Početkom veljače širom svijeta obilježava se Dan sigurnijeg interneta, s ciljem promicanja odgovornijeg, sigurnijeg, uvažavajućeg i kreativnog korištenja interneta i digitalnih tehnologija, posebno među djecom i mladim osobama. Pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“ ove godine taj se dan obilježava 11. veljače, s ciljem stvaranja online svijeta bez nasilja. Isto tako, ovaj dan idealna je prilika i da se glasnije progovori upravo o rastućem problemu pojave raznih oblika cyber-nasilja i načinima njihovog suzbijanja.

Uz neupitno pozitivne učinke za razvoj društva, digitalno doba i korištenje interneta u svakodnevnom životu otvorili su i značajan prostor za pojavu različitih rizika, poput ugrožavanja sigurnosti i kršenja ljudskih prava. To se odnosi na mrzilački govor i druge oblike cyber-nasilja poput narušavanja privatnosti, izloženosti neprimjerenom sadržaju i drugim štetnim pojavama koje su usmjerene i prema najranjivijim skupinama, poput djece i mladih. Stoga je važno da od samih početaka korištenja interneta, djeca i mladi nauče kako se ispravno njime služiti, poštujući pritom sve korisnike, kao i sva njihova prava, što se posebno odnosi na probleme vezane uz pojavu mrzilačkog govora kao jednog od najčešćih oblika njegove zlouporabe koji, nažalost, postaje sveprisutan u online svijetu, bez obzira na platformu.

Naime, gotovo svaka druga mlada osoba u posljednjih je pet godina doživjela da im je netko osobno upućivao mrzilačke komentare ili izražavao netrpeljivost, a trećina njih s govorom mržnje na internetu susreće se skoro svakog dana – pokazalo je istraživanje koje je Ured pučke pravobraniteljice proveo među mladima od 18 do 30 godina. Najčešći povod takvim komentarima su nacionalna ili etnička pripadnosti, rod ili spol, religijsko opredjeljenje, boja kože, seksualna orijentacija, fizički izgled i financijski status, a posebno zabrinjava da više od polovice mladih ne zna kome se obratiti kada im netko uputi takav komentar, kao i da ga dvoje od troje nikome uopće ni ne prijavi. Dvije trećine njih smatra kako je netrpeljivost prisutna i na instant messaging servisima poput Whatsappa, Snapchata, Facebook Messengera ili Vibera, a kako se ove aplikacije većinom koriste među poznanicima i prijateljima, postavlja se pitanje je li takav diskurs dio uobičajene komunikacije među mladima.

Kako bi se takve pojave uspješno suzbile, nužno je educirati sve uključene – od roditelja, skrbnika, nastavnika, predstavnika IT industrije, zakonodavca, ali i cjelokupno društvo, kako bi znali prepoznati mrzilačko izražavanje, te se protiv njega aktivno borili. Prisutne su i inicijative poput prilagođavanja zakonskih rješenja i osmišljavanja novih IT alata ili algoritama, no tek ostaje za vidjeti jesu li to najbolji načini suzbijanja ovog problema. Temeljni preduvjet za to svakako je jasna, nedvosmislena i konzistentna osuda svake pojave govora mržnje, na što je u svom Godišnjem izvješću za 2018. upozoravala i pučka pravobraniteljica, kao i Europska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI) u Općoj preporuci br. 15 (GPR15).

Inače, obilježavanje Dana sigurnijeg interneta nastavak je projekta Europske unije SafeBorders iz 2004. godine, a od 2005. unutar europske mreže centara za sigurniji Internet zajednički ga organiziraju udruženja Insafe i INHOPE, uz potporu Europske komisije, kroz Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) i u skladu s EU strategijom „Bolji Internet za djecu“. Aktivnosti vezane uz Dan sigurnijeg interneta u Hrvatskoj provodi Centar za sigurniji Internet iz Osijeka, a više informacija pronađite ovdje.