U nedavno objavljenom Izvješću za 2020. godinu Agencija EU za temeljna prava (FRA) navodi kako je došlo do porasta netrpeljivosti i kršenja ljudskih prava i ističe potrebu da njihova snažna zaštita bude temelj učinkovitog mehanizma obrane od posljedica pandemije koronavirusa, koja je u mnogim zemljama članicama dodatno produbila postojeće nejednakosti.

„Pandemija COVID-a 19 imala je, i imat će, snažan utjecaj na temeljna prava svih nas u EU. Trajne nejednakosti, kao i razni oblici uznemiravanja i predrasuda, vrlo vjerojatno će se pogoršati. Stoga vlade europskih zemalja moraju osigurati da „novo normalno“ bude usmjereno prema izgradnji pravednog društva koje poštuje dostojanstvo i međusobne razlike svih nas te da pritom nitko ne bude izostavljen“, poručuje Michael O’Flaherty, direktor FRA.

Jedna od istaknutih tema su i temeljna prava migranata na granicama zemalja članica, što trenutno predstavlja i jedan od najvećih izazova u EU, navodi FRA. Uz to, zbog sve raširenijeg korištenja umjetne inteligencije u mnogim područjima svakodnevnog života, donošenje adekvatnih zakonskih rješenja i smjernica kojima bi se ono uskladilo s poštivanjem etičkih načela i temeljnih prava građana, kao i učinkovitog nadzornog mehanizma, predstavlja jedan od prioriteta kako na nacionalnim, tako i na razini cjelokupne EU.

Od potpunog stupanja na snagu prije nešto više od deset godina, Povelja EU o temeljnim pravima potaknula je snažan razvoj ljudskopravaške kulture na europskoj razini, a u ovom Izvješću posvećen joj je poseban dio. Nažalost, iako je kao dio lisabonskog sporazuma obvezujuća za sve države članice, u mnogima još uvijek nije dovoljno prepoznata kao alat koji nacionalnim vladama i parlamentima može uvelike pomoći u ostvarenju pozitivnih promjena u životima svih građana.

Novo Izvješće FRA o temeljnim pravima donosi pregled stanja i uočenih nedostataka u području zaštite ljudskih prava u EU u proteklih godinu dana, kao i prijedloge za poboljšanje situacije u brojnim područjima života. To se odnosi na promicanje jednakosti i suzbijanje diskriminacije, rasizma i netrpeljivosti, postizanje društvene uključenosti pripadnika nacionalnih manjina, posebno romske, pitanja migracija i tražitelja međunarodne zaštite, poštivanje prava na privatnost i zaštitu podataka, prava djece, jednak pristup pravdi te primjenu UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Cijelo izvješće možete pronaći ovdje.