Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je 26. i 27. lipnja u Torontu sudjelovala na godišnjoj konferenciji Međunarodnog udruženja povjerenika za jezike (IALC – International Association of the Language Commissioners) koja se ove godine održala po šesti puta. Dvodnevno događanje na temu „Zaštita jezičnih manjina, izgradnja jačeg društva“ okupilo je visoke predstavnike međunarodnih organizacija i državnih tijela, kao i jezične povjerenike, pravobranitelje te ostale stručnjake iz područja zaštite manjnskih jezika i ljudskih prava iz mnogih zemalja širom svijeta. Osnovni cilj konferencije je dijalog i razmjena iskustava o ključnoj ulozi povjerenika za jezike i pravobranitelja u području zaštite manjinskih jezika, kao neizostavnog alata društvene integracije, prevencije sukoba i izgradnje mira u multietničkim i višejezičnim sredinama.
Kao jedna od sudionica rasprave na temu učinkovitog zastupanja jezičnih manjina kroz neovisne institucije, pravobraniteljica Vidović predstavila je rad Pučkog pravobranitelja u Hrvatskoj, kao i važnost ove institucije u području zaštite i promicanja prava nacionalnih manjina. Posebno se osvrnula na korištenje manjinskih jezika u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine najmanje trećinu stanovništva, a u svom izlaganju istaknula je da je zaštita prava nacionalnih manjina bila jedan od uvjeta i za međunarodno priznanje Republike Hrvatske, kao i za pristupanje naše zemlje Europskoj uniji. Upravo iz tih razloga, današnji zakonski okvir zaštite manjinskih prava u Hrvatskoj, po razini prava i stupnja društvene i političke integracije nacionalnih manjina koja su njime zajamčena, smatra se jednim od opsežnijih i cjelovitijih europskih modela.
Međutim, iako je postojeći zakonski okvir dobar, njegova provedba često nije, a to je posebno vidljivo u odnosu na pripadnike srpske i romske nacionalne manjine. Iako je u nekim područjima, poput kulturne autonomije, postignut visok stupanj implementacije manjinskih prava, izazovi su vidljivi u području zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda u javnoj upravi i sudstvu te u području javnog korištenja manjinskih jezika i pisma, gdje se s poteškoćama suočavaju upravo pripadnici srpske manjine.
Što se tiče prava na službeno korištenje manjinskog jezika i pisma, zakonski je regulirano da se ono ostvaruje u onim zajednicama u kojima najmanje trećinu stanovništva čine pripadnici neke nacionalne manjine, a prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj taj uvjet ispunjava 27 jedinica lokalne samouprave. No, hoće li ta prava u stvarnosti biti realizirana uvelike ovisi i o dijalogu, toleranciji i uvažavanju između pripadnika većinskog naroda i nacionalne manjine pa su u različitim dijelovima naše zemlje vidljive velike razlike. Tako u nekim jedinicama lokalne samouprave, primjerice u Istri, postoji dvojezičnost i službeno korištenje talijanskog jezika, iako ona nije obvezna, a slični primjeri mogu se pronaći i u drugim dijelovima zemlje za češki i mađarski jezik. S druge strane, srpski jezik i ćirilično pismo i dalje su stigmatizirani, pogotovo u područjima pogođenim ratom, te ih se smatra provokacijom unatoč zadovoljenju svih propisanih zakonskih odredbi o njihovom korištenju.
Stoga je upravo edukacija o ljudskim pravim i važnosti uvažavanja različitosti, tolerancije i dijaloga, i to na svim obrazovnim razinama, od vrtićke dobi do fakulteta, kao i stručnjaka koji zakone primjenjuju tijekom profesionalne karijere, temelj poštivanja ne samo zajamčenih prava nacionalnih manjina, nego svih ljudskih prava općenito.
Novosti
Izabrana nova zamjenica pučke pravobraniteljice
Pučka pravobraniteljica na okruglom stolu u Saboru podsjetila na osnove zaštite slobode izražavanja
Brojni građani izgubili zdravstveno osiguranje, iščekuju odluku Ustavnog suda o zahtjevu pučke pravobraniteljice
Uskoro Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, potrebni dodatni napori za sprječavanje zlouporaba
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku usvojio Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu
Potrebne su izmjene Zakona o strancima