* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Sloboda vjeroispovijedi uključuje slobodu svakog pojedinca da vjeruje, promijeni vjeru te da svoje vjersko uvjerenje iskazuje kroz bogoslužje i druge oblike izražavanja vjere. Ustav RH priznaje jednakost svih vjerskih zajednica pred zakonom, njihovu odvojenost od države te slobodu da, u skladu sa zakonom, javno obavljaju vjerske obrede. Osim prava vjernika i pripadnika vjerskih skupina odnosno zajednica, sloboda vjeroispovijedi uključuje i prava nereligioznih osoba da ne vjeruju ili svoje vjerovanje i dalje traže.

Diskriminacija temeljem vjere usko je povezana sa slobodom vjeroispovijedi kao temeljnim ljudskim pravom. Zakon o suzbijanju diskriminacije definira oblike diskriminacije, a jedna od diskriminacijskih osnova je i vjera. U RH diskriminacija temeljem vjere je zabranjena u gotovo svim područjima života, dok se u pravu EU zaštita od diskriminacije temeljem vjere još uvijek odnosi samo na područje rada i zapošljavanja.

Ovo poglavlje temeljimo na podacima iz pritužbi građana na povredu slobode vjeroispovijedi i na diskriminaciju temeljem vjere, iz predmeta koje smo otvorili na vlastitu inicijativu, na informacijama prikupljenim od vjerskih zajednica koje svake godine pozivamo na suradnju i dostavu informacija za potrebe izvještavanja, kao i na informacijama prikupljenim pri sudjelovanjima na događajima vezanim uz navedena prava. Iako smo u 2023. godini, kao i prethodnih godina, zaprimili manji broj pritužbi i upita zbog diskriminacije temeljem vjere i slobode vjeroispovijedi, njihov sadržaj ukazuje na različite izazove s kojima su se građani susretali.

Od listopada 2022. godine svake prve subote u mjesecu na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu i u nekim drugim gradovima, održavaju se vjerska molitvena okupljanja muškaraca, često popraćena protuprosvjedima. Tijekom 2023. godine obraćali su nam se sudionici i pobornici molitvenih okupljanja ukazujući na netrpeljivost, vrijeđanja i omalovažavanja kojima su izloženi na okupljanjima, u medijima te na društvenim mrežama. S druge strane, pojedini građani obratili su nam se izražavajući zabrinutost zbog održavanja molitvenih okupljanja i poruka koja se njima šalju, smatrajući da potiču vjersku netrpeljivost, diskriminaciju na osnovu spola te govor mržnje.

Tijekom 2023. godine zaprimili smo dva upita o mogućnosti odobravanja nošenja marame na radnom mjestu državnoj službenici islamske vjeroispovijedi, dok smo 2022. godine zaprimili sličan upit koji se je ticao zaposlenice kod privatnog poslodavca. Kako se radi o pitanju potencijalne diskriminacije temeljem vjere koje je bilo povodom niza prethodnih pitanja upućenih Sudu EU, pružili smo opću pravnu informaciju te ukazali na relevantnu sudsku praksu. Naime, nošenje vjerskih obilježja i odjeće na radnom mjestu niz je godina predmet pravnih diskusija u EU koje su svoj epilog dobile na ESLJP-u i Sudu EU.

Sud EU je odgovarao na prethodna pitanja o diskriminaciji temeljem vjere na radnom mjestu u predmetima Samira Achbita, Centrum voor gelijkheid van kansen en voor racismebestrijding / G4S Secure Solutions NV, C-157/15  i Asma Bougnaoui, Association de défense des droits de l’homme (ADDH) / Micropole Univers SA, C-188/15. Zaključio je da zabrana nošenja marame za glavu koja proizlazi iz internog pravila privatnog poduzeća kojim se zabranjuje vidljivo nošenje svih političkih, filozofskih ili vjerskih simbola na radnom mjestu ne predstavlja izravnu diskriminaciju na temelju vjere ili uvjerenja u smislu Direktive 2000/78, jer se jednako odnosi na sve radnike poduzeća.

Međutim, Sud EU nije isključio mogućnost da takva zabrana može predstavljati neizravnu diskriminaciju ako se utvrdi da naizgled neutralna obveza dovodi u neravnopravan položaj osobe određene vjere ili uvjerenja. Takvo različito postupanje temeljem vjere može biti opravdano ako prođe test proporcionalnosti koji je Sud EU u presudi u predmetu Achbita pojasnio.

Tako Sud EU sugerira da je nacionalni sud, u slučaju da poslodavac ima interno pravilo o odijevanju koje radnicima nameće obvezu vjerske, političke i filozofske neutralnosti, dužan provesti test proporcionalnosti. Pritom se želja klijenta da usluge (više) ne pruža zaposlenica islamske vjeroispovijedi koja nosi maramu za glavu, ne može smatrati stvarnim i odlučujućim uvjetom za obavljanje zanimanja.

Presudom od 28. studenoga 2023. godine, OP protiv Commune d’Ans, C-148/22, Sud EU je, propitujući mogućnost da javna uprava ustroji potpuno neutralno upravno okruženje i zabrani svom osoblju nošenje simbola koji mogu otkrivati njihova vjerska uvjerenja, potvrđujući kriterije uspostavljene u ranijoj sudskoj praksi koji se odnose na interno pravilo o neutralnosti kod privatnog poslodavca, zaključio da se uspostavljeni kriteriji slično mogu primijeniti i u javnom sektoru, koji takvim pravilom uspostavlja „neutralno upravno okruženje“.

S obzirom da se radi o moguće oprečnim pravima poslodavca i zaposlenika, odluka o opravdanosti ograničenja u svakom konkretnom slučaju ovisit će o kojem pravu odnosno interesu poslodavca se radi, pri čemu je relevantno ima li poslodavac interna pravila o odijevanju, na koji način propisuje odjevnu politiku te koja je svrha tih pravila. Pri tome nepovoljno postupanje prema ženama islamske vjeroispovijedi koje nose maramu može predstavljati intersekcijsku diskriminaciju, budući da su diskriminacijske osnove vjere i spola ovdje neodvojive odnosno jedna bez druge ne bi dovodile do nepovoljnijeg postupanja prema ovoj skupini.

Zaprimili smo pritužbu povodom medijskog izvještavanja da je na početku školske godine u prostorijama jedne osnovne škole katolički svećenik u prisustvu učenika i njihovih roditelja vodio molitvu i blagoslov, uslijed čega je dio roditelja osjećao nelagodu, s obzirom da se radilo o vjerskom sadržaju u javnoj školi. S obzirom da se radi o djeci osnovnoškolskog uzrasta, pritužbu smo proslijedili pravobraniteljici za djecu na odluku o postupanju, dok ćemo razmotriti moguću diskriminaciju roditelja te nastavnog i školskog osoblja temeljem vjere.

„Poštovani,

Obraćam Vam se jer mi je potrebna pomoć. Naime, moj suprug je državljanin BiH i muslimanske je vjeroispovijesti. U Hrvatskoj radi više od 5 godina… Njegov poslodavac zahtjeva potvrdu o vjeroispovijesti i tvrdi da se dokazi o istoj trebaju priložiti prilikom sklapanja ugovora o radu. Na dan Bajrama poslodavac mu oduzme 1 dan godišnjeg odmora.“

Prethodnih godina smo izvještavali o slučajevima radnika pojedinih vjeroispovijedi koji su imali poteškoća u korištenju slobodnih dana za vjerske blagdane. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj propisuje da u dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijedi imaju pravo na neradni dan, izrijekom navodeći o kojim se zajednicama i blagdanima radi.

Prema Zakonu poslodavac je dužan vjernicima omogućiti neradni dan za vjerski blagdan, pri čemu nisu regulirani dodatni uvjeti koje radnici trebaju ispuniti. Međutim, pojedini poslodavci i dalje nisu informirani o pravima radnika pripadnika pojedinih manjinskih vjerskih zajednica. Tako nam se obratio vjernik islamske vjeroispovijedi navodeći da je poslodavac tražio potvrdu o vjeroispovijedi, koju je trebao priložiti pri sklapanju ugovora o radu, kao i da je na Bajram morao koristiti dan godišnjeg odmora.

Takvo postupanje poslodavca je suprotno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, prema kojem se navedeni dan ne radi, neovisno o korištenju godišnjeg odmora.

Obratio nam se i građanin s molbom za pojašnjenje eventualnog prava da petkom izostane s posla za vrijeme obreda džume-namaza. Propisi RH izrijekom ne daju pravo radnicima islamske ili druge vjeroispovijedi na stanku radi vjerskih obreda ili molitvi, no sukladno čl. 73. Zakona o radu radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta koju može koristiti i za bogoslužje.

Tijekom 2023. godine nastavili smo zaprimati upite zbog „istupa“ iz Katoličke crkve, odnosno nedovoljno jasne procedure i različite prakse zabilježbe istupa u crkvenim knjigama. Riječ je o osobama koje su primile sakrament krštenja, ali ne prakticiraju vjeru i ne žele biti evidentirani kao katolici. Građani su nam se obraćali zbog izostanka odgovora njihove lokalne crkve odnosno župe ili radi izostanka informacija o zabilježbi njihovog istupa u crkvenim knjigama. O ovim slučajevima smo izvještavali od 2019. godine te se u konačnici najčešće iznalazilo rješenje kojim su građani bili zadovoljni.

No budući da je praksa župa odnosno nadbiskupija različita, bilo bi korisno da HBK, uvažavajući odredbe kanonskog prava, pojasni mogućnosti koje su građanima dostupne kako bi mogli slobodno birati svoju vjeru te iz iste istupati.

RH je 1. ožujka 2023. godine preuzela predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA). Radi se o međuvladinom tijelu uspostavljenom radi sjećanja i istraživanja te jačanja i promicanja obrazovanja o Holokaustu, u koje je uključeno 35 država. Nažalost, antisemitizam je u porastu u Europi, osobito u kontekstu ratnih događanja na Bliskom istoku od 7. listopada 2023. godine. Na konferenciji o vjerskim slobodama u Hrvatskom saboru povodom obilježavanja Crvene srijede koordinatorica Europske komisije za suzbijanje antisemitizma i očuvanje židovskog načina života Katharine von Schnurbein istaknula je da je od tada u porastu broj antisemitskih komentara i sadržaja na internetu, a u pojedinim europskim zemljama i broj fizičkih napada.

Židovska općina Rijeka obavijestila nas je da su tijekom rujna, za vrijeme održavanja kulturne manifestacije, zabilježena dva slučaja verbalnog antisemitizma usmjerena prema kustosici i jednoj posjetiteljici izložbe. Također su naveli da je nakon 7. listopada 2023. godine njihova članica doživjela neugodnost na radnom mjestu zbog židovskog porijekla. Dodatno, ukazali su i da među njihovim članovima, koji su većinom zrelije životne dobi, vlada atmosfera nesigurnosti pa se ustručavaju dolaziti u sinagogu, zbog čega Hanuku nisu proslavili u zajednici. Srećom, ostale židovske općine nisu zabilježile slične incidente.

Ratna zbivanja na prostoru Bliskog istoka nažalost utječu i na porast mržnje prema muslimanima. Centar za kulturu dijaloga – CKD i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj nakon 7. listopada 2023. su zamijetili porast govora mržnje na internetu, ponajviše u komentarima na članke u elektroničkim medijima te komentarima na društvenim mrežama. Navode da se radi o stereotipima i predrasudama o muslimanima iz tog dijela svijeta, a zamjećuju i polarizaciju društva nametanjem biranja strana.

Bahai zajednica u Rijeci prenijela nam je pozitivna iskustva članova njihove zajednice. Naveli su da su nastavnici jedne riječke osnovne škole potaknuli djecu pripadnike Bahai zajednice da na nastavi govore o svojoj vjeri i blagdanima, što je primjer dobre prakse učenja djece poštivanju i uvažavanju različitih vjeroispovijedi. Navode i kako su  već nekoliko godina pozivani na blagdansko druženje Grada Rijeke s predstavnicima vjerskih zajednica, što je dobra prilika za njihovo međusobno povezivanje.

Povodom informacije o vandalizaciji objekata Katoličke crkve, u veljači 2023. godine od MUP-a smo zatražili obavijest o kaznenim djelima ili prekršajima motiviranima mržnjom kojima su meta vjerski objekti. MUP nas je izvijestio da su 2022. godine evidentirana 162 takva kaznena djela, no da je uglavnom riječ o kaznenim djelima krađe, teške krađe i oštećenja tuđe stvari, koja nisu motivirana mržnjom. No 2021. godine zabilježena su dva kaznena djela oštećenja tuđe stvari u crkvi na području PU istarske, za koje je utvrđena sumnja da bi se radilo o zločinima iz mržnje.

Udruga za vjersku slobodu, organizacija koja okuplja vjernike, svećenike i vjerske službenike raznih vjerskih zajednica, one koji ne pripadaju nijednoj vjerskoj zajednici i ateiste, nastavila je njegovati međuvjerski dijalog. Na redovnom godišnjem okupljanju povodom dana vjerskih sloboda dodijelila je priznanja Ivanu Zvonimiru Čičku i mons. Mati Uziniću kao osobama koje su javno promicale te i dalje promiču vjersku slobodu i ljudska prava. U siječnju 2024. obilježena je trideseta obljetnica djelovanja Udruge kojom prilikom su trojici laureata: Inoslavu Beškeru (posthumno), Goranu Graniću i Dragutinu Mataku, dodijeljena priznanja za doprinos u promicanju vjerske slobode, a okupljenima se već tradicionalno obratila i pučka pravobraniteljica.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Izražavanje u javnom prostoru i Javno okupljanje.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.