Iako je pučka pravobraniteljica Lora Vidović već u nekoliko navrata upozoravala na pritužbe migranata na policijsko nasilje, do danas nije dobila informacije Ministarstva unutarnjih poslova, ali ni Državnog odvjetništva, o provedenim učinkovitim istragama koje bi ih potvrdile ili otklonile. Navela je to u dopisu koji je uputila Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, povodom tematske sjednice o migracijama, koja je održana 18. listopada 2018.

Tako nije poznato zašto na snimkama termovizijskih kamera nedostaje upravo dio snimljen u vremenu navodnog incidenta koji je prijavljen pravobraniteljici. Policija je, naime, tvrdila kako je baš u to vrijeme nestalo struje, no MUP još uvijek nije odgovorio na pitanje jesu li, i koga, obavještavali o kvarovima pričuvnih izvora struje koji su trebali osigurati kontinuitet u bilježenju snimki, odnosno jesu li dobavljači opreme, koja je nova i još pod garancijom, obaviješteni o kvarovima zbog kojih su nedostajali dijelovi snimljenog materijala. Također, budući da se svi događaji bilježe u Zapisniku iz sustava termovizije i kamera, u slučaju da snimke nisu sačuvane radi brisanja, u sustavu bi trebalo ostati ime osobe koja ju je izbrisala (tzv. log), a vjerojatno i službena bilješka o osobama koje su brisanje snimaka naložile. No, ni na pitanja o ovim podacima MUP još uvijek nije odgovorio, unatoč proteku roka.

I kad je u pitanju slučaj pogibije djevojčice Madine Hussiny, snimke termovizijskih kamera nisu pučkoj pravobraniteljici bile dostupne, s obzirom na to da je MUP tvrdio da nisu niti sačuvane. O okolnostima ovog događaja, ali i svih ostalih zaključaka vezanih uz postupanje policije prema migrantima, pravobraniteljica je informirala Glavnog državnog odvjetnika u siječnju ove godine, u kontekstu kaznene prijave koju je podnijela obitelj Hussiny. Nakon što je u medijima objavljeno da je doneseno rješenje o odbačaju kaznene prijave, pravobraniteljica ga je od DORH-a zatražila, no nikad joj nije dostavljeno. Zato joj nije poznato jesu li, prilikom donošenja ove odluke, u obzir uzete snimke svih termovizijskih kamera, ili samo mobilnih, kao ni jesu li uzeti u obzir podaci o kretanju i lokaciji policijskih službenika putem zapisa signala s njihovih mobilnih, ili drugih komunikacijskih uređaja.

Podsjećamo, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, država je obavezna provesti djelotvornu službenu istragu o svim navodima koji upućuju na mučenje ili druga okrutna, neljudska ili ponižavajuća postupanja, odnosno na kršenje čl.3 Europske konvencije o ljudskim pravima.

Uz sve navedeno, pravobraniteljici je, opunomoćenici Hrvatskog sabora, ove godine po prvi put, i to u više navrata, MUP uskratio neposredan pristup podatcima, iako na njih ima pravo temeljem Zakona o tajnosti podataka, Zakona o pučkom pravobranitelju i Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu. Uskratom podataka, do kojih je došlo u policijskim postajama Glina, Gvozd, Cetingrad, Karlovac i Donji Lapac, grubo su prekršeni propisi koji joj uvid u te podatke omogućuju, dok je pravobraniteljica onemogućena u radu. No, indikativno je kako joj je pristup ovim podacima i dalje neometan u obilascima koji su vezani uz druge skupine osoba, ne i migrante.

Ovo je tek dio informacija dostavljenih Hrvatskom saboru putem Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a čitavi dopis možete pronaći u privitku.

Migracije – tematska sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina