06. lipnja u Hrvatskoj se obilježava kao Dan prava osoba s duševnim smetnjama, jedne od najranjivijih skupina našeg društva. Suočeni s nizom predrasuda i stigmatizacijom, u riziku su od socijalne isključenosti i izolacije, ali i kršenja njihovih ljudskih prava. Ona, između ostalog, obuhvaćaju pravo na zaštitu i unaprjeđivanje svoga zdravlja te jednake uvjete liječenja kakve imaju i ostali pacijenti, neovisno o području medicinske skrbi. Također, to je i pravo na najmanje restriktivne mjere kada postoje opravdani razlozi za privremeno ili trajnije ograničavanje njihovih prava.

Kad su u pitanju osobe smještene u psihijatrijskim ustanovama, jedan od osnovnih problema često su neprihvatljivi uvjeti smještaja. Zbog nedovoljno preciznih propisa, ali i dugotrajnosti odlučivanja o prekidu prisilnog smještaja, ponekad su lišeni slobode duže nego što je to nužno. Također, nedopustivo je da jedan dio onih bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, ovisno o dijagnozi, plaća participaciju tijekom prisilnog smještaja u psihijatrijske ustanove, već bi od njezina plaćanja trebale biti oslobođene sve prisilno smještene osobe.

Na ove, ali i ostale probleme s kojima se suočavaju osobe s duševnim smetnjama, pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je u Izvješću za 2016. godinu. U njemu je dala i preporuke koje bi mogle podići razinu zaštite prava osoba s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja, konkretno:

  • Ministarstvu zdravstva, da uvjete smještaja na svim psihijatrijskim odjelima usklade s međunarodnim i zakonskim standardima
  • Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu zdravstva, da predlože izmjene zakona kojima će se sredstava za podmirenje troškova prisilnog zadržavanja i prisilnog smještaja u psihijatrijskoj ustanovi osigurati u državnom proračunu
  • Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu pravosuđa, da se na svim psihijatrijskim odjelima vode evidencije primjene mjera prisile

Također je izuzetno važno raditi na promjeni društvene svijesti o osobama s duševnim smetnjama, nastaviti ulagati napore da zakonski okvir koji štiti njihova prava bude što kvalitetniji te pratiti primjenu zakona u praksi.

Informacije o poteškoćama s ostvarivanjem prava pravobraniteljica dobiva putem pritužbi samih osoba s duševnim smetnjama, ali i tijekom nenajavljenih obilazaka mjesta u kojima se one nalaze. Cilj obilazaka prevencija je mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. U 2016. tijekom tih obilazaka nisu uočena postupanja koja bi se mogla opisati kao mučenje, ali jesi ona koja mogu biti ponižavajuća, poput sputavanja pred drugima ili boravak u neodgovarajućim uvjetima, pa čak i neljudska.

Više o obilascima i uočenim problemima osoba s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja možete naći ovdje.