Ukorijenjena i široko rasprostranjena diskriminacija, netolerancija i mržnja diljem EU-a prijeti marginalizacijom i otuđivanjem brojnih pripadnika manjinskih skupina koji osjećaju vezanost za zemlju u kojoj žive, te imaju povjerenja u njezine institucije. Ovi zaključci proizlaze iz velikog Drugog istraživanja Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II), koje je provela Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA).

„Prije gotovo deset godina upozorili smo na postojanje etničke diskriminacije i mržnje velikih razmjera. Danas nam novi rezultati pokazuju da naši zakoni i politike ne štite dovoljno ljude kojima su namijenjeni” izjavio je direktor FRA-e, Michael O’Flaherty. „Svakim činom diskriminacije i mržnje narušavamo socijalnu koheziju i stvaramo nejednakosti koje ostavljaju bolne posljedice na generacije i stvaraju otuđenje koje u konačnici može imati razorne posljedice.”

Glavni rezultati izvješća upućuju na potrebu za konkretnim i snažnijim mjerama za pružanje pravne zaštite od diskriminacije, u kombinaciji s učinkovitim sankcijama. Nadalje, s obzirom na to da 88% slučajeva etničke diskriminacije, 90% slučajeva uznemiravanja motiviranog mržnjom i 72% slučajeva nasilja motiviranog mržnjom nije bilo prijavljeno, treba osigurati snažniju potporu kako bi se žrtve potaknule na prijavljivanje, a tijelima za provedbu zakona i tijelima za jednakos potrebni su odgovarajući alati za uspješno rješavanje problema istaknutih u izvješćima.

Prema rezultatima ovog istraživanja, u Hrvatskoj je, u posljednjih pet godina, diskriminaciju doživjelo 49% ispitanih pripadnika romske nacionalne manjine, u odnosu na 41% svih Roma obuhvaćenih istraživanjem. Diskriminacija se najviše osjetila u području stanovanja (53%). U usporedbi s 30% svih Roma obuhvaćenih istraživanjem, tijekom prošle godine 31% pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj doživjelo je zlostavljanje motivirano mržnjom. 12% pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj završilo je srednjoškolsko obrazovanje, u usporedbi s pripadnicima većinskog stanovništva (80%), što smanjuje njihove mogućnosti za zaposlenje. U cilju suzbijanja diskriminacije i promoviranja jednakosti, Ured pučke pravobraniteljice je u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hravtske i Centra za mirovne studije pokrenuo kampanju “Razlike nisu prepreke. Za društvo bez diskriminacije”, o kojoj više možete doznati ovdje.

Rezultati istraživanja FRA također upućuju na veću razinu povjerenja u javne institucije u odnosu na opće stanovništvo. Većina njih osjeća snažnu vezanost za zemlju u kojoj žive. Te su osobe također u većoj mjeri otvorene prema drugim etničkim skupinama. Međutim, jasno je vidljiv i utjecaj diskriminacije, uznemiravanja i nasilja. Ispitanici koji su bili žrtve navedenog imaju manje povjerenja u javne institucije, a vezanost za zemlju u kojoj žive osjećaju u manjoj mjeri.

Povodom objave istraživanja, Europska mreža tijela za promicanje jednakosti (Equinet) naglašava kako je ono ključan izvor za rad na promicanju jednakosti i zagovaranju antidiskriminacijskih javnih politika koje će biti inkuzivne i pružati snažniju zaštitu građana. Tijela za jednakost su “psi čuvari” ove vrijednosti i čvrsto vjeruju da se prema svakome treba postupati s poštovanjem. Zato nastoje mijenjati stav javnosti prema osobama drugog etničkog podrijetla. postoji potreba za uvođenje jačih intersekcionalnih odredba u zakonodavstvo Europske unije kako bi se unaprijedile ciljane politike i pozitivne mjere te na taj način zaštitile najugroženije društvene skupine.

Equinet također poziva na pripremu standarda o neovisnosti, učinkovitosti i ovlastima tijela za jednakost te pozdravlja mišljenje FRA u ovom istraživanju, u kojem pozivaju na osiguravanje adekvatnih resursa za njihov rad.

Ovo je drugo istraživanje koje je među pripadnicima manjina i migranata provela Agencija za temeljna prava. Istraživanje se bavilo iskustvima diskriminacije, uznemiravanja, policijskog zaustavljanja te svijesti o pravima, kao i pokazateljima integracije poput osjećaja pripadnosti i povjerenja u javne institucije te otvorenosti prema drugim skupinama.

Čitavo istraživanje nalazi se ovdje.