EU je usvajanjem Direktive o dužnoj pažnji o održivom poslovanju napravila iskorak u zaštiti ljudskih prava i okoliša kroz nova pravno obvezujuća pravila za države članice koja se odnose na najveća trgovačka društva. Direktivu je potrebno kvalitetno transponirati u nacionalno zakonodavstvo, za što je potrebno pokrenuti dijalog dovoljno rano i uz uključivanje različitih zainteresiranih dionika, a potom i osigurati učinkovito praćenje njene primjene. Zaključak je to konferencije posvećene ovoj Direktivi, koju je 22.10.2024. godine u Zagrebu organizirala pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Otvarajući konferenciju, pučka pravobraniteljica je ukazala kako Direktiva možde donijeti koristi i građanima i poslovnoj zajednici. U svrhu snažnije zaštite ljudskih prava i zaštite okoliša, a vezano za provedbu mjera dužne pažnje usmjerenih odgovornom poslovnom ponašanju, propisana je uspostava smislene suradnje trgovačkih društava s dionicima, a za građane je značajna i obveza trgovačkih društava da uspostave mehanizam prituživanja, kao i građanskopravna odgovornost u slučaju nanošenja štete poslovanjem. S druge strane, Direktiva trgovačkim društvima može donijeti veće povjerenje potrošača, bolje upravljanje rizicima, a mogu biti i privlačniji za buduće zaposlenike. Da bi Direktiva u Hrvatskoj „oživjela“ kroz zakone i praksu, bit će je važno kvalitetno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Pravobraniteljica je ovu konferenciju i organizirala s ciljem povećavanja svijesti o donošenju ove Direktive te okupljanja različitih dionika – poslovne zajednice, tijela državne uprave, sindikata i organizacija civilnog društva, kako bi rasprava o transponiranju Direktive krenula dovoljno rano i uz uključivanje šireg kruga zainteresiranih dionika.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pozdravila je organizaciju ove konferencije, smatrajući da na dobar i motivirajući način uvodi u pripremu okvira i implementaciju nedavno usvojene Direktive. Istaknula je pri tome važnost Direktive o održivom poslovanju upravo glede zaštite okoliša kao jednog od prioriteta. Njezinoj provedbi mogao bi doprinijeti i novi alat Ministarstva –  upravljanje sredstvima putem organizacijskog fonda, u okviru kojeg raspolaže s milijardu i 300 milijuna eura.

Ana Čulo, načelnica Sektora za investicije u Ministarstvu gospodarstva, predstavila je Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća o odgovornom poslovnom ponašanju. Riječ je o neobvezujućim preporukama, ali uz obvezu uspostavljanja mehanizma za prijavu kršenja Smjernica i pružanje usluga posredovanja i mirenja u tim slučajevima. Države obveznice su dužne osnovati Nacionalne kontaktne točke za odgovorno poslovno ponašanje, a u Hrvatskoj je osnovana u svibnju 2019. godine.

Izvanredni profesor Damir Muhvić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku predstavio je prava i obveze propisane ovom Direktivom. Naglasio je kako ona ne pokriva sva trgovačka društva, već ona koja imaju više od 1000 zaposlenika i svjetski godišnji neto promet od 450 milijuna eura, kao i trgovačka društva trećih država s godišnjim neto prometom 450 milijuna eura u EU. Pri tom, ovo je minimalni obuhvat predviđen Direktivom, dok države članice imaju slobodu i mogućnost propisati i širi obuhvat i tako povećati broj trgovačkih društava koji su obveznici postupanja u skladu s ovom Direktivom.

U nastavku konferencije, održana je panel rasprava o konkretnim koracima koji slijede te je predstavljena postojeća pozitivna poslovna praksa. Petra Jurina, voditeljica Službe za opće propise građanskog, procesnog i trgovačkog prava u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, naglasila je kako će sustav doživjeti značajnu novinu, s obzirom na to da u ovom trenutku Hrvatska nema zakonodavstvo koje bi pokrivalo obveze iz Direktive. Istaknula je i da je potrebno odlučiti o nacionalnom nadzornom tijelu, koje će biti neovisno i imati dovoljne financijske i ljudske kapacitete. Takvih tijela može biti i više, a imat će, između ostaloga, ovlasti izricanja sankcija, uključujući novčanih, moći će izricati i privremene mjere poput saniranja štete i prestanka štetnog djelovanja.

Branka Pivčević Novak, načelnica Sektora za klimatsku aktivnost u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, navela je kako Hrvatska ima i provodi više strategija koje prate ciljeve suočavanja s globalnim krizama vezano za zaštitu okoliša, održanje bioraznolikosti i zelene tranzicije. Navela je kako će zakonski okvir kojim će se ova Direktiva prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo podržati upravo te iste ciljeve, što je nužno jer navedene krize podrivaju i kvalitetu života i poslovanje.

Dijana Kesonja, zamjenica pučka pravobraniteljice, navela je kako institucija pučke pravobraniteljice ima dugogodišnje iskustvo i više mandata koji su relevantni s obzirom na fokus Direktive na ljudska prava i okoliš. Vezano uz implementaciju Direktive, institucija će imati višestruku ulogu. Prvo, u postupku implementacije kroz davanje komentara i prijedloga za bolja rješenja u postupku donošenja pravnog okvira; zatim kao tijelo kojem se – u skladu sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti – mogu prijaviti nepravilnosti koje će vjerojatno obuhvaćati i ova Direktiva. Aktivnu ulogu institucija će imati i kroz smislenu suradnju s poslovnim sektorom, nadzornim tijelom, ali i drugim dionicima kao, primjerice, udruženjima radnika, udruženjima poslodavaca, organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava i zaštitom okoliša. Gledajući u još dalju budućnost, za šest godina kada uslijedi revizija Direktive, bit će prilike dati konstruktivne prijedloge za unaprjeđenje Direktive, što je korisno s obzirom na to da niti jedan propis ne može predvidjeti sve životne situacije.

Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), naglasila je kako ova Direktiva potiče gospodarstvo da uvodi procese, odnosno procjenjuju negativne utjecaje u svojim lancima vrijednosti, a njezina je provedba pitanje stvaranja poticajnih uvjeta u kojima će kompanije imati interesa. Direktiva, rekla je, u suštini predstavlja proširenje odgovornosti u nabavljačkim lancima.

Antonija Lončar, direktorica marketinga, komunikacija i društvene odgovornosti u kompaniji Ericsson Nikola Tesla Grupa, poseban naglasak stavila je na interne provjere. Također je predstavila primjere praksi kroz koje ova kompanija nastoji doprinijeti i digitalnoj tranziciji i smanjenju rizika u proizvodnom lancu.

Sara Foršek Pažin, stručnjakinja za održivi razvoj i poslovanje iz M SAN Grupe, podijelila je praksu po kojoj provode dubinsku provjeru svih dobavljača, ali i odlaze u Kinu i direktno posjećuju dobavljače, provjeravaju radne uvjete, razgovaraju sa zaposlenicima i detaljnije provjeravaju utjecaj cjelokupne proizvodnje na okoliš.

Sofija Babić, savjetnica za javne politike u World Wild Fundu Adria (WWF Adria), istaknula je kako u ovoj globalnoj organizaciji vjeruju u mogućnost transformacije poslovanja kompanija, a mnogima pri tome i pružaju podršku kako bi povećali razumijevanje važnosti očuvanja bioraznolikosti, ali i svoje poslovanje u određenim segmentima učinili što održivijima. Primjeri u Hrvatskoj uključuju hotelski lanac u kojem prate jelovnike i s njih uklanjaju ugrožene vrste te kompaniju povezuju s malim otočnim ribarskim zajednicama, dok je na globalnoj razini uspostavljeno partnerstvo s lancem trgovina, u sklopu kojeg se prati porijeklo proizvoda kako ne bi bili povezani s uništavanjem šuma.

U raspravi je istaknuto kako je ova konferencija osigurala „neutralan teren“ na kojem je pučka pravobraniteljica kao neovisna institucija okupila poslovnu zajednicu, sindikate, organizacije civilnog društva i institucije, kao i da bi bilo korisno  nastaviti okupljati sve zainteresirane strane na ovu temu, radi daljnje rasprave o različitima aspektima zaštite ljudskih prava u korporativnom svijetu.