U sklopu 49. redovne sjednice Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava i okoliš David Boyd 9. ožujka 2022. predstavio je izvješće „Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš: Netoksičan okoliš“ o obvezama poštivanja ljudskih prava povezanih sa čistim, zdravim i održivim okolišem. 

Izvješće je podržao i Globalni savez nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), koji okuplja više od 110 nacionalnih institucija za ljudska prava iz cijelog svijeta i predstavlja najveću svjetsku mrežu organizacija posvećenih zaštiti ljudskih prava, a čija članica je i institucija pučke pravobraniteljice.

Izvješće upozorava na nerazmjerne učinke onečišćenja okoliša na ljudske živote, uključujući na određene skupine, kao i na rastuću zabrinutost oko postizanja pravde i jednakosti u odnosu na okoliš. U njemu su istaknute „zone žrtvovanja“ koje izazivaju posebnu zabrinutost jer se radi o područjima čije je stanovništvo izravno izloženo ekstremno visokim razinama onečišćenja i otrovnim kontaminacijama što uzrokuje i povećanu razinu oboljenja od raznih bolesti, uključujući i one najteže te negativno utječe na ostvarivanje prava na zdrav okoliš. Stoga je potrebno poduzeti odlučne, brze i učinkovite mjere utemeljene na poštivanju ljudskih prava kako bi se očistilo i obnovilo ta područja, a to je dugoročno održivo jedino ustrajnom primjenom zelenih politika, utemeljenih na prevenciji, poštivanju svih mjera opreza i nediskriminaciji.

Iako se širom svijeta razgovara o klimatskoj krizi i njezinim učincima, još uvijek se nedovoljno ističu i konkretne negativne posljedice na ljude poput preuranjenih smrti. Primjerice, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 750 tisuća radnika svake godine umre zbog izloženosti otrovnim tvarima na radnom mjestu, poput lebdećih čestica, azbesta, arsena ili dizelskih ispušnih plinova. Godišnje se stotine milijuna tona otrovnih tvari ispušta u zrak, vodu i tlo, jer proizvodnja, upotreba i dostupnost otrovnih kemikalija ubrzano raste.

S druge strane, nakon što je Vijeće za ljudska prava UN-a u listopadu prošle godine usvojilo Rezoluciju 48/13, pravo na čist, zdrav i održiv okoliš globalno je prepoznato kao ljudsko pravo, a sve države pozvane su da u njegovoj implementaciji surađuju međusobno i s ostalim dionicima.

GANHRI naglašava da će u daljnjem jačanju prava na čist, zdrav i održiv okoliš nastaviti surađivati ​​s Vijećem za ljudska prava, drugim tijelima UN-a i svim ostalim dionicima i pozdravlja da je u Izvješću posebnog izvjestitelja Boyda naglašena ključna uloga nacionalnih institucija za ljudska prava u obrani prava na čist, zdrav i održiv okoliš.

Naša institucija u ovom je području aktivna niz godina, a Hrvatskom saboru smo podnijeli i posebno izvješće Pravo na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020., u kojem ukazujemo na povezanost ljudskih prava sa zaštitom okoliša i poštivanjem prava na zdrav život iz čl. 70. Ustava, kroz postupanje u slučajevima onečišćenja zraka, vode i tla u našoj zemlji. Aktivno djelujemo i u sklopu GANHRI-ja i Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), gdje smo prepoznati i kao primjer dobre prakse u radu vezanom uz klimatske promjene i zaštitu okoliša, između ostaloga predstavljenom u ENNHRI-jevim publikacijama – Priručniku: Ljudska prava u praksi – klimatske promjene i ljudska prava iz 2020. i dokumentu Klimatske promjene i ljudska prava u europskom kontekstu iz 2021. Isto tako, na simpoziju nacionalnih institucija za ljudska prava  održanom u okviru 26. Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) u studenom 2021., predstavili smo utjecaj koji su na ljudska prava imale katastrofalne poplave na području Vukovarsko-srijemske županije 2014. i požar koji je ušao u Split 2017.