Povećanje broja bodova braniteljskoj populaciji u kriterijima za stambeno zbrinjavanje nije diskriminacija, zaključila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Povećanje je omogućeno kroz izmjene i dopune Uredbe o kriterijima za bodovanje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz 2016., a razmjerno je cilju i svrsi koje se željelo ostvariti.

Naime, do 2014. godine, pri bodovanju zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, za hrvatske branitelje, hrvatske ratne vojne invalide i članove obitelji smrtno stradalog i umrlog branitelja bilo je predviđeno između 80 i 110 bodova. Tada su kriteriji izmijenjeni te su oni mogli ostvariti 30, odnosno 15 bodova, ovisno o kategoriji, što je dovelo do negativnih posljedica – smanjenog opsega stambenog zbrinjavanja, vraćanja raspoloživih sredstava u državni proračun, kao i nepotrebnog i neopravdano dugotrajnog čekanja izvršenja prava. To se promijenilo nakon što je 2016. ponovno povećan broj bodova za ove kategorije, što govori u prilog takvoj odluci.

Dodatno, osim što država, prema Ustavu, posebnu skrb posvećuje zaštiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja, također je donijela i propise kojima se bez listi prvenstva i kriterija za bodovanje ostvaruju prava na stambeno zbrinjavanje drugih ranjivih skupina. Stoga je ova iznimka u korist branitelja razmjerna cilju i svrsi zbog kojih su kriteriji i određeni – što ravnomjernijem razvitku svih područja Republike Hrvatske, poticanju demografskog i gospodarskog napretka, završetku programa obnove, povratku prijeratnog stanovništva i trajnom stambenom zbrinjavanju, te ne predstavlja diskriminaciju ostalih korisnika stambenog zbrinjavanja.