Treći Europski forum o umjetnoj inteligenciji održao se 30. lipnja 2021., a ovogodišnje izdanje bilo je posvećeno aktualnim temama u ovom području, između ostalog, i donošenju učinkovitih propisa vezanih za reguliranje korištenja ove tehnologije. Na njemu je, u ime 49 tijela za jednakost iz 36 europskih zemalja, sudjelovala i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, u ulozi predsjedavajuće Equineta-a, Europske mreže tijela za jednakost.

Važnost jednakosti kod korištenja sustava utemeljenih na umjetnoj inteligenciji

U svom izlaganju, pravobraniteljica Šimonović Einwalter posebno se osvrnula na važnost jednakosti i snažnih mehanizama pravne zaštite u bilo kojoj budućoj uredbi EU-a o umjetnoj inteligenciji, kao i uloge tijela za jednakost u osiguravanju da ti sustavi štite jednakost građana.

To se odnosi i na samo korištenje raznih tehnologija utemeljenih na umjetnoj inteligenciji, ali i na fazu njihovog dizajniranja i razvoja kada je važno razmišljati i o aspektu zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije. Upravo ranim uključivanjem stručnjaka za jednakost može se osigurati da razvoj i uporaba umjetne inteligencije u EU pridonosi dobrobiti svih, a omogućilo bi se i izbjegavanje potencijalnih negativnih posljedica na prava pojedinaca i različitih društvenih skupina uslijed njihovog korištenja, kao i stvaranja nepovjerenja prema ovoj tehnologiji u javnosti.

Osnažena tijela za jednakost u središtu svakog pristupa učinkovite zaštite jednakosti

Naime, upravo su tijela za jednakost idealan partner u tom procesu jer u svom radu, između ostalog, surađuju i s privatnim sektorom i državnim institucijama, imaju mogućnost izgradnje potrebnih kapaciteta vezanih za suzbijanje diskriminacije i obavljanja nadzora, pružaju neovisnu pravnu podršku žrtvama diskriminacije, kao i pravna i politička mišljenja vladama.

U konkretnom radu vezanom uz umjetnu inteligenciju, neka od njih već su pridonijela razvoju nacionalnih strategija o umjetnoj inteligenciji ili su dali doprinos nacionalnim pravnim reformama u svojim zemljama, kao i pokrenula postupke pred sudovima zbog mogućih kršenja prava pojedinaca.

Dva prijedloga za snažniju zaštitu jednakosti

Stoga bi bilo dobro da tijela za jednakost postanu dijelom nacionalnog nadzornog mehanizma. Naime, nacrt Uredbe o umjetnoj inteligenciji prema prijedlogu EK ne predlaže mehanizam za prigovore građana i pružanje pravnih sredstava zaštite njihovih prava, čime bi potencijalne žrtve diskriminacije u kontekstu propisa koji se odnosi na umjetnu inteligenciju mogle biti uskraćene za pristup pravdi. Pritom je, prije preuzimanja ove uloge, tijelima za jednakost potrebno osigurati odgovarajuće ovlasti i potrebne resurse za rješavanje novih izazova koje postavlja umjetna inteligencija.

Isto tako, potrebno je uspostaviti i temelje okvira unutar kojeg bi se provodila suradnja raznih dionika uključenih u ovu tematiku, prije svega nacionalnih nadležnih tijela prema predloženoj Uredbi o umjetnoj inteligenciji, i razvili potrebni kapaciteti. Upravo zbog složene prirode i međusektorske uporabe ovih sustava, učinkovito poštivanje jednakosti zahtijeva aktivnu suradnju i partnerstvo svih uključenih u taj proces. Tijela za jednakost stoga bi trebala biti dio ovog nacionalnog okvira upravljanja, jer su ključni partneri u provedbi nacionalnog zakonodavstva o ljudskim pravima.

Uz to, važan prvi korak za olakšavanje i usmjeravanje europskih napora oko korištenja umjetne inteligencije je i usvajanje nacionalnih strategija u ovom području, korak koji mnoge države članice još moraju poduzeti.

 

Cijelo izlaganje pravobraniteljice Šimonović Einwalter možete pogledati ovdje (na engleskom jeziku).

Publikaciju Equineta „Regulating for an Equal AI: A New Role for Equality Bodies“ možete preuzeti ovdje (na engleskom jeziku).