Branitelji ljudskih prava

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz branitelje ljudskih prava možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

2023. godine obilježena je dvadeset i peta godišnjica usvajanja UN-ove Deklaracije o braniteljima ljudskih prava. Instrument je ovo od posebnog značaja za pojedince i skupine koje promiču i štite ljudska prava na lokalnome, nacionalnome i globalnome nivou jer je prepoznao njihovu važnost te državama postavio obveze za osiguranje uvjeta za njihovo sigurno i učinkovito djelovanje.

Definiciju branitelja ljudskih prava iz Deklaracije koristi i Europska unija, koja kontinuirano ističe njihov značaj za očuvanje i razvoj demokracije i vladavine prava, sprečavanje povreda prava građana/ki, kao i njihove uloge u promicanju primjene Povelje temeljnih prava EU i europskih vrijednosti.

Na razini EU se sve češće  govori i o preprekama s kojima se branitelji ljudskih prava suočavaju u svome djelovanju, pa tako uvjete za djelovanje OCD-a i ombudsmanskih institucija EK redovito koristi kao jedno od mjerila za procjenu stanja vladavine prava u državama članicama, a u svome izvješću za Republiku Hrvatsku za 2023, godinu pritom notira nedostatak napretka u pripremi novog Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva za razdoblje od 2023. do 2030. godine te potrebu za većim opsegom višegodišnjega financiranja OCD-a, što bi im omogućilo veću stabilnost.

Nadalje, u razdoblju 2022.-2023. po prvi put su sve tri glavne EU institucije – Europska komisija, Europski parlament i Vijeće Europske unije – na ovaj problem upozorile u svojim aktima. Posljednji od navedenih je Zaključak Vijeća EU iz veljače 2023. o primjeni Povelje o temeljnim pravima, u kojem se ističe da OCD-i u zdravim demokracijama igraju ključnu ulogu u sustavu provjere i ravnoteže, a neopravdana ograničavanja prostora njihova djelovanja mogu predstavljati prijetnju vladavini prava.

Primjećujući sa zabrinutošću kako podaci upućuju na prepreke s kojima se OCD-i susreću u svome djelovanju usmjerenome na zaštitu temeljnih prava, demokracije i vladavine prava, državama članicama upućuje niz preporuka, s ciljem stvaranja povoljnih uvjeta za njihovo djelovanje (njihova sigurnost, izvori financiranja, sudjelovanje u donošenju odluka). Pritom se u Zaključku ističe i važnost osiguranja standarda za djelovanje nacionalnih institucija za ljudska prava, uključujući i odgovarajućih resursa nužnih za njihov rad.

Unatoč gore navedenome, u svojim izvješćima o stanju civilnoga društva EU Agencija za temeljna prava (FRA) kontinuirano upozorava na prisutnost prepreka koje otežavaju njegovo djelovanje.

U odnosu na funkcioniranje normativnoga i institucionalnoga okvira za djelovanje civilnoga društva u RH u periodu prije i neposredno nakon pristupanja EU, kada su neki njegovi elementi međunarodno bili prepoznati kao primjer dobre prakse, suženi su uvjeti su za djelovanje OCD-a na nacionalnoj razini već niz godina.

Nacionalni strateški dokument usmjeren na stvaranje povoljnoga okružja za razvoj civilnoga društva još nije usvojen premda je najnovija radna skupina za njegovu izradu s radom započela još 2021. godine, a posljednji strateški dokument istekao 2016. godine.

Istovremeno, Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije do 2027. godine usvojen početkom 2023. godine među razvojne potrebe i srednjoročne prioritete uvrštava i unapređenja u načinima financiranja civilnoga društva te prepoznaje OCD-e kao neizostavni partnere u unaprjeđenju dobrog upravljanja i jačanju uključivih i otvorenih javnih politika.

Ujedno je to i prvi strateški dokument koji koristi pojam branitelja ljudskih prava, što je pozitivno. Određene aktivnosti usmjerene na OCD-e predviđaju i akcijski planovi za razdoblje 2024.-2025. godine, no oni, unatoč planiranome hodogramu, još nisu ušli u fazu javnoga savjetovanja.

OCD-i ukazuju na niz prepreka i poteškoća: nedostatnu funkcionalnost institucionalnoga okvira za razvoj civilnog društva, posebice Savjeta za razvoj civilnog društva; nedostatno financiranje, osobito određenih vrsta aktivnosti poput zagovaranja i praćenja ljudskih prava i diskriminacije te s time povezane teškoće u održavanju kontinuiteta rada i kvalitetne radne snage; kašnjenja u raspisivanju natječaja i isplati sredstava; kao i definiranje aktivnosti prihvatljivih za financiranje u pojedinačnim natječajima koje ponekad ne odgovaraju stvarnim potrebama na terenu.

Sudjelovanje u radnim skupinama i u javnim savjetovanjima OCD-i i dalje ocjenjuju više formalnom mogućnošću sudjelovanja u kreiranju javnih politika nego mogućnošću stvarnog sadržajnog doprinosa te ukazuju da se njihovi doprinosi nedostatno uzimaju u obzir. Ukazuju da i na regionalnoj i lokalnoj razini nedostaju uspostavljene strukture za suradnju s civilnim društvom. Ipak ima i pozitivnih primjera pa je tako Osječko-baranjska županija OCD-e aktivno uključila u donošenje svoga programa za mlade, kao i u projekt provjere pristupačnosti javnih objekata osobama s invaliditetom.

Kao i ranijih godina, pojedine udruge izvještavaju o uvredama i klevetama koje zaprimaju putem društvenih mreža, ali i privatnih poruka odaslanih njihovim zaposlenicama/icima. Osim Hrvatskome crvenom križu i organizaciji Medecins du Monde (MdM), OCD-ima koji se bave pružanjem podrške tražiteljima međunarodne zaštite/migrantima i azilantima zbog epidemije COVID-19 onemogućen je pristup prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite te, unatoč završetku epidemije i protuepidemijskih mjera, do danas nije ponovno omogućen.

Pristup imaju samo povremeno, u individualnim slučajevima kada prisustvuju saslušanjima tražitelja međunarodne zaštite. Osim Hrvatskog crvenog križa i UNHCR-a nemaju niti redovit pristup prihvatnim centrima za strance, premda pružaju i besplatnu pravnu pomoć, a potreba za tom uslugom postoji. OCD-i koji djeluju na području SMŽ izvještavaju o još uvijek prisutnim posljedicama potresa na njihov rad.

I ove godine okolišni OCD-i ukazuju na povrede prava na pristup informacijama, izazove u sudjelovanju javnosti u procesima donošenja propisa i prava na pristup pravosuđu u pitanjima okoliša iz Aarhuške konvencije te izloženost SLAPP tužbama, o čemu više pišemo u poglavlju Pravo na zdrav okoliš. U svome posljednjemu izvješću o stanju civilnoga društva u EU za 2023. godinu Agencija za temeljna prava EU (FRA) tako izvještava o tužbi hotelske tvrtke protiv aktivista koji su se usprotivili izgradnji luksuznoga hotela na Lungomareu u Puli, kao i o SLAPP tužbi podnesenoj protiv aktivističke skupine koja je izrazila otpor protiv plana izgradnje golf igrališta na Srđu pored Dubrovnika, upozoravajući ujedno i na štetne učinke SLAPP tužbi.

Protekle godine obilježena je još jedna važna godišnjica: trideset godina od donošenja UN-ovih Pariških načela – standarda za djelovanje nacionalnih institucija za ljudska prava koje su države dužne poštivati kako bi osigurale njihov što učinkovitiji i neovisniji rad. U skladu s ovim standardima, institucija pučke pravobraniteljice nekoliko je puta (re)akreditirana statusom A koji osigurava najvišu razinu neovisnosti.

U svojoj posljednjoj rezoluciji o nacionalnim institucijama za ljudska prava, usvojenoj u listopadu 2023. godine, UN-ova Opća skupština još jednom naglašava važnost ovih institucija za osiguranje punoga poštivanja ljudski prava na nacionalnoj razini te ponovno potiče države članice da svoje NHRI-je jačaju u skladu s Pariškim načelima.

Vezano za standarde za djelovanje neovisnih institucija, važno je napomenuti kako je na nivou EU trenutno u tijeku postupak usvajanja dva prijedloga direktiva o standardima za tijela za jednakost, u čijem je razvoju aktivno sudjelovala i pučka pravobraniteljica, kao predsjedavajuća EQUINET-om i čelnica nacionalnog tijela za jednakost.

Ovi dokumenti bit će prvi pravno obvezujući instrumenti u području standarda za neovisna tijela koja djeluju u području ljudskih prava, promicanja jednakosti i  suzbijanja diskriminacije te će definirati minimalne uvjete koje će države članice biti obavezne osigurati u pogledu njihovih mandata, neovisnosti, dostatnih sredstava za rad, učinkovitosti i dostupnosti, unapređujući time dodatno učinkovitost njihova rada i ujednačavajući razinu zaštite od diskriminacije širom EU.

Uvjete za djelovanje neovisnih nacionalnih institucija prati i EK, u čijem se Izvješću o vladavini prava za RH 2023. od šest preporuka jedna ponovno odnosi na instituciju pučke pravobraniteljice, a EK Hrvatskoj preporučuje da „dodatno poboljša provedbu preporuka i sustavnije odgovara na zahtjeve pučke pravobraniteljice za informacije“.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Pravo na dobro upravljanje, Pravosuđe, Izražavanje u javnom prostoru, Zaštita prijavitelja nepravilnosti, Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.