*Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. O problemima vezanima uz nacionalne manjine možete doznati više i u poglavlju “Prava nacionalnih manjina“.

Problem nejednakosti općenito, a osobito temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla, prisutan je i u najrazvijenijim društvima svijeta, što smo u 2020. vidjeli na primjeru pokreta Black Lives Matter u SAD-u. Ovaj i slični pokreti potakli su rasprave i ukazali na razmjer zastupljenosti rasizma i rasne diskriminacije, osobito strukturne, diljem svijeta, pa tako i u EU. Radi suzbijanja ovih pojava, koje slabe i razjedinjuju društvo, u rujnu 2020. je EK objavila petogodišnji akcijski plan protiv rasizma, usmjeren osobito ka suzbijanju strukturalnog rasizma. Naime, više od 50% Europljana vjeruje da je diskriminacija široko prisutna, dok se prema podatcima Europske agencije za temeljna prava (FRA), 45% stanovnika EU afričkog podrijetla i 41% Roma smatra diskriminiranima.

Strukturalni rasizam moguće je razotkriti i suzbiti samo pažljivim praćenjem brojčanih i drugih pokazatelja te revizijom politika koje ga, uslijed nedostatnih pokazatelja da je prisutan, ne prepoznaju. Stoga, slično kao i u ranijim izvješćima, naglašavamo potrebu prikupljanja podataka o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti korisnika javnih servisa, a osobito u području zdravlja, zdravstvenog osiguranja, unutarnjih poslova, socijalne skrbi i obrazovanja. Pozdravljamo napredak koji je ostvario HZJZ uspostavljanjem suradnje s MUP-om, uz pozitivno mišljenje AZOP-a, radi unaprjeđenja praćenja zdravstvenog stanja i socijalnih determinanti zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine. Ovo je jedna od mjera Akcijskog plana za provođenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma, čije praćenje je sada moguće i putem NSUR  temeljem koje je pripremljeno Izvješće o provedbi Akcijskog plana u 2019.

Preduvjet suzbijanja strukturalnog rasizma jest sustavno prikupljanje podataka o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti korisnika javnih servisa, osobito u području zdravlja, zdravstvenog osiguranja, unutarnjih poslova, socijalne skrbi i obrazovanja.

Nažalost, nakon pojave epidemije u RH, porastao je broj javnih izraza diskriminacije prema Kinezima,
izbjeglicama, Romima, a u Splitu je osvanuo i grafit s prijetnjom smrti Novaku Đokoviću, organizatoru
teniskog turnira u Zadru na kojem se pojavio virus. Osim toga, epidemija je osobito nepovoljno
utjecala na najranjivije pripadnike manjina, koji su i inače izloženi višestrukoj diskriminaciji, poput
djece i mladih, starijih osoba i žena u romskim i migrantskim zajednicama.

Naime, učenicima pripadnicima manjina, posebno romske te učenicima izbjeglicama i migrantima kojima hrvatski jezik nije materinji, o čemu pišemo i u prethodnom poglavlju, pristup nastavi na daljinu je bio ograničen zbog nedovoljnog znanja hrvatskog jezika. Također, učenici i obitelji koji žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva, što se odnosi i na 83% Roma, zbog zatvaranja škola izgubili su i različite oblike podrške, poput obroka za dijete, psihološke ili podrške u učenju. Osim toga, većina njih si ne može priuštiti niti informatičku opremu pa samo 19,6% romske djece u kućanstvu ima osobno računalo, laptop ili tablet. Stoga su, zbog moguće povrede prava na pristup obrazovanju te diskriminaciju djece kojima hrvatski nije materinji jezik u provedbi nastave na daljinu, OCD-i uputile pritužbu UN-ovu Odboru za prava djeteta temeljem Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku povodom pritužbi.

Srpska nacionalna manjina

Više godina sustavno pratimo događaje koji su često okarakterizirani kao „sukobi među navijačkim skupinama“ u Vukovaru. Oni, iako uglavnom između navijačkih skupina, gotovo uvijek imaju i obilježja etničke netrpeljivosti, budući da se, prema našim saznanjima, radi isključivo o sukobima između navijača hrvatskih i srpskih klubova. Tako smo tijekom 2020. pozorno pratili fizičke sukobe u svibnju, lipnju i kolovozu, o čemu pišemo i u dijelu o zločinima iz mržnje. I UNHCR je tijekom 2020. primijetio porast netrpeljivosti prema Srbima, zabilježivši 10 incidenata, kao i veliki broj slučajeva govora mržnje prema njima, a svoju je zabrinutost prenio ULJPPNM-u. U takvom ozračju, odlazak potpredsjednika Vlade Miloševića na obilježavanje VRA Oluja u Kninu te potpredsjednika Vlade Medveda na komemoraciju za poginule civilne žrtve rata u Gruborima, kao i kasniji odlazak predsjednika Vlade u Varivode i potpredsjednika Miloševića u Vukovar, dobar su poticaj smanjenju međuetničke napetosti i konflikata, koji su u prvoj polovici godine bili dodatno zaoštreni predizbornom kampanjom za Hrvatski sabor.

Pripadnici srpske manjine, osobito na područjima naseljenim uglavnom povratnicima, suočavaju se s
nejednakim gospodarskim razvojem i nedostatnom infrastrukturom, što je osobito tragično ogoljeno pri potresima u Sisačko-moslavačkoj županiji, kada je postalo bolno vidljivo u kakvoj dubokoj materijalnoj
deprivaciji većina povratnika na tom području živi.

Osim netrpeljivosti i diskriminacije, pripadnici srpske manjine, osobito na područjima naseljenim uglavnom povratnicima, suočavaju se i s nejednakim gospodarskim razvojem i nedostatnom infrastrukturom, što je osobito ogoljeno pri potresima u Sisačko-moslavačkoj županiji, kada je
postalo vidljivo u kakvoj dubokoj materijalnoj deprivaciji ih većina živi.

Napori koji se ulažu kako bi se ovakvo stanje popravilo za sada nisu doveli do značajnih pomaka.
Naime, istraživanje utjecaja EU strukturnih fondova u financijskom periodu od 2014. do 2020.
ukazuje da u JLS s više od 15% Srba nisu ostvareni željeni učinci projekata koji se financiraju iz
fondova. U tih 47 općina i gradova živi ukupno 211.068 stanovnika, ili 4,92%, a najveći ih broj, 28,
spada u skupinu najnerazvijenijih, dok su ostale, uz izuzetke Ogulina i Plitvičkih Jezera, ispodprosječno razvijene. Od dostupnih 69 milijardi kuna iz EU fondova u te je sredine dospjelo oko 3%, a iz domaćih fondova ruralnog razvoja oko 8% sredstava. Osim toga, bilo bi dobro i da nerazvijena naselja u gradovima imaju kapacitete i mogućnosti prijavljivati projekte, s obzirom da se radi o skupim, dugotrajnim i složenim postupcima.

Spomenuto istraživanje ukazuje da su od sedam područja u kojima EU mjeri utjecaj svojih fondova
na kvalitetu života stanovništva, pomaci postignuti u dvama: pristupu socijalnim uslugama za starije
i nemoćne te nešto većem zapošljavanju, što se može vezati uz dva projekta financirana EU
fondovima – „Zaželi“ i javnim radovima. Dobar primjer učinkovitog projekta na slabije razvijenim
područjima naseljenim uglavnom povratnicima je i ”Od vrata do vrata“, kojim se želi poboljšati
pristup uslugama i kvaliteta života starijih od 65 te smanjiti njihova socijalna isključenost, za koji je
SNV iz ESF osiguralo oko 1,5 milijuna kuna te za 120 osoba na području Gline, Benkovca, Donjeg
Lapca i okolnih naselja nudi besplatne usluge prijevoza i pratnje za obavljanje poslova izvan doma.
Kako u Operativnim programima za nacionalne manjine 2017.-2020. nisu provedene sve predviđene
aktivnosti, dobro je da Vlada planira usvojiti višegodišnji Program financiranja projekata lokalne
infrastrukture, ruralnog razvoja, poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima
nacionalnih manjina u okviru novih Operativnih programa 2021.-2024. Oni predviđaju i poduzimanje
svih mjera radi završetka procesa re-elektrifikacije područja koja su bila obuhvaćena ratnim
stradanjima i razaranjima, kako bi svi državljani RH imali jednake uvjete u pogledu elektroenergetske
infrastrukture. Potres u SMŽ posebno je istaknuo višedesetljetno zaostajanje u provođenju obnove
niskonaponske mreže pa je dobro da HEP nastavlja razvijati i provoditi program re-elektrifikacije tih
područja, za koji je namijenjeno 45,8 milijuna kn u dvije godine.

Romska nacionalna manjina  

2020. je započela javnim optužbama kako je Županijska bolnica u Čakovcu namjerno zatajila da je prva beba rođena u županiji Rom, zbog čega se ravnatelj javno ispričao. Položaj i život pripadnika romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji bio je u fokusu javnosti i u veljači, nakon ubojstva Romkinje, majke devetero djece koju je usmrtio nevjenčani suprug i koje je potaklo oštru raspravu između župana, saborskog zastupnika romske nacionalne manjine i ostalih dionika na javnoj televiziji, kao i inicijativa uvođenja vaučera za korisnike socijalnih potpora, na tom području većinom Roma.

Ove rasprave prekinula je epidemija, koja je romskoj manjini u cijeloj RH, osim već spomenutih poteškoća s obrazovanjem na daljinu, donijela i niz novih. Saborski zastupnik romske nacionalne
manjine upozorio je na važnost prevencije u romskim naseljima kako bi se spriječilo širenje
epidemije. Unatoč tome, napori da im se osiguraju dodatni uvjeti i sredstva za održavanje higijene
bili su sporadični ili isti kao za većinsko stanovništvo, koje živi u boljim uvjetima. Kako je utjecaj epidemije jačao, mnogi su Romi ostali bez posla. Uz privremeno i stalno zaposlene, bez prihoda su ostali i mnogi koji su radili neprijavljeno, kao i oni koji su se bavili skupljanjem sekundarnih sirovina, zbog zabrane napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka. Zbog ukidanja redovnih autobusnih linija i nedostatka organiziranog prijevoza, Romima je bila otežana i dostupnost institucija u administrativnim sjedištima.

Dobar model za prevladavanje ovih epidemijom uzrokovanih poteškoća razvijen je u Međimurskoj
županiji, u kojoj se od studenog 2019. provodi projekt PRO HEALTH FOR ROMA, s ciljem poboljšanja
pristupa Roma zdravstvenim ustanovama. U okviru projekta zaposlena su tri Roma suradnika u zajednici, radi informiranja, savjetovanja i pružanja podrške u ostvarivanju prava i usluga zdravstvene zaštite, koji su u suradnji s HZJZ-om, Županijom i Gradskim društvom CK Čakovec sudjelovali u prijevodu edukativnih letaka o održavanju higijene i smanjivanju širenja virusa, kao i ostalih bitnih informacija, na romski jezik. Kroz projekt je nabavljeno i vozilo za mobilni ured i obilazak romskih naselja te provedbu edukativno-informativnih aktivnosti.

Budući da HZJZ i ULJPPNM smatraju da bi realistični pokazatelji utjecaja epidemije na zdravlje romskih zajednica mogli biti ustanovljeni naknadnim terenskim analizama i istraživanjima, a kreiranje konkretnih mjera trebalo bi biti u skladu s tako definiranim potrebama, ovakav bi model mogao biti koristan u svim romskim zajednicama pa bi se, s obzirom na novo programsko razdoblje u ESI fondovima, mogao uzeti u obzir pri programiranju, posebice ESF-a.

U Međimurskoj županiji razvijen je dobar projekt kojim je poboljšan pristup romskog stanovništva zdravstvenim ustanovama, u okviru kojeg su zaposlena tri Roma suradnika u zajednici, te su na romski jezik prevedeni edukativni letci o održavanju higijene i smanjivanja širenja COVID 19.

Osim mjera posvećenih zaštiti i poboljšanju zdravlja, za smanjenje nejednakosti Roma važne su i mjere u području obrazovanja, posebno radi postizanja dugoročne i održive uključenosti u društvo te ih, iako su primarno u nadležnosti pravobraniteljice za djecu, pratimo s osobitom pozornošću.

Izvješće o provedbi AP za provođenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma u 2019., usvojeno 30. prosinca 2020., ističe smanjenje broja razrednih odjela u koje su uključena samo romska djeca, kao i da ih je u 2019. 15,15% više bilo uključeno u integrirane programe predškolskog odgoja nego u 2018. Podatcima za 2020. u trenutku pisanja ovog Izvješća ne raspolažemo, budući da ih MZO tek obrađuje.

Međutim, tijekom 2019. u osnovnoškolskom je obrazovanju bilo 6,94% manje romskih učenika nego 2018., a 14,16% manje ih je bilo uključeno u produženi boravak i dodatne aktivnosti obrazovne i socijalne integracije. U 2019. je bilo i 5,13% manje Roma u srednjim školama nego 2018., za 3,68 % je smanjen broj redovitih učenika kojima su osigurane mjesečne srednjoškolske stipendije, a za 11,54% je smanjen njihov broj u učeničkim domovima.

Stoga će biti potrebno ulaganje dodatnih napora radi povećanja broja romskih učenika, osobito u
srednjoškolskom obrazovanju, što je osobito važno jer i dalje većina nezaposlenih Roma nema
završenu osnovnu školu, a vrlo je značajan pad broja odraslih Roma, od čak 45,47%, koji pohađaju
programe opismenjavanja i osposobljavanja za prvo zanimanje, za što nam nisu poznati razlozi. No,
povećan je broj studenata, budući da je u 2019. stipendije dobilo 25 Roma, tri više nego 2018., a
2020. ih je primalo 45, najviše ikad, što se vjerojatno može povezati i s povećanim iznosom. Nadamo
se da će sličan učinak postići i uvećane stipendije za učenike srednjih škola, kao i jednokratne
novčane pomoći redovitim romskim učenicima koji su u 2020. završili srednju školu – 1.500 kuna za
trogodišnje te 3.000 kuna za četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolske programe.

Napretku se nadamo i kroz dugo očekivane izmjene ZSS-a, o čemu više pišemo u poglavlju o
socijalnoj skrbi, u kojem treba izmijeniti potencijalno diskriminatorne odredbe koje korisnike ZMN-a
priječe da posjeduju vlastito ili koriste tuđe vozilo, što osobito teško pogađa romske obitelji, koje
tradicionalno imaju više djece i žive u prometno izoliranim, izdvojenim naseljima, te ih se time
neizravno diskriminira. Napredak je i posjet predsjednika Republike naselju Parag, koji je u listopadu
2020. bio prvi predsjednik koji je posjetio ovu romsku zajednicu u Međimurskoj županiji te saslušao
njihove probleme i potrebe.

Migranti

EK je krajem 2020. predstavila novi akcijski plan za integraciju i uključivanje od 2021. do 2027. kojim
se promiče uključivanje svih ljudi, uvažavajući njihove razlike. Gotovo 34 milijuna stanovnika EU (oko
8%) rođeno je izvan EU. Migranti i građani EU migrantskog podrijetla imaju vrlo važnu ulogu u
europskom društvu i različitim sektorima gospodarstva, a mnogi su radnici u ključnim sektorima koji
podnose najteži teret pandemije. Međutim, migranti se diljem EU, pa tako i u RH, i dalje suočavaju
s preprekama pri obrazovanju, zapošljavanju, pristupu zdravstvenim uslugama i socijalnoj uključenosti.

Stoga je uključiva integracija vrlo važna, jer omogućava svima da doprinose društvu, migrantima da ostvare svoj potencijal, a društvima u koja se integriraju, koristi od njihovih doprinosa. Integracija migranata u RH, nažalost, obuhvaća samo osobe pod međunarodnom zaštitom, a ne i tražitelje. Posljednje dostupno Izvješće o provedbi mjera iz Akcijskog plana za njihovu integraciju datira iz 2019., a sučelje, kreirano 2017. kao alat za praćenje, ne daje uvid u podatke o provedbi.

U dosadašnjem Akcijskom planu u integraciju nije bio
uključen aspekt socijalno-ekonomskog osnaživanja i socijalne participacije osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, već je bio usredotočen na socijalna prava te je imao velika očekivanja od samih
izbjeglica, bez prave podrške društva i institucija.

Novi Akcijski plan je u izradi i njegovo donošenje se očekuje tijekom 2021. Pri tome bi važno bilo uzeti u obzir stajališta koordinacije udruga za integraciju, neformalne mreže OCD-a koje svojim radom pružaju podršku izbjeglicama i ostalim migrantima u procesu integracije. Naime, oni smatraju da novi Akcijski plan, uzet u cjelini, ima uočljivu neusklađenost između ciljeva i mjera te su, osim toga, tek popis redovitih aktivnosti kojima država uspostavlja minimalne prakse vlastitih aktivnosti, dok je integracija osoba kojima je dodijeljena međunarodna zaštita u drugom planu ili potpuno nevidljiva.

Odnosno, i do sada važeći Akcijski plan nije sadržavao strateški pogled na integraciju koji bi uključivao aspekt socijalno-ekonomskog osnaživanja i socijalne participacije osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, već je gotovo u potpunosti usredotočen na socijalna prava i polaže velika očekivanja u njih same u smislu vlastite integracije, bez prave podrške društva i institucija. Stoga bi novi Akcijski plan to trebao promijeniti.

Osim toga, smatramo je u proces integracije, kao i donošenje novih strategija, izuzetno važno uključiti tražitelje međunarodne zaštite koji borave u RH i čekaju rješenje svojih zahtjeva, budući da proces integracije započinje tek nakon odobravanja međunarodne zaštite, na koju oni čekaju godinu ili duže. ULJPPNM tražitelje međunarodne zaštite u procese integracije planira uključiti u sklopu projekta „INCLuDE“, započetog u 2020., uspostavom savjetodavnog tijela za migrante koje će sudjelovati u raspravama o razvoju hrvatskih integracijskih politika, čije učinke ćemo svakako pratiti. Nadalje, pitanje financiranja integracijskih projekata, kao i sama integracija, uvelike je (p)ostavljeno u rukama MUP-a, tijela zaduženog i za provođenje azilnih i drugih statusnih postupaka, dok je integracija puno šira od nadležnosti ovog Ministarstva te ne počinje niti završava dobivanjem statusa.

Glavni izazovi za uspješnu integraciju i uključivanje osoba kojima je u RH priznato pravo na
međunarodnu zaštitu i dalje su nepoznavanje jezika (tečaj hrvatskog koji se financira iz proračuna
započeo je tek u prosincu 2019., a odvijao se u dva turnusa, od 9 do 12 h te od 16 do 19 h, što nije
prilagođeno zaposlenima), poteškoće u priznavanju kvalifikacija i provjeri vještina i u pronalaženju
posla, dodatno otežani epidemijom. Problem je i nedovoljno uključiv obrazovni sustav, negativan
prikaz migranata u medijima, loše ili netočne informacije lokalnog stanovništva o sustavu međunarodne zaštite te nedostatak politike socijalnog stanovanja, upisa u sustav zdravstvenog osiguranja te naplaćivanja ili uskraćivanja prava na zdravstvene usluge. MIPEX indeks uključenosti migranata u RH se samo neznatno poboljšao u zadnjih pet godina te je i dalje ispod EU prosjeka.

Upravo su nas ove okolnosti potakle da se tijekom 2020. pridružimo inicijativi OCD-a da se za trajanja
epidemije produlji dvogodišnji period subvencioniranog stanovanja, kojoj se pridružio i UNHCR. Inicijativa za sada nije naišla na odobravanje nadležnih tijela, iako podatci SDUOSZ-a pokazuju da
su početkom 2020. potrebe za stambenim zbrinjavanjem osoba pod međunarodnom zaštitom po
prvi puta bile u potpunosti zadovoljene. Osim toga, priljev tražitelja i osoba kojima je odobrena
međunarodna zaštita tijekom 2020. je značajno smanjen, a međunarodna zaštita odobrena je za 42
osobe, što je 73% manje nego 2019. To navodi na zaključak da sustav može podnijeti produženje
smještaja nakon dvije godine, tim više što je u 2020. raskinuto 98 ugovora o najmu (za 245 osoba),
i to većinom zbog isteka dvije godine u kojima imaju pravo na besplatan smještaj.

Dvije godine podrške u osiguravanju smještaja bile bi dovoljne kada bi ostale integracijske mjere bile
učinkovite – kvalitetni, brzo i lako dostupni te sveobuhvatni tečajevi jezika i informiranja o hrvatskom
društvu, lakše priznavanje postojećih kvalifikacija, mogućnosti prekvalifikacije i dokvalifikacije i lakši
pronalazak posla. Osim toga, prema podatcima OCD-a, diskriminacije tražitelja i osoba pod
međunarodnom zaštitom najviše ima pri najmu stanova, posebno višečlanih obitelji. Konačno, vrlo
često nadležna tijela u nedostatku adekvatnih strategija uključivanja, teret učinkovite integracije
prepuštaju OCD-ima, ali im ne osiguravaju stalna i dovoljna novčana sredstva, već aktivnosti ovise o
projektima.

Preporuke:

70. Vladi RH, da tijela državne uprave i javne vlasti, osobito u području unutarnjih poslova, zdravlja, socijalne skrbi, rada, mirovinskog osiguranja i obrazovanja, obveže na prikupljanje i obradu posebnih kategorija osobnih podataka, što uključuje i one o etnicitetu ili nacionalnom podrijetlu, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera;

71. Nadležnim državnim tijelima, da uvedu elektroničke postupke prijave projekata za sredstva iz EU fondova na područjima jedinica lokalne samouprave, skrate ih i ubrzaju, te pri tome prijavu projekata omoguće i nerazvijenim naseljima u sastavu gradova;

72. Nadležnim državnim tijelima, osobito na području zdravlja, zdravstvenog osiguranja, socijalne skrbi i obrazovanja, da terenskim istraživanjima utvrde utjecaj epidemije na romske zajednice te kreiraju mjere za njihovo otklanjanje;

73. Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da osigura unos podataka o provedbi mjera Akcijskog plana za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita (2017.-2019.) u sučelje;

74. Ministarstvu unutarnjih poslova, da u procese integracije uključi i tražitelje međunarodne zaštite koji borave u RH;

75. Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da tečajeve hrvatskog jezika organizira na način da ih mogu pohađati i zaposlene osobe pod međunarodnom zaštitom;

Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020:

Prava nacionalnih manjina

Diskriminacija u području rada i zapošljavanja

Diskriminacija u području i temeljem obrazovanja

Pravosuđe

Izražavanje u javnom prostoru

Zločini iz mržnje

Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.