* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz branitelje ljudskih prava možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.


2023. godine obilježena je dvadeset i peta godišnjica usvajanja UN-ove Deklaracije o braniteljima ljudskih prava. Instrument je ovo od posebnog značaja za pojedince i skupine koje promiču i štite ljudska prava na lokalnome, nacionalnome i globalnome nivou jer je prepoznao njihovu važnost te državama postavio obveze za osiguranje uvjeta za njihovo sigurno i učinkovito djelovanje.

Definiciju branitelja ljudskih prava iz Deklaracije koristi i Europska unija, koja kontinuirano ističe njihov značaj za očuvanje i razvoj demokracije i vladavine prava, sprečavanje povreda prava građana/ki, kao i njihove uloge u promicanju primjene Povelje temeljnih prava EU i europskih vrijednosti.

Na razini EU se sve češće  govori i o preprekama s kojima se branitelji ljudskih prava suočavaju u svome djelovanju, pa tako uvjete za djelovanje OCD-a i ombudsmanskih institucija EK redovito koristi kao jedno od mjerila za procjenu stanja vladavine prava u državama članicama, a u svome izvješću za Republiku Hrvatsku za 2023, godinu pritom notira nedostatak napretka u pripremi novog Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva za razdoblje od 2023. do 2030. godine te potrebu za većim opsegom višegodišnjega financiranja OCD-a, što bi im omogućilo veću stabilnost.

Nadalje, u razdoblju 2022.-2023. po prvi put su sve tri glavne EU institucije – Europska komisija, Europski parlament i Vijeće Europske unije – na ovaj problem upozorile u svojim aktima. Posljednji od navedenih je Zaključak Vijeća EU iz veljače 2023. o primjeni Povelje o temeljnim pravima, u kojem se ističe da OCD-i u zdravim demokracijama igraju ključnu ulogu u sustavu provjere i ravnoteže, a neopravdana ograničavanja prostora njihova djelovanja mogu predstavljati prijetnju vladavini prava.

Primjećujući sa zabrinutošću kako podaci upućuju na prepreke s kojima se OCD-i susreću u svome djelovanju usmjerenome na zaštitu temeljnih prava, demokracije i vladavine prava, državama članicama upućuje niz preporuka, s ciljem stvaranja povoljnih uvjeta za njihovo djelovanje (njihova sigurnost, izvori financiranja, sudjelovanje u donošenju odluka). Pritom se u Zaključku ističe i važnost osiguranja standarda za djelovanje nacionalnih institucija za ljudska prava, uključujući i odgovarajućih resursa nužnih za njihov rad.

Unatoč gore navedenome, u svojim izvješćima o stanju civilnoga društva EU Agencija za temeljna prava (FRA) kontinuirano upozorava na prisutnost prepreka koje otežavaju njegovo djelovanje.

U odnosu na funkcioniranje normativnoga i institucionalnoga okvira za djelovanje civilnoga društva u RH u periodu prije i neposredno nakon pristupanja EU, kada su neki njegovi elementi međunarodno bili prepoznati kao primjer dobre prakse, suženi su uvjeti su za djelovanje OCD-a na nacionalnoj razini već niz godina.

Nacionalni strateški dokument usmjeren na stvaranje povoljnoga okružja za razvoj civilnoga društva još nije usvojen premda je najnovija radna skupina za njegovu izradu s radom započela još 2021. godine, a posljednji strateški dokument istekao 2016. godine.

Istovremeno, Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije do 2027. godine usvojen početkom 2023. godine među razvojne potrebe i srednjoročne prioritete uvrštava i unapređenja u načinima financiranja civilnoga društva te prepoznaje OCD-e kao neizostavni partnere u unaprjeđenju dobrog upravljanja i jačanju uključivih i otvorenih javnih politika.

Ujedno je to i prvi strateški dokument koji koristi pojam branitelja ljudskih prava, što je pozitivno. Određene aktivnosti usmjerene na OCD-e predviđaju i akcijski planovi za razdoblje 2024.-2025. godine, no oni, unatoč planiranome hodogramu, još nisu ušli u fazu javnoga savjetovanja.

OCD-i ukazuju na niz prepreka i poteškoća: nedostatnu funkcionalnost institucionalnoga okvira za razvoj civilnog društva, posebice Savjeta za razvoj civilnog društva; nedostatno financiranje, osobito određenih vrsta aktivnosti poput zagovaranja i praćenja ljudskih prava i diskriminacije te s time povezane teškoće u održavanju kontinuiteta rada i kvalitetne radne snage; kašnjenja u raspisivanju natječaja i isplati sredstava; kao i definiranje aktivnosti prihvatljivih za financiranje u pojedinačnim natječajima koje ponekad ne odgovaraju stvarnim potrebama na terenu.

Preporuka 106. (ponovljena)

Vladi Republike Hrvatske, da usvoji Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva

Preporuka 107.

Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da uvede dugoročno institucionalno i programsko financiranje aktivnosti organizacija civilnog društva u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije

Sudjelovanje u radnim skupinama i u javnim savjetovanjima OCD-i i dalje ocjenjuju više formalnom mogućnošću sudjelovanja u kreiranju javnih politika nego mogućnošću stvarnog sadržajnog doprinosa te ukazuju da se njihovi doprinosi nedostatno uzimaju u obzir. Ukazuju da i na regionalnoj i lokalnoj razini nedostaju uspostavljene strukture za suradnju s civilnim društvom. Ipak ima i pozitivnih primjera pa je tako Osječko-baranjska županija OCD-e aktivno uključila u donošenje svoga programa za mlade, kao i u projekt provjere pristupačnosti javnih objekata osobama s invaliditetom.

Kao i ranijih godina, pojedine udruge izvještavaju o uvredama i klevetama koje zaprimaju putem društvenih mreža, ali i privatnih poruka odaslanih njihovim zaposlenicama/icima. Osim Hrvatskome crvenom križu i organizaciji Medecins du Monde (MdM), OCD-ima koji se bave pružanjem podrške tražiteljima međunarodne zaštite/migrantima i azilantima zbog epidemije COVID-19 onemogućen je pristup prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite te, unatoč završetku epidemije i protuepidemijskih mjera, do danas nije ponovno omogućen.

Pristup imaju samo povremeno, u individualnim slučajevima kada prisustvuju saslušanjima tražitelja međunarodne zaštite. Osim Hrvatskog crvenog križa i UNHCR-a nemaju niti redovit pristup prihvatnim centrima za strance, premda pružaju i besplatnu pravnu pomoć, a potreba za tom uslugom postoji. OCD-i koji djeluju na području SMŽ izvještavaju o još uvijek prisutnim posljedicama potresa na njihov rad.

I ove godine okolišni OCD-i ukazuju na povrede prava na pristup informacijama, izazove u sudjelovanju javnosti u procesima donošenja propisa i prava na pristup pravosuđu u pitanjima okoliša iz Aarhuške konvencije te izloženost SLAPP tužbama, o čemu više pišemo u poglavlju Pravo na zdrav okoliš. U svome posljednjemu izvješću o stanju civilnoga društva u EU za 2023. godinu Agencija za temeljna prava EU (FRA) tako izvještava o tužbi hotelske tvrtke protiv aktivista koji su se usprotivili izgradnji luksuznoga hotela na Lungomareu u Puli, kao i o SLAPP tužbi podnesenoj protiv aktivističke skupine koja je izrazila otpor protiv plana izgradnje golf igrališta na Srđu pored Dubrovnika, upozoravajući ujedno i na štetne učinke SLAPP tužbi.

Protekle godine obilježena je još jedna važna godišnjica: trideset godina od donošenja UN-ovih Pariških načela – standarda za djelovanje nacionalnih institucija za ljudska prava koje su države dužne poštivati kako bi osigurale njihov što učinkovitiji i neovisniji rad. U skladu s ovim standardima, institucija pučke pravobraniteljice nekoliko je puta (re)akreditirana statusom A koji osigurava najvišu razinu neovisnosti.

U svojoj posljednjoj rezoluciji o nacionalnim institucijama za ljudska prava, usvojenoj u listopadu 2023. godine, UN-ova Opća skupština još jednom naglašava važnost ovih institucija za osiguranje punoga poštivanja ljudski prava na nacionalnoj razini te ponovno potiče države članice da svoje NHRI-je jačaju u skladu s Pariškim načelima.

Vezano za standarde za djelovanje neovisnih institucija, važno je napomenuti kako je na nivou EU trenutno u tijeku postupak usvajanja dva prijedloga direktiva o standardima za tijela za jednakost, u čijem je razvoju aktivno sudjelovala i pučka pravobraniteljica, kao predsjedavajuća EQUINET-om i čelnica nacionalnog tijela za jednakost.

Ovi dokumenti bit će prvi pravno obvezujući instrumenti u području standarda za neovisna tijela koja djeluju u području ljudskih prava, promicanja jednakosti i  suzbijanja diskriminacije te će definirati minimalne uvjete koje će države članice biti obavezne osigurati u pogledu njihovih mandata, neovisnosti, dostatnih sredstava za rad, učinkovitosti i dostupnosti, unapređujući time dodatno učinkovitost njihova rada i ujednačavajući razinu zaštite od diskriminacije širom EU.

Uvjete za djelovanje neovisnih nacionalnih institucija prati i EK, u čijem se Izvješću o vladavini prava za RH 2023. od šest preporuka jedna ponovno odnosi na instituciju pučke pravobraniteljice, a EK Hrvatskoj preporučuje da „dodatno poboljša provedbu preporuka i sustavnije odgovara na zahtjeve pučke pravobraniteljice za informacije“.


Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Pravo na dobro upravljanje, Pravosuđe, Izražavanje u javnom prostoru, Zaštita prijavitelja nepravilnosti, Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.