* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Povezane teme pronađite na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

U odnosu na osobe lišene slobode koje se nalaze u zatvorskom sustavu, pučka pravobraniteljica postupa sukladno ovlastima propisanim Zakonom o pučkom pravobranitelju i Zakonom o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.

U prvom dijelu poglavlja prikazan je rad po pritužbama i ispitnim postupcima pokrenutim na vlastitu inicijativu, dok se u drugom dijelu opisuje zatečeno stanje tijekom nenajavljenih obilazaka kaznenih tijela u okviru NPM mandata.

Stanje u zatvorskom sustavu u najvećoj je mjeri neizmijenjeno, a nažalost i pogoršano u odnosu na prethodne godine. Iako su poduzete aktivnosti radi unaprjeđenja materijalnih uvjeta smještaja, prvenstveno adaptacije prostora za smještaj zatvorenica Kaznionice u Požegi, prenapučenost je i dalje jedan od najvećih problema. Prema podatcima iz Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2022. godinu Vlade RH (iz siječnja 2024.), te podacima MPU, tijekom 2023. godine u zatvorskom sustavu boravilo je 1,607 osoba više nego 2022. godine.

Broj osoba koje su tijekom godine boravile u zatvorskom sustavu

Ustavni sud RH u 2023. godini u više je navrata zbog neodgovarajućih uvjeta smještaja utvrdio povrede ustavnih prava OLS. Prema ocjeni Ustavnog suda riječ je o uvjetima koji predstavljaju ponižavajuće postupanje, odnosno postupanje koje ne odgovara pravnom standardu poštovanja dostojanstva osuđenika iz čl. 25. st. 1. Ustava. U nekim odlukama naglašena je dužnost države da osigura uvjete koji  poštuju ljudsko dostojanstvo i u kojima osoba nije izložena nelagodi ili trpljenju čiji bi intenzitet prelazio neizbježnu razinu, inherentnu lišenju slobode i boravku u zatvoru.

Također je i ESLJP u nekoliko predmeta protiv RH utvrdio povredu zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz čl. 3. EKLJP zbog neodgovarajućih uvjeta smještaja. Posebnu pozornost izazvale su dvije presude u kojima je uz ponižavajuće utvrđeno i nečovječno postupanje prema osobama koje su boravile u zatvorskom sustavu (Vukušić protiv Hrvatske br. 37522/16 i Miljak protiv Hrvatske br. 15681/18). Dodatno, u predmetu Miljak, zbog neprovođenja učinkovite istrage incidenta u kojem su pravosudni policajci istražnom zatvoreniku nanijeli teške ozljede, utvrđena je i povreda članka 3. EKLJP-a u postupovnom aspektu.

Kvaliteta zdravstvene zaštite za zatvorenike te nedovoljna dostupnost i dalje je veliki problem. Obavljanje djelatnosti zdravstvene zaštite sukladno ZZZ-u još uvijek nije uređeno, nisu riješeni dugogodišnji sustavni problemi, primjerice liječnici zaposleni u zatvorskom sustavu nisu povezani sa CEZIH-om pa nisu u mogućnosti propisati recepte i izdavati uputnice.

To znači da sve OLS paralelno moraju za to imati svog liječnika obiteljske medicine, što čini dodatni organizacijski problem. Problem je još veći kod propisivanja recepata za supstitucijsku terapiju, o čemu smo više pisali Izvješću za 2022. godinu. Također, zbog nepovezanosti sa CEZIH-om zatvorski liječnici OLS ne mogu naručivati na specijalističke preglede, kao što to mogu liječnici obiteljske medicine. Stoga ponavljamo preporuku MPU i MZ da osiguraju preduvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti unutar zatvorskog sustava u skladu sa ZZZ-om.

Preporuka 130. (ponovljena)

Ministarstvu pravosuđa i uprave i Ministarstvu zdravstva, da osiguraju preduvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti unutar zatvorskog sustava u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti

I nadalje manjka zaposlenih službenika (pravosudnih policajaca, zdravstvenih radnika, službenika na poslovima tretmana zatvorenika), a mala zainteresiranost za zapošljavanje u zatvorskom sustavu dodatno otežava problem. Povećanje broja OLS u zatvorskom sustavu ne prati povećanje broja zaposlenih. Tako je primjerice u 2022. godini na jednog pravosudnog policajca bilo 2,7 OLS, dok je u 2023. godini taj omjer porastao na 2,9 OLS. Nedostatak službenika nužno utječe na stupanj poštivanja prava OLS.

Pododbor za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja Ujedinjenih naroda (SPT), u okviru svog prvog posjeta RH u srpnju 2023. godine posjetio je mjesta u kojima se nalaze OLS, uključujući i tijela u zatvorskom sustavu. Izvješće o posjetu još nije objavljeno, a u preliminarnim zaključcima je navedeno kako je RH napredovala u nastojanjima da poboljša uvjete u kaznenim tijelima, no da je potrebno učiniti više, osobito smanjiti prenapučenost i negativan učinak koje ona ima na OLS.

U studenom 2023. objavljeno je Izvješće Europskog odbora za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), o posjeti RH 2022. godine. Izvješće sadrži brojne preporuke usmjerene na unaprjeđenje postupanja prema OLS i uvjeta u kojima se nalaze, a koje se u velikoj mjeri odnose na probleme na koje smo prethodnih godina ukazivali, kao i preporuke i upozorenja koje smo dali. To upućuje da bi većom implementacijom preporuka i upozorenja pučke pravobraniteljice, kao institucije u čijoj je nadležnosti sprječavanje mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja na nacionalnoj razini, RH izbjegla iste preporuke CPT-a, odnosno drugih srodnih međunarodnih mehanizama.

Normativne manjkavosti, prije svega Zakona o izvršavanju kazne zatvora (ZIKZ), ali i Zakona o kaznenom postupku (ZKP) te Kaznenog zakona (KZ), koje se negativno odražavaju na prava OLS i na koje ukazujemo još nisu otklonjene. Na manjkavosti ZIKZ-a, posebice u dijelu primjene posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti, na koje kontinuirano ukazujemo, upozoravali smo i 2023. godine u izvješćima o obilascima kaznenih tijela. Uključili smo se i u e-savjetovanja o izmjenama KZ-a i ZKP-a, o čemu više pišemo u NPM dijelu.

 

Zaštita prava osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu

U 156 predmeta otvorenih po pritužbama ili na vlastitu inicijativu razmatrali smo moguće povrede prava OLS. Kao i prethodnih godina, najviše pojedinačnih pritužbi podneseno je zbog zdravstvene zaštite, na uvjete smještaja i na postupanje službenika.

Uočava se povećanje pritužbi na nedovoljnu dostupnost liječnika. Sve su češće pritužbe zbog bezuspješnog traženja psihijatrijskih pregleda, primjerice konzultacija s psihijatrom radi smanjenja ili promjene propisane terapije. Dio zatvorenika pritužio se zbog neodobrenja prekida kazne radi provođenja operativnog liječenja u vanjskoj zdravstvenoj ustanovi. U takvim situacijama obavještavali smo ih o mogućnosti upućivanja na liječenje u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu, uz nadzor pravosudne policije.

„…Osim što mi se u zatvorskom sustavu ugrožava psihičko zdravlje, ugrožava mi se i fizičko zdravlje. Na način da mi zatvorski sustav već pet godina ne želi omogućiti operaciju lijeve strane kuka, a zbog čega mi je dokazano stradala i desna strana kuka i lumbalni dio kralježnice. Tako mi je specijalističkim nalazom iz KB “Dubrava” od dana …2017. godine prvi puta propisana operacija lijeve strane kuka. Nakon toga je Kaznionica …2018. godine zatražila drugo mišljenje od KB “Dubrava”, a gdje me ortoped uputio na KBC “Zagreb” gdje mi je isto tako specijalističkim nalazom … 2018. godine po drugi puta propisana operacija lijevog kuka. Nakon toga mi je specijalističkim nalazom iz KBC “Zagreb” od dana… 2020. godine propisana magnetna rezonanca kralježnice i desnog kuka. Navedene magnetne rezonance obavio sam … 2021. godine…, a koje dokazuju da mi je zbog neliječenja lijeve strane kuka stradala i desna strana kuka i donji dio leđa…nedvojbeno je evidentno da ja nemam nikakvu zdravstvenu zaštitu u zatvorskom sustavu…“ 

Zatvorenik do pisanja ovog Izvješća nije sproveden na operaciju.

Zatvorenici se pritužuju i zbog prijevoza u neodgovarajućim vozilima, na što upozoravali i ranijih godina. Primjerice, jedan zatvorenik navodi da je u ožujku 2023. upućen iz dnevne bolnice u Varaždinu na daljnje liječenje u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. Pri sprovođenju bio je smješten  u stražnjem dijelu tzv. „marice“, u prostoru za prijevoz zatvorenika, s bočnim klupama i bez sigurnosnog pojasa. Pritužitelj je naveo da je, uslijed bolova, jedva uspio puzajući, na koljenima i rukama, ući u stražnji prostor vozila. Navodi da nije bio vezan sigurnosnim pojasom, jer ih u stražnjem prostoru niti nema, a da je prema nalogu za sprovođenje, imao vezane ruke i noge za pojas.

Iako nije bilo moguće potvrditi sve navode pritužitelja, smatramo da je ovakav prijevoz OLS ozbiljno narušenog zdravstvenog stanja u konkretnoj situaciji bio neprihvatljiv. Prijevoz zatvorenika potrebno je organizirati  vozilima opremljenima sigurnosnim pojasevima, koja su u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama te standardima CPT-a (CPT/Inf(2018)24).

Stoga preporučujemo MPU da se postojeća vozila za prijevoz zatvorenika opreme sigurnosnim pojasevima, a da se pri nabavi novih vozila namijenjenih prijevozu zatvorenika vodi računa da ona budu sigurna za prijevoz osoba, u skladu s važećim propisima i međunarodnim standardima.

Preporuka 131.

Ministarstvu pravosuđa i uprave, da sva vozila za prijevoz zatvorenika budu opremljena sigurnosnim pojasevima u skladu s važećim propisima i međunarodnim standardima

Nedostatak službenika utječe i na poštivanje pojedinih prava zatvorenika. Tako je zbog nedostatka pravosudnih policajaca ponekad otežana organizacija sprovođenja u vanjske zdravstvene ustanove, primjerice na provođenje fizikalne rehabilitacije. Primjer pozitivne prakse je Kaznionica u Glini, koja je jednu prostoriju opremila potrebnim uređajima te je sklopila ugovore o djelu s dva viša fizioterapeuta, koji od sredine listopada 2023. godine provode fizikalnu terapiju zatvorenika. Tako je smanjen broj sprovođenja te prijevoz u neodgovarajućim vozilima, a ne krši se pravo zatvorenika na odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

„…temelj naših ljudskih prava i dostojanstva su povrijedili jednom previše, žele nas napuniti s osmim čovjekom u sobi od 18,7 m2… zid od wc-a nije zagrađen nego je otvoren vidiš čovjeka prilikom vršenja nužde…prozori propuštaju vlagu i hladnoću. Kada pada kiša curi kroz prozore. S vanjske strane rešetke nalazi se aluminijski okvir koji zaprečava pogled prema van (iako pogled na vanjštinu nije naročito interesantan). Na prozorima fale lajsne, i kvaka na jednom prozoru, uopće ga se ne može zatvoriti, imamo improvizirani komad kartona kako se nebi prozor sam otvorio. Imamo samo 6 ormara, a nas 7 je u sobi. Ormari su bez vrata, hrđavi i zaništeni…soba je puna vlage…iz zida u wc-u izbija voda, negdje je pukla cijev, sa stropa isto curi voda, direkt ispod svjetla…bilo nam je isključeno grijanje i struja skoro punih 24 h, još nakon popravka kotla…nije grijanje radilo još par dana, a vani je temperatura bila u minusu…ne tražimo puno, samo da nas ostane 7 što isto nije prihvatljivo, ali već kad se donekle slažimo neka tako ostane.“

Prenapučenost kaznenih tijela, posebice u zatvorenim uvjetima, vrlo često prate neodgovarajući materijalni uvjeti, što otežava ionako tešku situaciju. Sedmorica istražnih zatvorenika Zatvora u Zagrebu pritužili su nam se jer su dobili informaciju da će u njihovu sobu biti smještena još jedna osoba. U ispitnom postupku provedenom u zatvoru utvrdili smo da su u sobi površine 21,10 m2, odnosno 19,12 m2 bez sanitarnog čvora, bila smještena osmorica istražnih zatvorenika. Svatko je imao na raspolaganju samo 2,39 m2 osobnog prostora, a kretanje u sobi je u velikoj mjeri bilo onemogućeno. Osim dva sata šetnje nisu imali drugih aktivnosti te su 22 sata dnevno provodili u sobi. Sukladno stajalištu ESLJP u predmetu Muršić protiv Hrvatske, kada osoba lišena slobode ima na raspolaganju manje od 3 m² osobnog prostora postoji snažna pretpostavka da je došlo do povrede čl. 3. EKLJP.

Pored nedostatka osobnog prostora, u sobi je bilo i izrazito hladno zbog kvarova sustava za grijanje koji nisu bili  otklonjeni zbog nedostatka rezervnih dijelova. Jedan prozor u sobi je bio djelomično otvoren (toga dana u 7,00 ujutro u Zagrebu je bilo -4°C), jer prema riječima pritužitelja, jedan istražni zatvorenik ne održava higijenu pa u sobi nesnosno smrdi. Sanitarni čvor nije posve odvojen od ostatka sobe, što dodatno otežava uvjete. Nema dovoljno mjesta za stolom pa su primorani jesti sjedeći na krevetima. Vidljiva su oštećenja poda, sanitarni čvor je derutan, pločice su napuknute, a čučavac je oštećen pa je teško održavati čistoću.

„…Smatram da i ako sam osoba lišena slobode zaslužujem kaznu zatvora služiti u humanijim uvjetima vrijednim ljudskog dostojanstva…“

Sličnu situaciju, odnosno neprimjerene uvjete  zatekli smo i u Zatvoru u Rijeci u kojem smo provodili ispitni postupak po pritužbi jednog zatvorenika. Sobe su zapuštene, a zidovi su oštećeni od vlage. Sanitarni čvorovi su derutni, podovi oštećeni, a ormarići za osobne stvari potrgani, izgrebani i hrđavi. Zatvorenici koji tamo duže borave navodili su da je u ljetnim mjesecima neizdrživo vruće, da je zagušljivo i smrdi. Ovakve uvjete posebno teško podnose nepušači, koje zbog prenapučenosti nerijetko smještaju s pušačima.

 

Postupali smo po pritužbi zatvorenika koji je u Zatvoru u Bjelovaru pokušao suicid vješanjem, no pravodobnom reakcijom pravosudnih policajaca u tome je spriječen. Nakon incidenta je sproveden na pregled u vanjsku bolnicu, koja je preporučila njegovo daljnje liječenje u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu. Zbog popunjenog ukupnog smještajnog kapaciteta bolnice, zatvoreniku je zakazan samo termin za konzilijarni pregled u psihijatrijskog ambulanti i to tek dva dana kasnije.

Službenici Odjela osiguranja u zajedničku kupaonicu zatvoreničkog odjela unijeli su krevet za koji su zatvoreniku vezali ruke i noge. Za vrijeme vezanja, koje je trajalo 12 sati, na krevetu nije bilo madraca ni posteljine. Pri tome zatvorenik boluje od astme te ima evidentirane epileptične napade.

Do sada utvrđeno jasno upućuje da se radi o nečovječnom i ponižavajućem postupanju, koje zabrinjava iz više razloga. Prije svega opravdano je upitati se zašto vanjska bolnica nije zadržala osobu koja je pokušala suicid, iako bi to učinila da se ne radi o OLS. Potom zabrinjava da Zatvorska bolnica u Zagrebu zbog popunjenih kapaciteta nije zaprimila zatvorenika koji je to jutro pokušao suicid, te je brigu o njemu prepustila Zatvoru u Bjelovaru, znajući da nemaju zaposlenog liječnika.

Osim postupanja Zatvora u Bjelovaru, zabrinjava i očitovanje u kojem se više puta potvrđuje i naglašava da je vezanje trajalo 12 sati, što je u skladu sa ZIKZ-om, da su primijenjena sredstva vezivanja propisana Pravilnikom o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu, odnosno da ne vide problem u opisanom postupanju.

U očitovanju se pozivaju i na čl. 2. Pravilnika o vrstama i načinu primjene mjera prisile prema osobi s težim duševnim smetnjama, sukladno kojem se mjere prisile primjenjuju prema osobi s težim duševnim smetnjama, u osobito hitnim slučajevima ozbiljnog i izravnog ugrožavanja vlastitog ili tuđeg života, zdravlja ili sigurnosti, kada je to jedini način sprječavanja pacijenta da svojim postupcima ugrozi svoj ili tuđi život, zdravlje i sigurnost.

Pri tome se zanemaruje čl. 1. tog Pravilnika, u kojem je izričito propisano da se njime uređuju vrste mjera prisile i način njihove primjene prema osobi s težim duševnim smetnjama smještenoj u psihijatrijsku ustanovu. Dakle, njime se uređuje postupanje zdravstvenih radnika koji u psihijatrijskoj ustanovi primjenjuju mjeru sputavanja i odvajanja, a ne postupanja pravosudne policije u zatvoru.

Iz dokumentacije zaprimljene u ispitnom postupku utvrdili smo da se u Zatvoru u Bjelovaru na isti način postupalo prema još jednom zatvoreniku. Iz toga zaključujemo da se ne radi o izoliranom slučaju. Ovakva, apsolutno neprihvatljiva postupanja rezultat su brojnih sustavnih problema, među kojima je svakako potrebno naglasiti manjkavosti ZIKZ-a u dijelu koji se odnosi na primjenu posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti, uključujući mjeru vezanja.

„…Imam problema nesmijem izač na hodnik niti na šetnju jel me očeju tuč pa se bojim nekad ići po doručak i večeru da me ne bi tukli. A sa komandirima sam isto imam problema jednom me je bolio zub tražio sam pomoč nakraju mi je jebo mater cigasku pa me stavio u samnicu…”

Nasilje u zatvorskom sustavu, bilo da se radi o prekoračenju ovlasti pravosudne policije ili onom između OLS je neprihvatljivo. Iako većina pravosudnih policajaca postupa profesionalno, zaprimamo pritužbe OLS da ih pravosudni policajci vrijeđaju, i to najviše na nacionalnoj osnovi, ali i da su bili izloženi nasilju.

Na to nam ukazuju i u anonimnom anketiranju koje provodimo tijekom NPM obilazaka, o čemu više pišemo u NPM dijelu. Stoga redovito ukazujemo da pritužbe na nasilje treba osobito pozorno ispitati, pri čemu treba obvezno uzeti u obzir navode zatvorenika žrtava kao i zatvorenika koji su eventualno takvom događaju svjedočili. Na to je ukazao i Odbor protiv mučenja UN-a koji je u zaključnim razmatranjima iz 2014. godine Hrvatskoj uputio preporuku o nužnosti ispitivanja svih navoda koji upućuju na moguće mučenje i neljudsko ili ponižavajuće postupanje, uključujući i verbalno zlostavljanje i prekomjernu silu.

Pri tome, ocjenu o zakonitosti primjene sredstava prisile nije ispravno temeljiti isključivo na izjavama pravosudnih policajaca, što je u pravilu praksa, već je nužno detaljno i objektivno ispitati i izjave zatvorenika, posebice onih koji su tijekom primjene sredstava prisile zadobili ozljede.

Čl. 1. EKLJP-a tumačen zajedno sa čl. 3. nameće državama pozitivne obveze koje trebaju osigurati da pojedinci koji su u njihovoj nadležnosti budu zaštićeni od svih oblika zlostavljanja zabranjenog na temelju čl. 3. (M. i M. protiv Hrvatske br. 10161/13).

Drugim riječima, u situaciji kada su državna tijela znala ili morala znati da tjelesnom integritetu jednog zatvorenika prijeti stvarni i neposredni rizik od strane drugog zatvorenika, tada postoji obveza tih državnih tijela da poduzmu sve korake za koje se može opravdano očekivati da mogu spriječiti takav rizik (U-III-4281/2017.). Unatoč tome, međuzatvoreničko nasilje je i nadalje prisutno u zatvorskom sustavu, a razmjeri ovog problema nisu u potpunosti poznati, s obzirom na veliku tamnu brojku.

Postupali smo po pritužbi zatvorenika s intelektualnim poteškoćama romskog podrijetla, u kojoj je naveo da je bio izložen diskriminatornom ponašanju pravosudne policije i drugih zatvorenika, koje je rezultiralo međuzatvoreničkim nasiljem. Utvrdili smo da nakon preispitivanja njegovog pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora, nije izrađen plan aktivnosti u svrhu zaštite ranjivog zatvorenika od nasilja i zlostavljanja.

Iz razgovora sa službenicima stekli smo dojam da razlog tome nije zanemarivanje odluke upravitelja o postupanju sukladno uputi SUZS-a o zaštiti zatvorenika s problemima mentalnog zdravlja ili teškoća u intelektualnom funkcioniranju, već tumačenje da se ona ne odnosi na zatvorenike koji se i sami nasilnički ponašaju prema drugim zatvorenicima. Stoga smo MPU-u preporučili da se uputa SUZS-a o zaštiti zatvorenika s problemima mentalnog zdravlja ili teškoća u intelektualnom funkcioniranju, detaljnije razradi i dostavi svim kaznenim tijelima, što je i učinjeno.

Upozorili smo da, unatoč saznanjima da se radi o osobi sniženih intelektualnih sposobnosti, slabih kapaciteta za razumijevanje socijalnih situacija, poteškoćama u komunikaciji s okolinom te sklonoj sukobima s drugim zatvorenicima, nisu poduzete preventivne aktivnosti kojima bi se osiguralo poštivanje temeljnih ljudskih prava i sigurnost pritužitelja.

Preporučili smo da se kontinuiranim edukacijama službenika kaznenih tijela ukazuje na nužnost poduzimanja odgovarajućih preventivnih mjera za zaštitu fizičkog i psihičkog integriteta te dobrobiti svih OLS, što je  i učinjeno. U pripremi i provedbi edukacija za sprječavanje diskriminacije te senzibilizaciju djelatnika zatvorskog sustava za rad s OLS s problemima mentalnog zdravlja i/ili teškoćama u intelektualnom funkcioniranju sudjelovat će i Ured pučke pravobraniteljice, kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije.

Na problem međuzatvoreničkog nasilja ukazao je i CPT u Izvješću o posjeti RH 2022. godine, navodeći kako je ono u padu u odnosu na njihovu prethodnu posjetu 2017. godine, no da su još uvijek mogući slučajevi teškog nasilja među zatvorenicima. Stoga su ponovno preporučili izradu strategije za učinkovito rješavanje nasilja među zatvorenicima na nacionalnoj razini.

S tim u svezi pozitivno je da je u suradnji SUZS-a i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu započeto provođenje zajedničkog projekta „Nasilje u zatvorskom sustavu“.

Poštivanje povjerljivosti komunikacije između osumnjičenika ili optuženih osoba i njihovih odvjetnika, sukladno čl. 4. Direktive 2013/48/EU, ključna je za osiguravanje učinkovitog ostvarenja prava obrane te je bitan dio prava na pošteno suđenje. Istražni zatvorenik nam se pritužio da sadržaj pisama koja upućuje odvjetniku nadzire nadležni sud.

Na isti problem ukazale su i medijske objave, prema kojima je odvjetnica podnijela prijedlog za pokretanje stegovnog postupka protiv sutkinje Županijskog suda u Splitu zbog otvaranja i čitanja pisma koje joj je poslao okrivljenik. Uvažavajući neovisnost sudbene vlasti, ali i značaj poštivanja prava na slobodno, nesmetano i povjerljivo komuniciranje s braniteljem, Vrhovni sud RH smo zamolili  da ispita postupanje nadležnih sudova.

Premda digitalizacija pravosuđa donosi brojne prednosti, uočili smo poteškoće s kojima se suočavaju istražni zatvorenici jer im, u pravilu, nije omogućen pristup računalu, a samim time ni digitalnim zapisima podataka. Tako se ograničava priprema obrane, koja je jedno od temeljnih prava okrivljenika. Budući da je u tijeku izrada Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a, bilo bi korisno da Radna skupina (osnovana u studenom 2022.) obrati pozornost na ovaj problem te razmotri eventualnu potrebu propisivanja dodatnih jamstava za ostvarivanje prava na uvid u spis iz čl. 64. ZKP-a.

Nekoliko zatvorenika pritužilo nam se i na nedostatak mogućnosti radnog angažiranja te uključivanja u programe osnovnog obrazovanja za odrasle i/ili strukovnog obrazovanja, što im značajno otežava zapošljavanje nakon isteka kazne zatvora. Posebno zabrinjava što pučka učilišta više ne mogu provoditi programe osnovnog obrazovanja odraslih te se oni u pravilu tijekom 2023. nisu provodili. Kaznena tijela upućivana su na obraćanje osnovnim školama koje su u svom statutu imale djelatnost provođenja osnovnog obrazovanja odraslih.

Primjer dobre prakse je Kaznionica u Glini, koja je u jesen 2023. kontaktirala OŠ Glina, koja je iskazala volju za suradnjom, dopunila svoj Statut djelatnošću osnovnog obrazovanja odraslih te prema zadnjim podatcima čeka suglasnost MZO-a na dopunu Statuta. Provođenje osnovnog obrazovanja odraslih izrazito je važan dio pripreme za postpenalni prihvat, jer se nakon završetka tog obrazovanja zatvorenike može uključiti u programe strukovnog obrazovanja.

Tijekom obilazaka kaznenih tijela, nekoliko zatvorenika nam se pritužilo da nema organiziranog postpenalnog prihvata, osobito smještaja nakon isteka kazne zatvora. Pojedini navode da im ni službenici tretmana, čiji posao obuhvaća programe resocijalizacije sa svrhom osposobljavanja za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima, niti u suradnji s udrugama civilnog društva i zavodima za socijalni rad, ne mogu  pomoći. Službenici tretmana su naveli da bi im pomoglo određivanje jednog resora koji bi imao zadatak organiziranja i ustrojavanja smještajnih kapaciteta za bivše zatvorenike u postpenalnom prihvatu. Smještaj je najčešće moguće realizirati samo u pojedinim dijelovima RH u kojima intenzivnije djeluju OCD-i koji pomažu osobama nakon izlaska iz zatvora ili gdje postoje kapaciteti za privremeni smještaj u okviru socijalne skrbi.

Štrajk službenika i namještenika u sudovima i državnim odvjetništvima također se odrazio na OLS. Tako smo zaprimili pritužbu zbog neizdavanja dozvole za posjet istražnom zatvoreniku. Naime, prema ZKP-u srodnici i druge osobe istražnog zatvorenika mogu posjećivati isključivo po odobrenju nadležnog suca.

Prema očitovanju Županijskog suda u Zagrebu dozvole za posjet nisu se izdavale od početka štrajka (5. lipnja 2023. godine). S obzirom na trajanje štrajka, a nakon komunikacije s drugim sudovima, sukladno novoj uputi od 5. srpnja 2023. dozvole za posjete istražnim zatvorenicima ponovo su izdavane. Uzimajući u obzir značaj podrške obitelji, ali i uvjete u kojima borave u Zatvoru u Zagrebu, ovu privremenu restrikciju svojih prava istražni zatvorenici zasigurno nisu lako podnijeli. Posebice znajući da su u isto vrijeme neki drugi sudovi redovito izdavali dozvole za posjete, što ukazuje na nejednako postupanje prema istražnim zatvorenicima, ovisno o sudu pred kojim se vodi postupak.

 

Obavljanje poslova NPM-a u zatvorskom sustavu

Postupajući u skladu s ovlastima iz Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (ZNPM), 2023. godine nenajavljeno smo obišli Kaznionicu u Lipovici-Popovači te Zatvor u Osijeku, a s predstavnicima SPT-a smo zajednički obišli Zatvor u Karlovcu tijekom njihove posjete Hrvatskoj.

S obzirom na kontinuiran porast popunjenosti smještajnih uvjeta zatvorskog sustava, obilasci su primarno bili usmjereni na uvjete smještaja, no razmatrana su i druga postupanja, odnosno uvjeti, koji mogu rezultirati povredom čl. 3. EKLJP. U detaljnim izvješćima o obilascima, koja dostavljamo MPU-u i drugim nadležnim ministarstvima te kaznenom tijelu koje smo obišli, dali smo ukupno 14 upozorenja i 22 preporuke.

 

Uvjeti smještaja

Prenapučenost i loši materijalni uvjeti kontinuirano su jedan od najvećih problema zatvorskog sustava, pa smo informaciju MPU-a o planovima za izgradnju tri nova kaznena tijela (Gospić, Sisak i Osijek), čime bi se kapaciteti povećali za 1.200 mjesta, ocijenili pozitivnom. Naknadno su u medijima objavljene  informacije o upitnoj realizaciji projekta izgradnje kaznionice u Gospiću, a za nadati je da će se možda ipak nešto od najavljenog i realizirati.

Nedostatak kapaciteta dugotrajni je problem zatvorskog sustava u odnosu na koji se dugo nije dovoljno poduzimalo. U Godišnjem izvješću CPT-a (2021.) navodi se da je prenapučenost uglavnom rezultat stroge kaznene politike, češćeg određivanja i duljeg trajanja istražnog zatvora, dužih kazni zatvora te još uvijek ograničenog izricanja alternativnih kaznenopravnih sankcija. Stoga bi, osim plana izgradnje novih kaznenih tijela, bilo korisno donijeti strategiju za smanjenje prenapučenosti, koja bi obuhvatila sve čimbenike na koje upućuje CPT.

Iako određeni pozitivni pomaci postoje, primjerice 2022. je donesen Pravilnik o uvjetnom otpustu uz elektronički nadzor, a  početkom 2024. godine Pravilnik o načinu izvršavanja istražnog zatvora u domu, pomaci su još uvijek nedostatni i prespori. Za to vrijeme, zatvorski je sustav, posebice u zatvorenim uvjetima, suočen s prenapučenošću koja kontinuirano raste, a  stanje u nekim zatvorima je alarmantno.

Popunjenost zatvorenih uvjeta u zatvorima

 Tijekom obilaska Zatvora u Osijeku, u kojem je problem prenapučenosti najizraženiji, u jednoj sobi površine 25 m2 bilo je smješteno 12 istražnih zatvorenika, što znači da su imali 2 m2 osobnog prostora. Slična situacija je i u drugim sobama, primjerice u sobi površine 17 m2 bila su osmorica istražnih zatvorenika koji su na raspolaganju imali 2,1 m2 osobnog prostora. U skladu sa standardima ESLJP-a  zaključujemo da postoji čvrsta pretpostavka povrede članka 3. EKLJP-a.

Popunjenost Zatvora u Osijeku

 

Zbog nedostatka mjesta u sobama i provođenja testiranja na virus SARS-CoV-2, nerijetko se događa da OLS do dobivanja rezultata testiranja borave u prostoru na kraju hodnika ograđenom rešetkama (dva su takva u Zatvoru). Tijekom obilaska u jednom takvom prostoru boravila su dvojica istražnih zatvorenika koji su zaprimljeni te noći, a u jednom je boravila istražna zatvorenica. Prema njihovim riječima, dobili su madrac položen na pod te jastuk i posteljinu. Iako kratkotrajan, takav smještaj je neprihvatljiv.

Međutim, zamijetili smo napore da se u Zatvoru u Osijeku ponešto poboljšaju uvjeti smještaja. Primjerice, u svim sobama su hladnjaci i kuhala, a zamijenjeni su i prozori (stavljeni su novi okviri te staklo koje se ne može razbiti). Sanitarni čvorovi, sanirani 2020. godine, u potpunosti su odvojeni od ostatka prostorije. Uređena je i kupaonica u kojoj je devet međusobno ograđenih tuševa, čime se jamči poštivanje privatnosti prilikom tuširanja.

Situacija s prenapučenosti nije ništa bolja ni u Zatvoru u Karlovcu, čija je popunjenost tijekom obilaska bila 180%. O razmjerima prenapučenosti govori činjenica da tijekom obilaska dvije OLS nisu imale krevet, nego su spavale na madracima na podu. U sobi površine 26,33 m2 nalazilo se 10 istražnih zatvorenika koji su imali na raspolaganju 2,6 m2, što također upućuje na čvrstu pretpostavku povrede članka 3. EKLJP-a.

I u Zatvoru u Karlovcu poduzete su mjere za poboljšanje materijalnih uvjeta smještaja (novi parketi i prozori i energetska obnova), što ocjenjujemo pozitivnim. No to i nadalje ne može kompenzirati nedostatak osobnog prostora.

Zatvoreni dio Kaznionice u Lipovici-Popovači otvoren je 15. prosinca 2022. godine i kapaciteta je 100 OLS. Sobe su novoopremljene, sanitarni čvorovi su u potpunosti odvojeni, u svakoj sobi je televizor, a broj ormarića za osobne stvari odgovara broju osoba u sobama. Iako Odjel tijekom obilaska nije bio prenapučen, u nekim sobama bilo je više OLS nego što je kapacitet prostora. Primjerice, u sobi površine 11,67 m2 bila su smještena četvorica zatvorenika koji su na raspolaganju imali 2,9 m2 osobnog prostora. Na Odjelu su smještene različite kategorije OLS: žene, muškarci, maloljetnici, zatvorenici, istražni zatvorenici, kažnjenici i zadržane osobe. Nužnost njihovog odvojenog smještaja uzrokuje nejednaku popunjenost soba.

Boravak na otvorenom prostoru omogućen je na dvije šetnice, koje su u vrijeme obilaska bile bez ikakvih sadržaja, a najavljeno je opremanje šetnica  spravama za vježbanje, stolom za stolni tenis i košem. Planirano je djelomično natkrivanje  šetnica nadstrešnicama.

Uzimajući u obzir utvrđene uvjete smještaja u kaznenim tijelima, preporučujemo MPU-u da osigura sredstva za adaptaciju postojećih i izgradnju novih kaznenih tijela, kako bi uvjeti smještaja bili u skladu sa zakonskim i međunarodnim standardima.

Preporuka 132.

Ministarstvu pravosuđa i uprave, da osigura sredstva za adaptaciju postojećih i izgradnju novih kaznenih tijela, kako bi uvjeti smještaja bili u skladu sa zakonskim i međunarodnim standardima

U zatvorima u Karlovcu i Osijeku od pribora za jelo dobiva se samo žlica, što je protivno čl. 12. Pravilnika o standardima smještaja i prehrane zatvorenika. Navode da veće komade mesa trgaju zubima ili rukom. Kako nekim zatvorenicima nedostaje nekoliko zubi, a pojedincima i veći broj, otežano im je jedenje većih komada mesa samo sa žlicom. Stoga smo preporučili da se sukladno propisima,  ovisno o jelu, daje kompletni pribor za jelo (žlica, vilica, nož i mala žličica standardnih veličina). U slučajevima pojedinih OLS kojima se iz sigurnosnih razloga ne omogućava uporaba kompletnog pribora za jelo, upravitelj treba donijeti pisanu odluku.

 

Analiza anonimnih anketa

Tijekom obilazaka provedena su anonimna anketiranja 134 OLS (prosječna dob 39 godina; u rasponu od 17 do 71 godine) o aktivnostima te vremenu koje tijekom dana provode izvan soba.

Gotovo svi anketirani na otvorenom prostoru dnevno mogu boraviti dva sata za vrijeme šetnje, dok ostalo vrijeme provode u sobi. Veliko nezadovoljstvo u kaznenim tijelima u Lipovici-Popovači i Karlovcu proizlazi zbog neomogućavanja rekreacije i bavljenja sportom („nisu organizirane nikakve aktivnosti osim ležanja u sobi i fizičkog propadanja“). U Zatvoru u Osijeku situacija je drugačija, za vrijeme šetnje na velikoj šetnici mogu igrati košarku ili nogomet te koristiti teretanu.

Vrijeme koje ne provedu u šetnji ili spavanju provode nestrukturirano („ležim jer nema mjesta za kretanje“, „gledam TV preko dana, a kad ugase struju gledam u zid“, „moram biti zatvoren 24 sata u sobi, trune mi duša, tijelo i srce od bola, koliko ova četiri zida mogu boliti“). Većina anketiranih zatvorenika u Kaznionici u Lipovici-Popovači nezadovoljni su izdržavanjem kazne u uvjetima istražnog zatvora. Smatraju da bi se uvjeti trebali unaprijediti omogućavanjem raznih aktivnosti („dajte nam salu za druženje ili nam otključajte sobe, dajte nam posao, dajte nam sportsku aktivnost, osigurajte nam tretmane poboljšanja sebe kao čovjeka, osigurajte nam tečajeve ili izobrazbu“).

Anketirani u Zatvoru u Karlovcu kao jedan od najvećih problema istaknuli su prenapučenost („smeta mi što nas je deset u sobi i nemamo dovoljno prostora, vruće je, pogotovo tijekom ljeta“) te smatraju da bi se trebao smanjiti broj osoba u sobama („da se smanji kapacitet zatvorenika u sobi jer je premalo kvadrature“). Pritužuju se i na sanitarne čvorove koji nisu u potpunosti odvojeni od preostalog dijela sobe te prljave madrace.

Od higijenskog materijala i pribora, većina anketiranih OLS u kaznenim tijelima u Karlovcu i Lipovici-Popovači je dobila sapun, četkicu i pastu za zube te wc papir, dok je jedan istražni zatvorenik naveo da je higijenski pribor dobio tek četiri dana nakon prijama. U Zatvoru u Osijeku tijekom prijama sve OLS nisu  dobile potrebni pribor i materijal (primjerice polovica navodi da nisu dobili ništa, četvorica da su dobili sapun, a nekoliko četkicu i pastu za zube te sapun). Osim toga, navode da higijenski materijal i pribor ne dobivaju ako ne pišu zamolbu te ako imaju novac na pologu, što je neprihvatljivo.

Kako bi se izbjeglo različito postupanje, kaznenim tijelima smo preporučili da se pripreme paketi sa svim propisanim higijenskim priborom koje bi svi dobili kod prijama.

Anketirani u Zatvoru u Karlovcu postupanje službenika pravosudne policije u velikoj mjeri ocjenjuju korektnim („kakav si ti prema njima, takvi su oni prema tebi“), no nekolicina ih se u razgovoru i u anketama pritužila („drskost i prijetnje, moram šutjeti ili ću dobiti batina kao drugi zatvorenici“, „ponašaju se prema meni brutalno, fizički i psihički“, „da se čuvari ne ponašaju prema zatvorenicima kao da smo stoka“), na što smo odmah ukazali upravitelju.

Iako se radi o anonimnim navodima, uvažavajući čl. 23. i 25. Ustava RH kojima je propisana zabrana zlostavljanja i pravo uhićenika i osuđenika na čovječno postupanje i poštivanje dostojanstva, upozorili smo da je sa svakom OLS nužno postupati u skladu sa ZIKZ-om te ZKP-om, a da je sve navode koji upućuju na moguće mučenje i neljudsko ili ponižavajuće postupanje, neovisno je li podnesena formalna pritužba, potrebno promptno i detaljno ispitati, jer se u suprotnom šalje poruka da je takvo postupanje dopušteno i nekažnjivo.

U Zatvoru u Osijeku anketirane osobe smatraju da je za poboljšanje uvjeta smještaja prije svega potrebno smanjiti broj osoba po sobama. Zatvorenici se slažu da bi uvjete smještaja poboljšalo i produljenje vremena boravka izvan soba (primjerice „šetnju bi trebalo podijeliti najmanje u dva dijela; trebalo bi omogućiti boravak zatvorenika na hodniku odnosno otvoriti sobe gdje su smješteni zatvorenici“) te omogućavanje više kontakata s vanjskim svijetom („trebalo bi omogućiti bračne posjete i produljene dječje posjete; poboljšati posjete – to je jedino što nas drži; da možemo telefonirati bilo kada“).

Navode da bi im u ublažavanju loših smještajnih uvjeta pomoglo i omogućavanje više međusobnog druženja zatvorenika izvan soba, više organiziranih aktivnosti, ponuda većeg broja programa za resocijalizaciju te radno angažiranje većeg broja OLS („jako je teško dobiti posao, ljudi koji rade su povlašteni“).

 

Nedostatak službenika

Na poštivanje prava OLS, pored prenapučenosti, svakako negativno utječe i nedostatak službenika. Tijekom 2023. prosječno je na jednog službenika zaposlenog u kaznenim tijelima dolazila 1,8 OLS, što odgovara europskom prosjeku u 2021. godini (Eurostat, travanj 2023.), no omjer broja pravosudnih policajaca i OLS je nepovoljniji (2,9).

Niti ova statistika ne pokazuje realno stanje, jer je nužno uzeti u obzir i slobodne dane, godišnje odmore i bolovanja, rad u smjenama, da svi ne rade na unutarnjem osiguranju te da je zbog velikog broja istražnih zatvorenika veliki broj sprovođenja na sudove. Često jedan pravosudni policajac pokriva „svoj“ odjel te nadzire zatvorenike na drugom odjelu, koji nisu izašli u šetnju, dok za to vrijeme pravosudni policajac s tog odjela nadzire zatvorenike na šetnji.

Situacija nije bolja ni sa službenicima u odjelu tretmana te zdravstvenim radnicima. Postojeći trend povećanja broja OLS ne prati povećanje broja zaposlenih službenika, već suprotno. Unatoč takvoj situaciji, preporuka iz Izvješća za 2022. godinu MPU-u o potrebi dodatnog zapošljavanja u kaznenim tijelima nije implementirana te stoga ponavljamo preporuku MPU da poveća broj zaposlenih službenika u kaznenim tijelima, posebice u odjelima osiguranja, tretmana i zdravstvene zaštite zatvorenika.

Preporuka 133. (ponovljena)

Ministarstvu pravosuđa i uprave, da poveća broj zaposlenih službenika u kaznenim tijelima, posebice u odjelima osiguranja, tretmana i zdravstvene zaštite zatvorenika

Zapošljavanje u kaznenim tijelima trebalo bi biti izuzeto iz Odluke Vlade RH o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te uredima i drugim stručnim službama Vlade RH do 1. srpnja 2024. godine. Također bi izuzetak od obveze provođenja internog oglasa, koji se odnosi na zapošljavanje pravosudnih policajaca, trebalo proširiti i na ostale ovlaštene službene osobe u kaznenim tijelima.

Kretanje broja osoba lišenih slobode i zaposlenih službenika u kaznenim tijelima

 

Održavanje reda i sigurnosti

Godinama ukazujemo na manjkavosti odredbi ZIKZ-a koje se odnose na red i sigurnost, posebice u dijelu izvršavanja posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti (Glava XIX). Njihova nedovoljna određenost i preciznost omogućava različita tumačenja i primjenu, što dovodi do neujednačenog postupanja, koje zatvorenici često doživljavaju kao nepravdu.

Primjerice, usporedbom podataka MPU-a za 2023. uočavaju se znatna odstupanja u učestalosti primjene pojedinih posebnih mjera u dvije najveće kaznionice zatvorenog tipa u RH, Kaznionici u Glini (čiji je kapacitet u zatvorenim uvjetima 505) i Kaznionici u Lepoglavi (čiji je kapacitet u zatvorenim uvjetima 382). Tijekom 2023. godine u Kaznionici u Glini primijenjeno je ukupno 1.064 posebnih mjera, a u Kaznionici u Lepoglavi 324. Iako prikazana odstupanja ne znače da se radi o nezakonitom postupanju, ukazuju na neujednačenost primjene posebnih mjera.

Primjena pojedinih posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti

Kako bi se izbjegla neujednačena postupanja, a još važnije postupanja koja su pritom i nečovječna i ponižavajuća, u Izvješću za 2022. preporučili smo MPU-u da pripremi prijedlog izmjena Glave XIX ZIKZ-a, no to nije učinjeno.

Prema Mišljenju Vlade RH na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godine, razlog neprovođenja preporuke je kontinuirano poduzimanje aktivnosti na poboljšanju zakonodavnog okvira. Tako se primjerice navodi da je donesen Pravilnik o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu, iako se njime ne uređuje primjena posebnih mjera. Navodi se i donošenje mjera i uputa radi ujednačavanja i unapređenja postupanja, kao i kontinuirano provođenje edukacija službenika pravosudne policije. No spomenutim aktivnostima se ne mogu otkloniti manjkavosti odredbi ZIKZ-a koje ne ispunjavaju zahtjeve predvidljivosti, preciznosti i određenosti, koje su temelj postupanja prema OLS.

 

Primjer je izvršavanje posebne mjere održavanja reda i sigurnosti – smještaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari (POPBOS). Radi se o posebnoj mjeri koja se izvršava u maloj, praznoj, spužvom obloženoj prostoriji. U nekima nema prozora pa je osoba u potpunom mraku ili cijelo vrijeme pod umjetnim svjetlom. Prema ZIKZ-u ta mjera može trajati najdulje 48 sati jednokratno.

Budući da ZIKZ samo u jednom stavku propisuje mjeru smještaja u POPBOS, SUZS je 2010. donio detaljnu uputu o njenom provođenju. Tri godine potom donesena je uputa o izvršavanju posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti, uključujući smještaj u POPBOS, a 2017. donesena je uputa kako POPBOS treba biti uređena. No niti jedna od ovih uputa  nije osigurala da se ova mjera izvršava u uvjetima usklađenima s međunarodnim standardima postupanja prema OLS niti je spriječila da se u pojedinim slučajevima izvršava na način koji je suprotan čl. 3. EKLJP-a.

O jednom takvom postupanju u Zatvoru u Splitu odlučivao je ESLJP, koji je u presudi Vukušić protiv Hrvatske u studenom 2023. utvrdio nečovječno i ponižavajuće postupanje. Povreda je, između ostaloga, utvrđena jer se mjera smještaja u POPBOS primjenjivala od 20. do 31. siječnja (12 dana) te od 17. do 21. veljače 2012. (pet dana). Dodatno, od 17. do 20. veljače kumulativno se primjenjivala i mjera vezanja ruku i nogu. U obzir su uzeti i navodi pritužitelja da je u POPBOS-u bio gol, da mu je bilo hladno jer je ventilacija bila upaljena, kao i da zbog stalno upaljenog svjetla nije mogao spavati.

Iako su, prema stavu ESLJP-a, u početku postojali opravdani razlozi primjene mjere radi sprječavanja samoozljeđivanja, njeno trajanje (od 12 i 5 dana) ukazuje da je svrha zatvorenikovog boravka u POPBOS-u predstavljala dodatno kažnjavanje. Navodi se i da vezanje ruku i nogu nije bilo potrebno jer se zatvorenik već nalazio u POPBOS-u.

Na navode nekih zatvorenika da su bili na „hlađenju“, odnosno da tijekom boravka u POPBOS-u nisu imali odjeću, da im je bilo hladno jer je cijelo vrijeme bila upaljena ventilacija, te da su bili vezani upozoravali smo još u Izvješću o obavljanju poslova NPM-a za 2012. godinu. Tada smo zatražili i provođenje inspekcijskog nadzora nad provođenjem ove mjere, no povratnu informaciju o zatraženom nikada nismo zaprimili.

Dijelove Izvješća pučke pravobraniteljice za 2013. godinu, koji se odnose na izvršavanje mjere smještaja u POPBOS, citirao je i ESLJP u spomenutoj presudi 2023. godine, što također govori u prilog tvrdnji da bi veća implementacija preporuka pučke pravobraniteljice rezultirala manjim brojem povreda čl. 3. EKLJP-a koje je u predmetima protiv RH utvrdio ESLJP.

Nakon što je 2017. osnovana Radna skupina za analizu ZIKZ-a, u čijem smo radu sudjelovali, vjerovali smo da će se nedostatci na koje smo prethodno ukazivali otkloniti. Međutim, odredbe o izvršavanju posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti u novom ZIKZ-u ostale su gotovo neizmijenjene.

Iz Evidencija posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti proizlazi da se pri primjeni mjere smještaja u POPBOS i nadalje, u pravilu, kumulativno primjenjuje i mjera vezanja. Da se takvo postupanje može smatrati nečovječnim i ponižavajućim ukazuje i CPT (Izvješće o posjeti RH 2022. godine, točke 35. i 72.).

Ovakva i slična postupanja, koja su u suprotnosti sa čl. 3. EKLJP, proizlaze iz manjkavih propisa i brojnih loših uputa SUZS-a, neusklađenih s međunarodnim standardima, kao i činjenice da se u zatvorskom sustavu nerijetko nalaze osobe koje tamo ne bi ni trebale biti, već u odgovarajućoj vanjskoj zdravstvenoj ustanovi (primjerice suicidalne osobe, osobe koje manifestiraju autodestruktivno ponašanje i sl.) dok traje ugroza njihove ili tuđe sigurnosti.

Uvjeti u prostorijama u kojima se izvršava mjera smještaja u POPBOS nisu jednaki u svim kaznenim tijelima. Primjerice, u Kaznionici u Lipovici-Popovači ta se prostorija bitno ne razlikuje od drugih soba u kojima su smještene OLS, osim što u njoj nema sanitarnog čvora ni namještaja te je pod video nadzorom. Budući da nije obložena spužvom nije posebno osigurana pa time niti primjerena za izvršavanje ove mjere. U prilog tome govori incident iz ožujka 2023. godine, kada je istražni zatvorenik smješten u tu prostoriju zadobio ozljedu nakon što je glavom udario u zid. Nakon našeg upozorenja obaviješteni smo da je planirano dodatno opremanje te prostorije. Nije jasno zbog čega prostorija u novom, namjenski građenom prostoru (2022.), nije opremljena sukladno uputi SUZS-a iz 2017. godine.

Normativni nedostatci utječu i na primjenu drugih posebnih mjera. Prema podatcima prikupljenim obilaskom Zatvora u Karlovcu, tijekom 2023. nije primijenjena niti jedna posebna mjera održavanja reda i sigurnosti. Međutim, u brojnim situacijama se nalažu pojačane mjere opreza iako one nisu zakonom propisane niti je definirano što obuhvaćaju. Na ovaj problem ponovo smo upozorili MPU u Izvješću o obilasku Zatvora u Karlovcu. Međutim, u odgovoru se samo ponavlja dio ranije spomenutog odgovora iz Mišljenja Vlade RH (poduzimanje aktivnosti na poboljšanju zakonodavnog okvira, donošenje Pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu, donošenje mjera i uputa te provođenje edukacija).

Način odgovaranja MPU-a na naša upozorenja i minoriziranje činjenice da manjkavosti ZIKZ-a mogu prouzročiti ponižavajuće ili čak nečovječno postupanje, neshvatljivo je i zabrinjavajuće. Slijedom toga, ponavljamo preporuku MPU-u da pripremi prijedlog izmjena Glave XIX Zakona o izvršavanju kazne zatvora.

Preporuka 134. (ponovljena)

Ministarstvu pravosuđa i uprave, da pripremi prijedlog izmjena Glave XIX Zakona o izvršavanju kazne zatvora

 

Aktivnosti na unaprjeđenju zakonodavnog okvira

Postupajući u skladu s čl. 19. Fakultativnog protokola uz UN Konvenciju protiv mučenja, čl. 18. st. 2. Zakona o pučkom pravobranitelju te čl. 3. Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, tijekom 2023. uključili smo se u javnu raspravu o nacrtima prijedloga zakona o izmjenama i dopunama KZ-a i ZKP-a te o prijedlozima pravilnika (Pravilnika o obavještavanju žrtve o samostalnom izlasku zatvorenika ili kažnjenika te Pravilnika o načinu izvršavanja istražnog zatvora u domu uz primjenu elektroničkog nadzora). Također, Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku dali smo i mišljenje na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Niz godina ukazujemo da čl. 44. st. 4. KZ-a, kojim je propisano da se kazna zatvora do jedne godine može izvršavati u domu, zbog nedostatnog normativnog okvira nije zaživio u praksi. Prema informaciji MPU-a iz siječnja 2022. godine pretpostavke provedbe izvršavanja kazne zatvora u domu trebale su biti razmatrane u okviru Radne skupine za izmjenu kaznenog zakonodavstva. Slijedom toga, tijekom javnog savjetovanja ponovo smo ukazali na nužnost promjene čl. 44. KZ-a, no naš je prijedlog samo primljen na znanje.

ELJSP je u Presudi Tomašić i dr. protiv RH iz 2009. godine, u većem dijelu, uzroke povrede prava pronašao u neodgovarajućim i nedovoljno preciznim odredbama hrvatskog zakonodavstva koje se tiču primjene sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja. Sud je naglasio da takve mjere moraju biti dovoljno precizne da osiguraju da je svrha kaznene sankcije odgovarajuće zadovoljena. Uzimajući u obzir navedenu presudu, ističemo kako smo još u svom Izvješću o radu za 2011. preporučili propisivanje načina provođenja ove sigurnosne mjere kad je izrečena uz kaznu zatvora. Iako je u početku preporuka prihvaćena, njenoj provedbi nije se pristupilo, uz obrazloženje da KZ-om nije propisano donošenje navedenog provedbenog propisa. Stoga smo u javnom savjetovanju ponovno predložili navedenu dopunu čl. 68. KZ-a. I ovaj prijedlog primljen je na znanje.

Na manjkavosti čl. 140. ZKP-a upozoravamo godinama, a u Izvješću za 2022. preporučili smo MPU-u da pripremi prijedlog njegovih izmjena. To smo učinili i tijekom javnog savjetovanja. Naime, ograničenje posjeta i dopisivanja jedina je vrsta stegovne mjere koja se može izreći istražnim zatvorenicima, neovisno o prijestupu koji počine. Pri tome, nije propisan minimum ni maksimum stegovne mjere što je, uzimajući u obzir zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme, neprihvatljivo. Osim toga, predložili smo i da se čl. 140. ZKP-a uskladi s odredbama ZIKZ-a kojima su propisani stegovni prijestupi i stegovne mjere. Naš prijedlog proslijeđen je radnoj skupini.

Istražni zatvorenik koji izvršava istražni zatvor u domu ne  smije biti u nepovoljnijem položaju od istražnih zatvorenika koji se nalaze u istražnom zatvoru u kaznenom tijelu. Stoga smo u javnom savjetovanju o Prijedlogu Pravilnika o načinu izvršavanja istražnog zatvora u domu uz primjenu elektroničkog nadzora, između ostalog, ukazali da bi  trebalo na odgovarajući način urediti prava, odnosno uskladiti ih s onima koja imaju istražni zatvorenici u istražnom zatvoru u kaznenim tijelima (primjerice pravo na zdravstvenu zaštitu). Navedeni prijedlog primljen je na znanje.

Budući da je u saborskoj proceduri bio Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, predložili smo i da se oni istražni zatvorenici, koji izvršavaju mjeru istražnog zatvora u domu, u slučaju da nisu zdravstveno osigurani, obvezno osiguravaju i stječu status osiguranika HZZO-a, prema prijavi ministarstva nadležnog za pravosuđe. Iz zakonskog teksta koji je usvojio Hrvatski sabor proizlazi da prijedlog nije usvojen.

U javnoj raspravi o Prijedlogu Pravilnika o obavještavanju žrtve o samostalnom izlasku zatvorenika ili kažnjenika, u cilju donošenja jasnijeg propisa te preveniranja različitih tumačenja pojedinih odredbi, predložili smo definiranje pojma „člana obitelji žrtve“ kao što je to učinjeno ZIKZ-om za članove obitelji zatvorenika i osuđenika, te KZ-om i ZKP-om, a kako bi se izbjegla mogućnost krivog interpretiranja predloženih normi. Predložili smo i da se jasnije propiše ima li obitelj žrtve pravo da tijekom kaznenog ili prekršajnog postupka podnese zahtjev da bude obaviještena o samostalnom izlasku ili bijegu zatvorenika ili kažnjenika, ili pak članovi obitelji imaju to pravo isključivo ako je žrtva preminula, a što bi proizlazilo iz obrazaca priloženih Prijedlogu Pravilnika. Također smo predložili da se tekst Prijedloga Pravilnika uskladi s obrascima. Ovi prijedlozi su prihvaćeni.

 

Suradnja s Ministarstvom pravosuđa i uprave (Upravom za zatvorski sustav i probaciju)

Kao i prethodnih godina, održali smo predavanja na temeljnim tečajevima za službenike pravosudne policije. Kroz pojedine predmete iz prakse institucije pučke pravobraniteljice, pojašnjena je naša uloga u zaštiti prava OLS i sprječavanju mučenja. U cilju jačanja svijesti službenika pravosudne policije o nužnosti poštivanja ljudskih prava OLS, čovječnog postupanja i poštivanja njihovog dostojanstva, na predavanjima smo dali prikaz presuda Ustavnog suda te ESLJP-a u predmetima protiv RH, koje se odnose na zabranu mučenja.

Više o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (NPM) i osobama lišenima slobode možete pronaći u poglavljima: Policijski sustav, Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti i Osobe s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.