* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Zaštita i promicanje slobode vjeroispovijedi djeluje kroz tri aspekta – zaštitu slobode vjeroispovijedi, zatim zabranu diskriminacije temeljem vjere i zaštitu jednakosti neovisno o vjeroispovijedi te, u konačnici, zaštitu pojedinaca koji su ugroženi temeljem svoje vjere, ali i u ime nečije vjere. Glede potonjeg je potrebno istaknuti kako sloboda vjeroispovijedi ne smije biti korištena kako bi se ograničile druge slobode i prava, niti itko smije koristiti vlastitu slobodu vjeroispovijedi kao opravdanje za ograničavanje sloboda i prava drugih osoba.

Preporuka 105.
Ministarstvu unutarnjih poslova, da proširi privremenu zaštitu na osobe koje su napustile Ukrajinu prije 24. veljače 2022. i koje se zbog oružanih sukoba ne mogu vratiti u Ukrajinu, bez obzira na razloge njezinog napuštanja

Zbog uske povezanosti diskriminacije temeljem vjere sa slobodom vjeroispovijedi kao temeljnim ljudskim pravom te izazovima s kojima se građani susreću, a u čemu značajnu ulogu imaju i vjerske zajednice, slobodu vjeroispovijedi i zabranu diskriminacije temeljem vjere ili uvjerenja obrađujemo kao jedinstvenu tematsku cjelinu.

Kao i proteklih godina, zaštitu od diskriminacije temeljem vjere i slobodu vjeroispovijedi tijekom godine obilježio je manji broj pritužbi i upita, ali koji ukazuju na različite izazove s kojima su se građani susretali. Važan izvor saznanja o stanju vjerskih sloboda i toleranciji prema vjerskim različitostima su nam podaci koje smo prikupili od samih vjerskih zajednica, kao i informacije iz medija te one koje smo u pojedinačnim slučajevima tražili od nadležnih tijela, najčešće MUP-a.

U RH je i u 2022. bio razvidan nedostatak tolerancije i uvažavanja različitosti koje nalazimo u javnom diskursu, poglavito na društvenim mrežama, ali i u medijskom prostoru. Nažalost, često je govor u javnom prostoru bio obilježen retorikom lišenom minimuma poštovanja, ali i težih oblika neprihvatljivog govora, u domeni prekršaja ili kaznenog djela.

Upravo je ovo problem na koji su najviše ukazivale i same vjerske zajednice, manjinske i većinska katolička, u odgovorima na naš upit o tome da li su i koje povrede prava na vjeru ili vjersku diskriminaciju zabilježili tijekom 2022. godine. HBK je tako i ove godine ukazala na prisutnost govora koji ocjenjuju neprihvatljivim i uvredljivim te na neprihvatljivo medijsko izvještavanje o religiji.

Islamska zajednica nas je izvijestila da ne bilježi da bi joj vjernici ukazivali na diskriminaciju ili povredu vjerskih osjećaja, no ukazala je na neprimjereno i uvredljivo spominjanje islamskih religijskih vrednota i simbola te preispitivanje međunarodnih sudskih presuda počinjenog genocida nad muslimanskim stanovništvom od strane pojedinih visokih državnih dužnosnika. Islamska zajednica opisano postupanje smatra neprimjerenim te opravdano ukazuje da takve izjave mogu pridonijeti diskriminatornom postupanju te narušavanju dobrih odnosa.
Židovska općina Rijeka nam je skrenula pozornost da je na njihovoj Facebook stranici, povodom postavljanja tri kamena spoticanja u spomen na žrtve holokausta, osvanuo neprimjeren komentar prema Židovima, koji je kazneno prijavila.

Bahai zajednica Hrvatske obavijestila nas je o nemogućnosti pripadnika pojedinih vjerskih zajednica da izostanu s fakultetske nastave u dane vjerskih blagdana. Naime, pojedinim studentima (bahai, pravoslavci, muslimani) je 2019. godine formalno dopušten izostanak s nastave, no uz napomenu da zbog toga mogu snositi posljedice, pa zbog bojazni ne izostaju s nastave.

Iako zaprimamo malo pritužbi na ovu temu, otvaramo predmete na vlastitu inicijativu temeljem medijskih objava. Tako smo otvorili predmet povodom medijskih objava o napadu na katoličkog svećenika, koji je najprije verbalno, a potom i fizički napadnut na ulici, na putu za misu povodom 62. obljetnice smrti bl. Alojzija Stepinca. S obzirom da je iz medijskih navoda proizlazilo da je povod napadu bila mržnja te da je podnesena kaznena prijava državnom odvjetništvu, zatražili smo obavijest o postupanju povodom ovog događaja.

Mediji su izvještavali i o vandalizaciji objekata Katoličke crkve u Zagrebu i Šibeniku te smo od MUP-a zatražili podatke o eventualnom postupanju povodom ovih događaja, ali i o drugim postupanjima policije u svezi protupravnih djela kojima su meta vjerski objekti.
Pratimo i postupanje nadležnih tijela u slučaju iscrtavanja kukastog križa ispred hotela u Trilju u kojem su boravila židovska djeca. Naime, pred hotelom, u kojem je tada boravilo šezdesetak židovske djece iz Francuske, na tlu je sprejom iscrtan kukasti križ. Prema podacima kojima raspolažemo, kriminalističko istraživanje je u tijeku.

U 2022. godini zabilježen je slučaj zabrane djelovanja karitativne udruge vjerskog predznaka u sisačkim osnovnim školama, u kojemu je Grad Sisak zbog „sekularnog karaktera škola“ prikupljanje humanitarne pomoći dopustio samo Gradskom društvu Crvenog križa. Slučaj je pobudio interes javnosti te smo zaprimili pritužbu povodom navedene odluke Grada, u kojoj se ukazuje na diskriminaciju temeljem vjere i obrazovanja te na pravo na obrazovanje djece koja pohađaju nastavu katoličkog vjeronauka. Pritužbu smo proslijedili pravobraniteljici za djecu na nadležno postupanje te smo ukazali kako se sve vjerske aktivnosti u javnim ustanovama, pa i one humanitarnog karaktera, trebaju provoditi uz poštivanje i uvažavanje slobode vjeroispovijedi onih koji u njima sudjeluju, kao i onih koji imaju drugačija vjerska uvjerenja ili nisu vjernici.

Tijekom 2022. godine građani su nam se nastavili obraćati s upitima zbog „istupa“ iz Katoličke crkve, odnosno nedovoljno jasne procedure i različite prakse zabilježbe njihovog istupa u crkvenim knjigama. Riječ je o osobama koje su primile sakrament krštenja, ali ne prakticiraju vjeru i ne žele biti evidentirani kao katolici. Stoga bi bilo korisno da HBK, uvažavajući odredbe kanonskog prava, pojasni postupak „brisanja“, odnosno mogućnosti koje su građanima dostupne, kako bi mogli slobodno birati svoju vjeru te iz iste istupati.

Iako iz raspoloživih podataka ne proizlazi sustavno kršenje vjerskih prava niti sustavna diskriminacija temeljem vjere u RH, na progon kršćana u pojedinim zemljama na afričkom i azijskom kontinentu ukazano je na okruglom stolu “Progonjeni i zaboravljeni?” održanom u Hrvatskom saboru povodom obilježavanja “Crvene srijede”. Nastavno na ovo, primjer pružanja pomoći jest stipendiranje mladih kršćana iz zemalja u razvoju s područja Bliskog istoka, Azije i Afrike za preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, koje provode MZO te MVEP.

Napokon, kao što se vidi iz gore navedenog, u RH je vezano za vjeru osobit problem prisutnost neprimjerenog, pa čak i mrzilačkog govora temeljem vjere, dok su dijalog i poštivanje put ka smanjivanju neprimjerenog govora, kao i diskriminacije. Upravo zbog toga bitno je isticati pozitivne primjere progovaranja o religijskim vrijednostima uz istovremeno ukazivanje na toleranciju i prihvaćanje drugog i drugačijeg. U tome smislu ističemo rad Udruge za vjersku slobodu, organizacije koja okuplja vjernike, svećenike i vjerske službenike raznih vjerskih zajednica, one koji ne pripadaju nijednoj vjerskoj zajednici i ateiste, s ciljem očuvanja, širenja i oplemenjivanja vjerskih sloboda pojedinaca i vjerskih zajednica, kao i unaprjeđenja prava na slobodu savjesti i vjeroispovijedi.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.: Prava nacionalnih manjina, Pravosuđe, Javno okupljanje, Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje, Sloboda izražavanja i Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.