenom toga zemljišta.
U tom kontekstu, zamjetan trend posljednjih godina je usitnjavanje poljoprivrednih zemljišta s ciljem stvaranja “parcela” koja postaju temelj (bespravne) gradnje izvan građevinskih područja. Takva se zemljišta uglavnom nalaze u područjima koja su prostornim planovima obilježenima kao veoma vrijedno, vrijedno ili šumsko zemljište i isključiva im je namjena poljoprivredna proizvodnja odnosno šuma gospodarske namjene. Prema navodima DIRH-a nadzori građenja u zaštićenim i izvan građevinskim područjima smatraju se prioritetnim nadzorima građevinske inspekcije, radi čega su ih tijekom 2023. godine proveli 1.074, a od toga ih je 269 izvršeno na vrijednom ili zaštićenom području.
Naime, po urbanističkim planovima većine županija, gradova i općina, dosad je bilo moguće izgraditi spremište za alat i opremu veličine 20 m2 na poljoprivrednom zemljištu čija površina prelazi dvije i više tisuća m2, a u praksi su se gradili mali stambeni objekti sa sanitarnim čvorom, na koje bi bila postavljena nadstrešnica, a ponekad pored izgrađena ”vodosprema” koja bi se potom pretvarala u bazen. Kako bi se zaustavila ova praksa, pojedine jedinice lokalne samouprave stoga su počele zabranjivati izgradnju jednostavnih građevinskih objekata kojih nema u njihovim Prostornim planovima, kao i obavljanje radnji koje za svrhu imaju stvaranje uvjeta za boravak na poljoprivrednom zemljištu, a koji se ne odnosi na poljoprivrednu proizvodnju.
Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:
Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Pravo na adekvatno stanovanje, Imovinskopravni odnosi i Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije