* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz rad možete doznati i u drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

Pritužbe zbog diskriminacije u području rada i zapošljavanja 2022. godine su u najvećoj mjeri bile uvjetovane zdravstvenim i imovnim stanjem radnika, dobi, članstvom u sindikatu te nacionalnim podrijetlom. Dio radnika koji nam se obraćao s pritužbama, zbog straha od viktimizacije na radnom mjestu prije započinjanja ili tijekom ispitnog postupka povlačio je pritužbu.
Nedovoljno poznavanje zakonskog uređenja zabrane diskriminacije razvidno je iz znatnog broja pritužbi u kojima se ukazuje na diskriminaciju, iako se zapravo radi o drugim oblicima nezakonitog postupanja, poput pogodovanja kandidatima pri zapošljavanju ili uznemiravanja na radu koje nije uvjetovano nekom diskriminacijskom osnovom. Poslodavac je dužan štititi dostojanstvo radnika ne samo od diskriminatornih ponašanja, već od svih oblika psihofizičkog zlostavljanja. Međutim, ako nema uzročno-posljedične veze između nepovoljnog postupanja i diskriminacijske osnove, ne radi se o diskriminaciji prema ZSD-u, što je bitno utvrditi kako bi se koristila adekvatna pravna sredstva zaštite prava radnika.

Diskriminacija pri zapošljavanju

Sve je veća prisutnost stranih radnika u RH, od kojih se neki izgledom, kulturom i jezikom razlikuju od domaćih radnika, a pojedini poslodavci su i javno isticali da nisu skloni njihovom zapošljavanju. Pogrešno je shvaćanje vlasnika poslovnih subjekata da mogu slobodno birati koga će zapošljavati te pri tome isključiti kandidate zbog njihove boje kože, vjeroispovijedi, nacionalnosti ili neke druge osnove iz ZSD-a.

Preporuka 33.
Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Konvenciju Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190

Odluka o odabiru kandidata treba se temeljiti na njegovom znanju i vještinama potrebnim za obavljanje poslova određenog radnog mjesta. Stoga objava poslodavca na društvenoj mreži da neće zapošljavati kandidate određenog nacionalnog podrijetla ili boje kože predstavlja izravnu diskriminaciju pri zapošljavanju, što je potvrdio i Europski sud pravde u predmetu Feryn (C-54/07). Sud je ukazao da ovakva objava može odvratiti određene kandidate od prijave te da predstavlja presumpciju primjene diskriminatorne politike zapošljavanja, neovisno da li se na oglas javila osoba koja posjeduje neželjenu osobinu.

 „Očito su svi normalni radnici otišli u Irsku, a nama se na oglas javljaju pakistanci, bagladeštanci i četnici iz Niša! Kako dodatno nebi nagrdili naš Samobor s tim crncima (zaista ih je previše i grdo ih je vidjet sa vrećicama punih alkohola, dok idu iz dućana, a domaći stariji ljudi prelaze na drugu stranu ulice)… “

Ranije smo izvještavali o problemima osoba kojima su poslodavci uvjetovali posjedovanje osobnog vozila kako bi ih zaposlili ili posjedovanje računalne opreme radi rada od kuće. Utvrdili smo sumnju na neizravnu diskriminaciju temeljem imovnog stanja jer je poslodavac uvjetovao zapošljavanje posjedovanjem vlastitog računala i programa (softwarea). Postavljanje ovakvog uvjeta može imati odvraćajući učinak na osobe slabijeg imovnog stanja koje ne posjeduju traženo računalo. U konkretnom smo predmetu preporučili da se u budućim natječajima ukloni ovakav diskriminatorni uvjet, što je i usvojeno, o čemu pišemo i u poglavlju o diskriminaciji temeljem imovnog stanja.

Obvezu poslodavaca da radnicima osiguraju sredstva za rad zagovarali smo i pri izmjenama ZOR-a, predlažući da radnik vlastita sredstva za rad može koristiti samo ako na to pristane. Prijedlog je samo djelomično usvojen, jer je osim ranije obveze osiguranja sredstava za rad u poslovnim prostorijama, propisana i za rad na izdvojenom mjestu rada (od kuće ili iz drugog prostora koji nije prostor poslodavca), no nije propisana kod rada na daljinu (putem informacijsko-komunikacijske tehnologije).

„Ovo je jasna diskriminacija. Kako je moguće da mi unatoč tome, nečiji osobni stavovi zabranjuju posao, rad te dostojanstven život? Gdje bih ja i kako trebala raditi te osigurati sredstva za život svojoj obitelji ako se cijeli moj život svodi na odluku i stav pojedinca. Nebrojeno puta sam dobila otkaz čim se za dijagnozu saznalo iako sam do tada potpuno uredno obavljala posao bez ikakvih problema ili žalbi.“

Građani su ukazivali i na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja pri zapošljavanju te nam se obratila osoba koja zbog dijagnoze epilepsije nije zaposlena u dječjem vrtiću na radnom mjestu spremačice. Kandidatkinji je na razgovoru za posao rečeno da je izabrana, no nakon što je poslodavcu dostavila zdravstvenu dokumentaciju iz koje je vidljiva dijagnoza, odustao je od njezinog zapošljavanja. U postupku nam je MZO potvrdio da zdravstveno stanje konkretne kandidatkinje, odnosno epilepsija,  nije kontraindikacija za obavljanje poslova spremačice u dječjem vrtiću te smo utvrdili sumnju na diskriminaciju, dali preporuke dječjem vrtiću za buduća postupanja, a pritužiteljicu uputili u mogućnosti sudske zaštite.

Postupali smo i po pritužbi radi diskriminacije temeljem zdravstvenog stanja pri zapošljavanju osobnih asistenata. Udruge koje pružaju uslugu osobne asistencije osobama s invaliditetom, kao uvjet za zapošljavanje tražile su potvrdu liječnika obiteljske medicine iz koje je razvidno zdravstveno stanje kandidata, dijagnoze te propisani lijekovi. Međutim, MRMSOSP u Uputama za prijavitelje na ograničeni poziv za prijavu dvogodišnjih programa udruga koje pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom u RH za razdoblje od 2022. do 2023. godine, propisuje da je osobni asistent dužan dostaviti liječničku potvrdu o općoj psihofizičkoj i zdravstvenoj sposobnosti.

Pritom nije specificirana specijalizacija liječnika koji izdaje takvu potvrdu. Razumijevajući namjeru zaštite korisnika usluge, smatrali smo da provjeru zdravstvene sposobnosti kandidata trebaju provoditi liječnici medicine rada u skladu s odredbama ZOR-a i Zakona o zaštiti na radu, što smo i preporučili MRMSOSP-u. Nakon što smo dali preporuku, u javnom savjetovanju je objavljen prijedlog Zakona o osobnoj asistenciji, u kojemu se potvrda liječnika obiteljske medicine ne propisuje kao uvjet za zapošljavanje osobnih asistenata.

2022. godine u javnom savjetovanju bio je i prijedlog Zakona o kazalištima, kojim se uređuju i imenovanja i razrješenja intendanata nacionalnih kazališta, odnosno ravnatelja javnih kazališta i kazališnih družina. Budući je prijedlogom Zakona ovlast imenovanja intendanata i ravnatelja dana izvršnom tijelu, bez provođenja javnog natječaja, predložili smo da se propiše stupanj obrazovanja, stručni uvjeti i kompetencije koje trebaju imati. Prijedlog smo dali radi transparentnosti i ujednačavanja kriterija njihova imenovanja, jer su uvjeti do sada bili različito propisani statutima ili općim aktima ustanova. Prijedlog nije usvojen, iako bi doprinio preveniranju sporova vezanih uz imenovanja intendanata i ravnatelja.

Diskriminacija u području rada

Pritužbe i upiti službenika i namještenika u državnim i javnim službama prvenstveno su se odnosili na nezadovoljstvo premještajem odnosno rasporedom na radno mjesto, ali i na raspoređivanje na radna mjesta drugih službenika s manje adekvatnim stručnim kvalifikacijama i/ili radnim iskustvom od pritužitelja. Iako su smatrali da su takve odluke nadređenih uvjetovane nekom diskriminacijskom osnovom iz ZSD-a, često se, kao i kod zapošljavanja, radi o netransparentnim uvjetima za raspoređivanje na pojedina radna mjesta, što omogućava pogodovanje pojedincima, koje je nezakonito, ali ne predstavlja diskriminaciju.

Također, pojedini službenici u državnoj upravi isticali su nezadovoljstvo plaćama ili nepostojanjem određenih dodataka na plaću. Iako se ne radi o diskriminaciji, to ukazuje na potrebu preispitivanja sustava plaća u državnim i javnim službama, što se posebno pokazalo u pravosuđu. Naime, zbog niskih plaća i nezadovoljstva službenika i namještenika, u pravosuđu je nastao niz izazova, o čemu pišemo u posebnom poglavlju.

Postupajući po pritužbama građana i sindikata utvrdili smo da neki privatni poslodavci pri utvrđivanju viška radnika i reorganizaciji poslovanja, kao relevantne kriterije uzimaju dob i zdravstveno stanje, što starije ili bolesne ili one koji brinu o članovima obitelji, dovodi u nepovoljniji položaj.

U postupku vođenom povodom obavijesti sindikata utvrdili smo da je društvo pri određivanju viška radnika uzimalo u obzir opće (starost, stručno obrazovanje i radni staž kod poslodavca) i posebne kriterije (produktivnost, inicijativa i kreativnost u radu, znanje i vještine u radu s novim tehnologijama te kooperativnost i sklonost timskom radu), pri čemu su stariji radnici više bodovani za opće, a manje za posebne kriterije. Iako poslodavac nije organizirao edukacije, od radnika se zahtijevalo da svakodnevno usvajaju nova znanja i vještine potrebne za kvalitetno izvršavanje poslova radnog mjesta, pa i u radu s novim tehnologijama. Međutim, poslodavac bi trebao organizirati edukacije radnika, naročito onih koji iz financijskih ili drugih razloga ne mogu sami stjecati takva znanja, kako bi se prevenirala diskriminacija. Određivanju kriterija i bodovanju trebalo je prethoditi pružanje jednakih mogućnosti svim radnicima za ispunjavanje radnih zadataka, uključujući stjecanje novih znanja, što je izostalo.

Neki poslodavci i dalje nedovoljno poznaju institut rada umirovljenika, što može dovesti do povrede njihovih prava nakon ostanka na tržištu rada. Tako smo utvrdili sumnju na diskriminaciju zbog zdravstvenog stanja i dobi radnice koja je nakon odlaska u mirovnu s dotadašnjim poslodavcem sklopila ugovor o radu na određeno vrijeme. Ugovorili su da se u slučaju bolovanja dužeg od 42 dana ugovor automatski prekida te da se odriče prava na žalbu ili tužbu. Poslodavac je priznao povredu prava na jednako postupanje te je aneksom ugovora uklonio spornu odredbu.

Sindikati i radnici ukazivali su da zbog vremena provedenog na bolovanju kod pojedinih poslodavaca radnici nisu ostvarili dodatke na plaću, koje su poslodavci isplaćivali nakon donošenja Pravilnika o porezu na dohodak. Vrijeme provedeno na radu, koje je često vezano uz zdravstveno stanje radnika, kriterij je koji neki poslodavci uzimaju pri isplati navedenih dodataka, što može voditi diskriminaciji radnika zbog zdravstvenog stanja.

Postupajući po pritužbama može se zaključiti da znatan dio radnika ne poznaje svoja prava niti ih poslodavci o njima informiraju, dok oni koji su upoznati često ne traže zaštitu zbog straha od negativnih posljedica. Sindikati, koji imaju značajnu ulogu, ponekad ne nailaze na suradnju s poslodavcima, što otežava njihovo djelovanje u ostvarivanju prava radnika. Neki sindikalni povjerenici navode da su onemogućeni u obavljanju svojih zadaća, a iz pojedinih slučajeva proizlazi da su premještani na nepovoljnija radna mjesta te dobivali upozorenja i opomene pred otkaz. Iako je na poslodavcu odluka na koje će poslove radnika rasporediti, kao i ocjena izvršava li uredno dodijeljene zadatke, ove odluke trebaju biti obrazložene i utemeljene na zakonu, aktima poslodavca i ugovoru o radu, što u nekim slučajevima izostaje.

Rad putem digitalnih radnih platformi

S razvojem digitalne tehnologije populariziran je i sve više zastupljen rad putem digitalnih radnih platformi. Iako one omogućuju rad velikom broju osoba, mogu rezultirati nesigurnim uvjetima rada. Na to smo ukazali i u e-savjetovanju o izmjenama i dopunama ZOR-a, u kojem je dodano novo poglavlje posvećeno radu putem digitalnih radnih platformi. Međutim, i dalje je moguće bolje zakonsko uređenje ovog oblika rada, posebice u odnosu na oslobođenje od solidarne odgovornosti digitalne radne platforme za obveze prema radniku, dok bi u odnosu na agregatore (posrednike) bilo korisno propisati konkretni pravni oblik agregatora koji bi određenim kapitalom jamčio za obveze prema radniku. Ukazali smo i da je potrebno propisati obvezu poslodavca da radnicima osigura potrebna sredstva za rad, kao i da osigura da automatizirani sustav upravljanja temeljen na algoritmima ne vodi do diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Preporuka 34.
Državnom inspektoratu, da provodi nadzore rada putem digitalnih radnih platformi

Sindikati navode i da su se radnici žalili na netransparentnost postupka isključenja iz aplikacije, načina dodjele radnih zadataka i na posljedice njihovog odbijanja, kao i na nemogućnost komunikacije s platformom. Ukazivali su i da sustav ne prepoznaje razloge odsutnosti s aplikacije, bilo da se radi o privremenoj spriječenosti za rad ili drugim opravdanim razlozima, a odsustvo utječe na kvalitetu naloga po povratku na rad. Sindikat ukazuje da platforme uvjetuju obavljanje posla posjedovanjem vlastitih sredstava za rad, posebice prijevoznog sredstva te pametnog telefona s podatkovnom vezom. S druge strane, platforme negiraju ovakve navode, ukazujući da radnici sami biraju kada i koliko žele raditi, bez penalizacije. Navode da se ne miješaju u odluke koje algoritmi donose o dodjeljivanju radnih zadataka, no istodobno navode i da su odluke podložne ljudskom nadzoru. Pritom pojedine platforme navode da je način rada algoritma poslovna tajna. Platforme se ograđuju od uloge poslodavca te odgovornost za osiguranje sredstava za rad prebacuju na samostalne pružatelje usluga ili posrednike kao poslodavce. S obzirom na rastuću popularizaciju platformskog rada, potrebno je pratiti razvoj ovog načina poslovanja, kao i europsku praksu koja ide u smjeru zaštite prava radnika i utvrđivanja da su digitalne radne platforme poslodavci.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.:

Diskriminacija temeljem dobi, Mladi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava, Prava hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, Prava nacionalnih manjina, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje i Pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.