Pristup sustavu azila mora biti omogućen svima, bez obzira iz koje zemlje dolazili, ističe pučka pravobraniteljica Lora Vidović, potaknuta najavom daljnjeg razdvajanja osoba prema državljanstvu na granicama izbjegličke rute. „Određivanjem popisa zemalja čiji građani, prema pretpostavkama, ne trebaju zaštitu, suprotno je međunarodnom i europskom pravu. Takvo razlikovanje u potpunosti poništava koncept azila, što je nedopustivo, bez obzira na zahtjevnu situaciju u kojoj se nalaze tranzitne zemlje, uključujući Hrvatsku“, objašnjava pravobraniteljica Vidović.
Nužnost zaštite izbjeglica ne smije u niti jednom trenutku ugroziti one koji imaju specifične uzroke ranjivosti, a upravo to se čini onemogućavajući im pristup sustavu azila i zadržavajući ih na granici. Pri tome, u krizi kojoj svjedočimo, postupanje u skladu s pravom, humanitarnim načelima i obvezom čuvanja sigurnosti ne može biti odgovornost jedne zemlje. „Međunarodna zajednica mora pronaći zajedničko rješenje koje će osigurati poštivanje temeljnih ljudskih prava svih osoba“, podsjeća pravobraniteljica Vidović.
Upravo je zajedničko djelovanje tema oko koje su raspravljali partneri Agencije EU za temeljna ljudska prava (FRA) 18. i 19. studenog u Beču, uključujući pučku pravobraniteljicu. Nastavak rada u tom smjeru institucije očekuje idući tjedan, kada se u Beogradu održava međunarodna konferencija „Izazovi u ostvarivanju ljudskih prava u izbjegličkoj/migrantskoj krizi“, na kojoj, uz pučku pravobraniteljicu, sudjeluju institucije za ljudska prava Srbije, Austrije, Danske, Turske, Grčke, Makedonije, Njemačke, Albanije, Švedske te predstavnici međunarodnih organizacija.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije