Kako bi se naglasio značaj obrazovanja za razvoj cjelokupnog društva, poštivanje ljudskih prava i borbu protiv, između ostalog, siromaštva i nejednakosti, 24. siječnja obilježava se Međunarodni dan obrazovanja, kojeg su Ujedinjeni narodi utemeljili 2018. godine.
Pravo na obrazovanje navedeno je i u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima UN-a i Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. U Agendi održivog razvoja do 2030., upravo je obrazovanje prepoznato kao ključno za uspjeh svih u njoj navedenih 17 ciljeva održivog razvoja. Štoviše, cilj održivog razvoja broj 4, posebno teži osiguravanju uključivog, pravednog i kvalitetnog obrazovanja i promicanju mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve do 2030. godine.
Važnost obrazovanje za napredak društva prepoznaju i nacionalni strateški dokumenti poput Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine.
Zato je iznimno važno da je obrazovanje, i to počevši od onog najranijeg pa do cjeloživotnog, dostupno svima. Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek postoje obrazovne nejednakosti, i to na svim razinama, pa tako mladi iz socijalno depriviranih obitelji, oni koji žive u udaljenijim ruralnim sredinama ili na otocima, kao i pripadnici nekih manjina, primjerice romske, imaju otežan pristup obrazovanju u kojem ostvaruju i slabije rezultate, što dugoročno utječe i na njihov položaj u društvu.
Poseban problem predstavlja segregacija romske djece u osnovnoškolskom obrazovanju, pogotovo u Međimurju. Pučka pravobraniteljica Vladi RH je preporučila da što prije pristupi rješavanju problema segregacije romske djece u obrazovanju, odnosno da se hitno pristupi izradi plana desegregacije u obrazovanju koji će se početi provoditi u svim školama u kojima postoje segregirani razredi.
U kontekstu obrazovanja važno je promicati i cjeloživotno obrazovanje. Prema podacima iz Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja usvojenog u ožujku 2023. godine, Hrvatska ima jednu od najnižih stopa sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih u EU, posebice među niskokvalificiranim, starijim, ruralnim i dugotrajno nezaposlenim stanovništvom, a podzastupljene su i osobe s invaliditetom i pripadnici romske nacionalne manjine.
Značajan preduvjet društvenog razvoja je i sustavno obrazovanje o ljudskim pravima i jednakosti na svim obrazovnim razinama. Iako se građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj već nekoliko godina provodi kao međupredmetna tema, pravobraniteljica je preporučila evaluaciju postojećeg modela te uvođenje obrazovanja za ljudska prava koje bi uključivalo sadržaje vezane za promicanje i zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije, kao zasebnog i obveznog predmet u osnovne i srednje škole, što je i preporuka UN-ovog Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije Republici Hrvatskoj.
Ono bi svakako doprinijelo i većoj svijesti građana o ljudskim pravima, boljem poznavanju svojih vlastitih, ali i prava ostalih članova društva, njihovoj većoj spremnosti aktivnog zauzimanja za njih, kao i smanjenju stereotipa i predrasuda, a time i uspješnijoj borbi protiv diskriminacije, govora mržnje, zločina iz mržnje i drugih oblika netrpeljivosti.
Više o ovoj temi možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice.
Novosti
- Dan vjerske slobode
- Međunarodni dan obrazovanja
- Posjet studentica Pravnog fakulteta
- Konzultacije s pružateljima besplatne pravne pomoći u Dalmaciji
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja