Rasističke poruke na internetu, zločini iz mržnje i rasna diskriminacija zabrinjavajući su trendovi u svijetu, pa tako i Europi. Takvo ponašanje je protuzakonito i u potpunoj suprotnosti s vrijednostima na kojima je stvorena Europska unija – vrijednostima jednakosti, ljudskih prava, slobode i dostojanstva.

Upravo je na temu borbe protiv rasizma Europska komisija 19.3.2021. okupila dužnosnike EU i zemalja članica, na online sastanku na vrhu koji je organizirala u suradnji s portugalskim predsjedništvom EU i Radnom skupinom Europskog parlamenta za borbu protiv rasizma i promicanje raznolikosti (ARDI).

„Rasizam ne dospije uvijek na naslovnice, ali je tu – na našim ulicama, radnim mjestima, čak i u institucijama. On život čini borbom, izaziva očaj i frustraciju, a mlade ljude može obilježiti za cijeli život!“ – upozorila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, otvarajući događaj. Navela je kako je obećanje borbe protiv diskriminacije, a za istinsku jednakost svih koji EU nazivaju svojim domom, dio osnivačkih ugovora. „Ja vjerujem u to obećanje. Zato je Komisija prošle godine predstavila prvi Akcijski plan protiv rasizma, koji podiže naše politike na novu razinu i mobilizira sve alate koje imamo na raspolaganju. Unapređujemo djelovanje u tom smjeru, ne samo boljim pravilima, već i financiranjem, policijskom suradnjom, obrazovanjem i na druge načine“, rekla je von der Leyen.

Povjerenica Europske komisije za jednakost Hellena Dalli pozvala je sve države članice da do kraja 2022. pripreme nacionalne akcijske planove protiv rasizma. „Ovo nije jednokratna rasprava, već proces transformacije. Moramo prepoznati naše slabosti, suprotstaviti se rasizmu kad na njega naiđemo i smatrati ga direktnim napadom na nas“, upozorila je Dalli.

Prošla godina potvrdila je potrebu za jačanjem borbe protiv rasizma: pandemija koronavirusa razotkrila je i dodatno naglasila postojeće nejednakosti, dok su događaji u SAD-u poput ubojstva Georgea Floyda, kao i opseg i utjecaj pokreta Black Lives Matter pokazali da i Europu čekaju važne rasprave o rasizmu. Istaknula je to pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže tijela za jednakost (Equinet), Tena Šimonović Einwalter, jedna od govornika na panelu o važnosti zakonodavnog okvira u borbi protiv rasizma. Napomenula je i kako je pozitivno što su tijela za jednakost prepoznata kao važan akter u Akcijskom planu protiv rasizma, kao i da je njime strukturalna diskriminacija identificirana kao temeljni problem.

„Trebamo mijenjati stavove, „otvarati oči“ javnosti i razbijati predrasude i stereotipe koji mogu dovesti do diskriminacije, posebno među mladima. Dobra zakonodavna rješenja mogu i moraju biti čvrsta podloga za postizanje te promjene, ali bez dodatnih napora problem ne možemo riješiti, između ostalog, i edukacijom policijskih službenika i pravosudnih dužnosnika“, rekla je Šimonović Einwalter.

Mreža Equinet kojom predsjeda i koja okuplja 47 tijela za jednakost iz Europe, borbi protiv rasizma doprinosi prenošenjem iskustva svojih članica koje svakodnevno rade na predmetima diskriminacije. To iskustvo otkriva nedostatke zakonodavnog okvira, koji su zapreka u suzbijanju višestruke diskriminacije, kao i probleme u njegovoj implementaciji. Zato se Equinet, između ostalog, zalaže za širenje osnova diskriminacije obuhvaćenih propisima, posebice imovinskog stanja, ali i donošenje obvezujućih mjera koje će ujednačiti standarde za rad tijela za jednakost u EU. Time bi im se, naglasila je Šimonović Einwalter, osigurala neovisnost, samostalnost te potrebne ovlasti i resursi.

Ovaj sastanak na vrhu Europska komisija organizirala je povodom Međunarodnog dana za eliminaciju rasne diskriminacije, koji se obilježava 21. ožujka svake godine. Utemeljili su ga Ujedinjeni narodi, u sjećanje na dan kada je policija u Južnoj Africi ubila 69 prosvjednika protiv rasnog razdvajanja stanovništva.

Više o diskriminaciji temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020.