* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2022. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

U 2021. godini građani su nam se, zbog diskriminacije temeljem vjere i slobode vjeroispovijedi, ponajviše obraćali zbog uvođenja COVID potvrda, odnosno radi cijepljenja.

„Naime, vjerujem da u Hrvatskoj postoji značajan broj katolika poput mene koji bi se rado cijepili, ali im prigovor savjesti ne dozvoljava. Znam da je Crkva dozvolila cijepljenje, ali isto tako je i dozvolila prigovor savjesti…Budući da su već donesena značajna ograničenja sloboda za necijepljene osobe (covid potvrde), a raspravlja se i o uvođenju obveznog cijepljenja, molim vas da razmotrite moralni aspekt tog razvoja događaja.

Propitivali su da li se cijepljenje protivi naucima vjere te radi li se o diskriminaciji temeljem vjere. Propitivali su i da li se poticanjem na cijepljenje krši pravo vjernika katolika na priziv savjesti vezanog uz pobačaj, zbog bojazni o procesu proizvodnje cjepiva protiv bolesti COVID-19. Komisija Iustitia et pax HBK u prosincu je odaslala izjavu naslovljenu “Ljubavlju nadvladati pandemiju straha“ u kojoj se navodi da su se kod vjernika već kod najave pronalaska cjepiva pojavile određene moralne dvojbe te da se stoga Kongregacija za nauk vjere očitovala jasno istaknuvši da su sva odobrena cjepiva moralno prihvatljiva te u tom pogledu nema zapreka da katolici prime cjepivo, na dobrovoljnoj bazi.

Značajno zanimanje javnosti izazvao je slučaj diskriminatornog oglasa za najam stana. Radilo se o oglasu objavljenom na društvenoj mreži Facebook, u kojem vlasnica stana nudi garsonijeru za najam i poziva da joj se jave potencijalni najmoprimci rimokatoličke vjeroispovijedi te moli zainteresirane da prethodno pribave dokument o potvrdi primljenih sakramenata, jer bez toga ne može doći do sklapanja ugovora o najmu nekretnine.

Otvorili smo ispitni postupak, no MUP nije imao saznanja o identitetu osobe koja stoji iza profila na društvenoj mreži pa nismo mogli ispitati okolnosti objave oglasa. No, s obzirom na njegov sadržaj, ističemo da isti u načelu predstavlja diskriminaciju temeljem vjere. Nije sporno da svatko uživa slobodu vjeroispovijedi, koja uključuje i javno iskazivanje vjere, kao i da svatko ima pravo slobodno raspolagati svojom imovinom.

Međutim, kada osoba svoje privatno vlasništvo nudi na tržištu, dužna je pod jednakim uvjetima omogućiti sklapanje ugovora svim zainteresiranima, neovisno o njihovim vjerskim uvjerenjima ili drugoj osobini koja je ZSD-om propisana kao diskriminacijska osnova. Stoga je protivno ZSD-u potencijalne najmoprimce odabirati prema diskriminatornom kriteriju.

Od 1. siječnja 2020. godine na snazi je novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koji, u skladu s našom preporukom, preciznije regulira prava pripadnika pojedinih vjerskih zajednica na neradni dan za vjerske blagdane. Zakon sada jasno propisuje da vjernicima za svaki izričito navedeni blagdan pripada po jedan neradni dan, čime su uklonjene nejasnoće u pogledu broja slobodnih dana koji vjernicima pripada za pojedine blagdane. Iako je time ovo pravno pitanje riješeno, u primjeni Zakona pojavile su se neke druge nejasnoće.

…Objasnio sam joj da sam, nakon nekoliko godina rada kod ovog poslodavca, tek danas… saznao da imam pravo na neradni dan za Bajram, na što mi je imenovana pokazala nekakvu zelenu potvrdu i rekla da moram donijeti „potvrdu Islamske zajednice da sam musliman“, što me je zaista jako i neugodno iznenadilo.

Zaprimili smo pritužbu zaposlenika u privatnoj tvrtki kojega je poslodavac, kada je htio koristiti ovo pravo, zatražio pisanu potvrdu njegove vjerske zajednice da je musliman, koju je odbio dostaviti. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima ne regulira pitanje dokazivanja pripadnosti pojedinoj vjerskoj zajednici, odnosno ne propisuje postupak dokazivanja pripadnosti vjerskoj zajednici radi ostvarivanja prava iz čl. 3. Zakona. Stoga poslodavac nije imao zakonsku osnovi tražiti potvrdu o pripadnosti vjerskoj zajednici da bi radnik ostvario pravo na slobodan dan. Stoga smo predložili poslodavcu da revidira spornu praksu traženja navedenih potvrda.

Podsjećamo, sloboda misli, savjesti i vjeroispovijedi, zaštićena čl. 9. EKLJP, uključuje, između ostaloga, pravo pojedinca da „pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje bogoslužjem, poučavanjem, praktičnim vršenjem i obredima“. Prema praksi ESLJP, pojam vjere valja tumačiti tako da obuhvaća činjenicu imanja uvjerenja, kao i javno iskazivanje vjere, pri čemu je „vjerska sloboda prvenstveno pitanje individualnog mišljenja i savjesti“ (Odluka ESLJP Eweida i drugi protiv UK, 48420/10, 59842/10, 51671/10 i 36516/10, 15.1.2013.).

Tijekom 2021. godine je pozitivno riješen i posljednji zahtjev za formalnim istupanjem iz Katoličke crkve, povodom čega nam se prethodnih godina više građana obratilo zbog poteškoća u proceduri istupa. Time su ovi građani ostvarili pravo na promjenu vjeroispovijedi.

Sukladno ZSD-u, pučki pravobranitelj pri izradi redovitih izvješća konzultira crkve i vjerske organizacije upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Tako nas je Koordinacija židovskih općina obavijestila da, od devet Židovskih općina, pet posjeduju prostorije unutar kojih se nalaze i sinagoge, dok preostale ne posjeduju ni prostorije ni sinagogu. Također su naveli da je Židovska općina Zagreb teško stradala u potresu i bila izvan funkcije više od godinu dana dok nije o svome trošku sanirala štetu uzrokovanu potresom, a kako je stradala i sinagoga, nije bilo moguće sudjelovanje vjernika na obredima do rujna 2021. godine.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.: „Prava nacionalnih manjina“, „Pravo na rad“, „Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu“, „Pravo na adekvatno stanovanje“ i „Sloboda izražavanja“.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu