Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz rasno ili etničko podrijetlo možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

• Romi

• Srbi

• Migranti

Više od polovine ispitanika Eurobarometrovog istraživanja o diskriminaciji iz prosinca 2023. godine kaže da u njihovoj zemlji postoji raširena diskriminacija prema Romima (65%), diskriminacija na temelju boje kože (61%) te etničkog podrijetla (60%). Petina ispitanika osobno su se osjećali diskriminiranima ili su bili žrtve uznemiravanja u posljednjih 12 mjeseci. U RH 59% ispitanika smatra da je najraširenija diskriminacija temeljem romskog podrijetla i boje kože, a zatim slijedi etničko podrijetlo (56%).

Tijekom 2023. godine je s porastom broja stranih radnika zabilježeno nekoliko ksenofobnih incidenata, poput onog iz ožujka 2023. godine prenošenog na društvenim mrežama i u medijima u kojemu je tridesetpetogodišnji državljanin RH dostavljaču azijskog podrijetla uputio salvu rasističkih uvreda. Počinitelj je osuđen na uvjetnu kaznu zatvora zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325. Kaznenog zakona.

Pučka je pravobraniteljica pozvala javne osobe i institucije da osude čin i potaknu sve koji su imali takvo iskustvo da ga prijave. Ovaj događaj je pokazao i suprostavljene stavove u društvu – dok je dio građana oštro osudio čin i apelirao na sankcioniranje počinitelja, neki su iskazali podršku sličnim postupanjima.

UN-ov Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije koji prati provedbu Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije je razmatrao objedinjeno deveto do četrnaesto periodično izvješće RH na sastancima održanima u kolovozu 2023. godine, na kojima je kao nacionalna institucija za ljudska prava sudjelovala i pučka pravobraniteljica.

U listopadu 2023. godine Odbor je usvojio Zaključna razmatranja i preporučio Hrvatskoj da pojača napore u borbi za suzbijanje svih oblika rasne diskriminacije, kroz povećanje osviještenosti o ranjivim skupinama u društvu i potrebi njihove zaštite od diskriminacije. Kao žurne izdvojio je preporuke vezane uz rasizam u sportu, segregaciju Roma u obrazovanju i prisilne deložacije Roma, kao i mjere koje RH treba poduzeti radi rješavanja problema bezdržavljanstva. Zatražio je od RH da u roku od jedne godine dostavi informacije o učinjenom.

Odbor je ukazao i na važnost prikupljanja etnički disagregiranih podataka o socioekonomskom položaju pripadnika nacionalnih manjina (Roma i Srba) te migranata. Naglasio je kako je redovito praćenje provedbe javnih politika i strategija kroz indikatore, uključujući i etnički disagregirane podatke, ključan alat za ocjenu uspješnosti primjene Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije te za kreiranje mjera usmjerenih na ukidanje rasne diskriminacije.

Stoga ponavljamo preporuku iz ranijih izvješća javnim i državnim tijelima, da pristupe prikupljanju etnički disagregiranih anonimiziranih podataka uz primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka te načela prikupljanja podataka o jednakosti.

Odbor je preporučio i poduzimanje jačih napora u borbi protiv svih oblika rasne diskriminacije, uključujući i intersekcijsku i strukturalnu diskriminaciju, kroz osiguranje pune primjene Zakona o suzbijanju diskirminacije, osobito pri zapošljavanju i u obrazovanju, uz podizanje svijesti najranjivijih skupina o mogućnostima pravne zaštite, kao i važnost suzbijanja rasne diskriminacije i na lokalnoj i regionalnoj razini. Posebno je naglasio važnost jačanja napora u suzbijanju govora mržnje i zločina iz mržnje usmjerenih prema Romima, Srbima i ne-državljanima RH, o čemu više pišemo u posebnim poglavljima.

Odbor u preporukama ukazuje i na rasno profiliranje pri postupanju policijskih službenika te na važnost neovisnih istraga po pritužbama na rasno profiliranje i rasno motivirano nasilje od strane policije.

Tijekom 2023. godine usvojeni su strateški dokumenti čija provedba bi trebala doprinijeti suzbijanju diskriminacije temeljem rasnog ili etničkog podrijetla i nacionalnog podrijetla. Tako je u ožujku 2023. godine Vlada RH usvojila Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. te pripadajuće Akcijske planove za 2023. godinu.  U listopadu 2023. godine usvojila je i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma za 2023.-2025. godinu.

S druge strane, RH (još uvijek) nema ni migracijsku ni integracijsku politiku pa ponavljamo preporuku Vladi RH da što skorije usvoji migracijsku i integracijsku politiku, a što je potrebno pripremiti kroz međusektorsku suradnju. Pozitivno je bilo što je Vlada RH krajem 2022. godine temeljem Zakona o strancima donijela odluku o osnivanju međuresorne radne skupine za izradu prijedloga imigracijske politike.

No, proces izrade bio je vrlo zatvoren te su do javnosti doprle tek izjave da će se poticati doseljavanje novih stanovnika u skladu sa zahtjevima tržišta rada te olakšavati uključivanje useljenika i povratnika u svakodnevni život. Istovremeno, Strategija demografske revitalizacije do 2033. godine, koju je Hrvatski sabor usvojio u ožujku 2024. kao jedan od ciljeva navodi i donošenje migracijske politike.

Kako je i novi Nacionalni program za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom do 2025. godine, ranije zvan Akcijski plan za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom, koji se izrađuje od 2019. godine, u visokoj fazi izrade, preporučujemo njegovo žurno usvajanje. Pri tome, kroz projekt INCLuDE – Međuresorna suradnja u osnaživanju državljana trećih zemalja, koji je od početka 2020. do ožujka 2023. provodio ULJPPNM, osnaženi su lokalni koordinator za integraciju, uspostavljeno je savjetodavno tijelo sastavljeno od državljana trećih zemalja, što su inovativna rješenja, na kojima treba graditi integraciju.

Ohrabruje što je na lokalnoj razini usvojen Akcijski plan Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova za 2023. i 2024. godinu, s ciljem poticanja i provođenja integracije tražitelja međunarodne zaštite, osoba kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita i stranih radnika/ca koji prebivaju na području Grada Zagreba, što doprinosi razvoju cjelokupne migracijske politike.

Romi

Prema Istraživanju pučke pravobraniteljice s kraja 2022. godine Romi su prepoznati i od strane građana kao najdiskriminiranija skupina u RH. Na isto ukazuju i podaci članica anti-diskriminacijske mreže pa je, primjerice, čak 320 pripadnika romske manjine iz Sisačko-moslavačke županije protekle godine zatražilo pravnu pomoć Projekta građanskih prava iz Siska.

Podaci Informativno pravnog centra iz Slavonskog Broda prikupljeni tijekom projekta „Jednakost za Rome kroz suzbijanje diskriminacije“ pokazuju da 37% ispitanih Roma osjeća da su bili izloženi diskriminaciji zbog etničkog podrijetla posljednjih 12 mjeseci. No, broj prijavljenih slučajeva ne prati navedene statističke podatke zbog nepovjerenja u institucije, kao i uvjerenja da se prijavljivanjem ništa neće promijeniti ili će biti još gore.

Vlada RH je u listopadu 2023. godine donijela Akcijski plan za 2023.-2025. godinu za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma. Raširena diskriminacija, prostorna i društvena izolacija, kao i nepovoljni materijalni uvjeti života posebno zabrinjavaju s obzirom da polovicu Roma u RH čine djeca, a 68% djeca i mladi do 29 godina. Zabrinjava i što se prema evaluaciji u pojedinim područjima ostvarivanja prava situacija ne popravlja.

Premda je područje obrazovanja uključivalo najveći broj aktivnosti u prethodnom provedbenom dokumentu, prema rezultatima istraživanja, one u nekim pokazateljima ne dovode do željenih ishoda. U području zapošljavanja primjetan je značajan pomak prema ciljanim vrijednostima u odnosu na ukupan udio zaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine (s 18,3% na 41%), kao i u odnosu na smanjenje udjela mladih koji se ne obrazuju, ne rade niti ne usavršavaju (s 63,30% na 49%). No, i dalje zabrinjava jaz između Roma i Romkinja koji se u međuvremenu gotovo udvostručio (s 21,40% na 40%) te ukazuje na potrebu snažnijeg djelovanja u smjeru zapošljavanja Romkinja kako bi se dosegnula ciljana vrijednost jaza od 10,7%.

Razlika u očekivanom životom vijeku Roma i Romkinja i opće populacije se povećava, a posebno zabrinjava razlika u očekivanom životnom vijeku Romkinja koje prosječno žive 15,7 godina kraće od opće populacije te pet godina kraće od Roma.

Iako je u Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine kao jedan od ciljeva u području obrazovanja naveden „do 2020. godine ukinuti sve razredne odjele koje pohađaju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine“, podaci prikupljeni empirijskim istraživanjem 2018. godine pokazali su da to nije ostvareno te da visokih 45% romske djece u Međimurju pohađa razrede u kojima su većina ili svi učenici Romi.

Stoga i novi Nacionalni plan za uključivanje Roma 2021. do 2027. godine, ponovno kao cilj postavlja desegregaciju u obrazovanju, a kao mjera navodi se smanjenje udjela djece koja pohađaju obvezni program predškole/osnovnoškolsko obrazovanje u skupinama u kojima su većina ili sva djeca Romi.

Podaci koje je pučka pravobraniteljica prikupila tijekom 2023. godine izravno od osnovnih škola koje pohađaju romski učenici/e pokazuju još lošiju situaciju od spomenutog istraživanja. Od 24 škole iz različitih dijelova RH koje pohađaju romski učenici/e, u školskoj godini 2022./2023. u 11 škola je bilo ustrojeno ukupno 80 potpuno etnički segregiranih razreda koje je pohađalo 950 romske djece. Od ukupnog broja romske djece koja pohađaju 24 škole, 36% ih se školuje u potpuno etnički segregiranim razredima, a čak 54% ih pohađa razrede u kojima romske djece ima više od 70%.

U školama u kojima uz segregirane postoje i miješani razredi, primjećuje se viši prosjek ocjena integriranih razreda, a prosjek je značajno viši u razredima koje uopće ne pohađaju romska djeca ili u kojima ih ima u malom broju, što otvara pitanje kvalitete obrazovanja romske djece. Podaci pokazuju da osim 80 segregiranih razreda na području RH postoje i gotovo potpuno etnički segregirane područne škole (PŠ Strmec, OŠ Petrijanec (100% romskih učenika/ca), PŠ Držimurec Strelec, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica (94% romskih učenika/ca), te jedna segregirana matična škola (OŠ Fran Krsto Frankopan s 87% romskih učenika/ca).

Formiranje isključivo ili većinski romskih razreda/škola u nekim se slučajevima može objasniti većim udjelom romskih učenika, no postoje škole koje nemaju veći udio romskih od učenika iz većinskog stanovništava, a ipak imaju segregirane razrede. Isto tako veća zastupljenost romskih učenika na razini škole pojašnjava se blizinom određene škole romskom naselju, no istovremeno ima primjera romskih naselja u čijoj se blizini nalazi i druga škola, u kojoj gotovo da i nema romskih učenika pa se postavlja pitanje zašto distribucija romskih učenika po školama nije ujednačena tako da se osigura njihova integracija.

Budući da nejednaku distribuciju učenika i same škole navode kao razlog formiranja segregiranih razreda, u mišljenju na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, posebno smo se osvrnuli na definiranje upisnih područja. Naime, odgovornost za definiranje upisnih područja osnovnih škola kojima je osnivač JLP(R)S sada se prepušta isključivo osnivačima. Pri tome se ne predviđaju nikakva kontrola ni koordinacija kojima bi se prevenirala segregacija svrstavanjem područja jednog romskog naselja u upisno područje isključivo jedne škole. Naše napomene i zapažanja nisu uzete u obzir.

Romska djeca i dalje u velikom broju napuštaju osnovnoškolsko obrazovanje bez da su ga završila. To čine mnogo češće nego djeca iz većinskog stanovništva pa su devetero od desetero djece koja prerano napuste obrazovanje Romi, a u školskoj godini 2022./2023. osnovnu školu napustilo ih je 48. Od škola smo saznali i da romska djeca značajno manje sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima i to često zbog organizacijskih razloga, poput nedostatka prijevoza. Također, izrazito velik broj romske djece pohađa nastavu po posebnim programima (za djecu s TUR), odnosno više od 50%, dok su djeca iz većinske zajednice u takvim programima zastupljena s oko 10%.

Budući da brojke pokazuju diskriminaciju u obrazovanju, pučka pravobraniteljica upozorava da je hitno potrebno poduzeti sveobuhvatne mjere koje će u najkraćem mogućem razdoblju u potpunosti ukinuti segregirane razrede i omogućiti romskoj djeci jednakost u obrazovanju. Stoga smo MZO-u već tri puta preporučili da izradi analizu o segregaciji romskih učenika i potom izradi akcijski plan desegregacije romske djece u osnovnim školama.

MZO analizu nije izradilo, no plan njezine izrade uključen je kao mjera u Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje, za 2023.-2025. godinu, s rokom potpune provedbe aktivnosti u IV kvartalu 2025. godine. Mjera se planira provesti kroz smanjenje broja škola sa segregiranim razredima s deset na osam, što znači da će se i nakon provedbe ovog dokumenta nejednakosti nastaviti te će se još nekoliko generacija romskih učenika/ca školovati odvojeno od svojih vršnjaka. Stoga ukazujemo kako nije prihvatljivo da se rješavanje dugogodišnjeg problema segregiranog obrazovanja nastavi i dalje odgađati.

Stoga preporučujemo Vladi RH da što prije pristupi rješavanju problema segregacije romske djece u obrazovanju, odnosno da se žurno pristupi izradi plana desegregacije u obrazovanju koji će se početi provoditi u svim školama u kojima postoje segregirani razredi, najkasnije već iduće školske godine. S tim u vezi podsjećamo da je Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije UN-a odredio nekoliko preporuka o čijoj implementaciji RH mora izvijestiti to tijelo u roku od godine dana, među kojima je i preporuka da se okonča de facto diskriminacija u školama i pojačaju napori za osiguravanje kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja romskoj djeci.

U Odluci u slučaju Szolcsán protiv Mađarske iz 2023. godine, ESLJP je utvrdio diskriminaciju romskog učenika koji je pohađao mjesnu školu koju su činila većinski romska djeca, bez obzira na izostanak namjere konkretne države da diskriminira. Segregirano obrazovanje ne može biti objektivno i razumno opravdano legitimnim ciljem te na državu stavlja pozitivnu obvezu da ispravi ovu činjeničnu nejednakost, što u konkretnom slučaju država nije učinila.

Uočili smo poteškoće i kod složenog postupka pribavljanja posebne odluke o subvencioniranom smještaju studenata Roma prema Pravilniku o subvencioniranom smještaju studenata. Stoga smo u javnom savjetovanju ukazali kako bi u Pravilnik među studente s izravnim pravom na subvencionirano stanovanje trebalo uvrstiti i studente pripadnike romske nacionalne manjine, no prijedlog nije prihvaćen.

Poteškoće s ostvarivanjem prava vezanih uz studentski i učenički status i romsko podrijetlo uočili smo i u odnosu na natječaj za dodjelu stipendija Grada Zagreba, budući se prijaviti moglo isključivo elektroničkim putem, za što je neophodno posjedovati računalo, internetsku vezu i određenu razinu informatičke pismenosti, što neki učenici i studenti nemaju te ih mogućnost prijavljivanja isključivo elektroničkim putem stavlja u nepovoljniji položaj na temelju imovnog stanja.

Budući da su Romi najsiromašnija skupina građana u RH jer ih čak 92,4% živi u riziku od siromaštva, ova ih praksa stavlja u nepovoljniji položaj i na temelju etniciteta, na što smo ukazali Gradu Zagrebu, s obzirom da su neke stipendije namijenjene upravo učenicima koji pripadaju romskoj nacionalnoj manjini te onima lošijeg socioekonomskog statusa.

U području stanovanja Romi se suočavaju s nizom problema. Tako je u kolovozu 2023. godine nepoznati počinitelj bagerima srušio kuće sedam romskih obitelji sa sedamnaestoro djece u općini Drnje, i to dok su stanovnici bili privremeno iseljeni i smješteni u obližnjoj školskoj dvorani nakon što im je kuće nekoliko dana ranije poplavila Drava. Istraga je pokrenuta tek nakon što je kaznenu prijavu podnio predsjednik tamošnje romske udruge, no počinitelj još uvijek nije utvrđen.

Obitelji su se privremeno smjestile kod rodbine i prijatelja. Općina Drnje objavila je javni poziv za kupnju kuća, a sredstva je osiguralo Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma. Međutim, rok u kojemu su zaprimane ponude po javnom pozivu bio je prekratak (osam dana) te nije bilo realno očekivati da će potencijalni prodavatelji uspjeti pribaviti svu traženu dokumentaciju, s obzirom da se primjerice tražilo i procjenu sudskog vještaka o vrijednosti nekretnine ne stariju od 30 dana, energetski certifikat, izvadak da se protiv vlasnika ne vodi kazneni postupak i potvrdu porezne uprave o podmirenju poreznog duga ne stariju od 30 dana.

Kako se radi mahom o mladim obiteljima s djecom, koje su suočene i s mogućnošću gubitka privremenog smještaja čime bi se izložili prijetnji razdvajanja djece od roditelja, ukazujemo da su prema čl. 291. st. 3. Zakona o socijalnoj skrbi općina, odnosno županija, dužni osigurati smještaj obiteljima.

U Hlebinama su mještani neromskog podrijetla pokrenuli inicijativu za iseljenje romske obitelji koja se doselila iz Novigrada Podravskog. Njihovu kuću otkupila je Općina Novigrad Podravski zbog geotermala, a nakon što su kupili kuću u Hlebinama i ondje se preselili, mještani su, navodno zbog problema sa zakonom koje su ranije imali neki članovi ove obitelji, tražili da se odsele, u čemu su prema navodima medija imali podršku načelnice Općine Hlebine.

S obzirom da svatko ima pravo slobodno izabrati mjesto u kojemu će živjeti te da ga nitko ne smije diskriminirati, zatražili smo očitovanje načelnice, koja je navela da su medijske objave rezultat pogrešne medijske interpretacije i senzacionalizma te da ne odražavaju njezine stvarno izrečene izjave, odnosno da su stajališta dijela mještana pogrešno pripisana kao njena. Stoga smo joj predložili da zatraži objavu demantija, što je ona i učinila. Situacija se smirila te je romska obitelj nastavila živjeti u Hlebinama.

U Zagrebu još nisu pronađena dugoročna rješenja za stanovanje romskih obitelji iseljenih sa Struga, koje su privremeno smještene u Prihvatilištu za beskućnike u Kosnici i Hostelu Arena, a romske obitelji koje žive u vrlo lošim uvjetima na Vrtnom putu još čekaju osiguranje primjerenijih uvjeta stanovanja. Za sada su tek dostavljeni kemijski wc-i kako bi im se omogućilo održavanje osobne higijene.

Romi su izloženi i javnom govoru kojim se šire predrasude i netrpeljivost, poput objave u javnosti eksponirane osobe na društvenim mrežama da Romi u Međimurju „pucaju, siluju mačke ili mrtvi pijani leže naokolo i rade nove rome, kradu i … popis dug… kad ne ucjenjuju Hitnu pomoć koja mora po njih jer nedao Bog da ih odbiju, a drugi koji plaćaju zdravstvo čekaju u plućnom edemu…“, kojom se stereotipizira Rome. Na ovaj se način svim Romima koji žive u Međimurju, pripisuje negativne karakteristike i značajke onih koji postupaju protupravno. Takve izjave i objave perpetuiraju postojeće predrasude, netrpeljivost i diskriminaciju prema Romima.

Pritužio nam se i pripadnik romske nacionalne manjine zbog diskriminacije u području rada i zapošljavanja jer je na njegovoj srednjoškolskoj svjedodžbi navedeno da je Rom, zbog čega mu, uslijed predrasuda, poslodavci ne daju priliku za razgovor za posao. Srednju je školu završio 2001. godine i podatak o nacionalnosti u svjedodžbi je naveden u skladu s tada važećim pravilnikom. Iako se od 2010. godine ovaj podatak ne navodi na svjedodžbama, pritužitelju se odbija izdati svjedodžbu bez navođenja ovog podatka, s obrazloženjem da se duplikati svjedodžbi izdanih prije 2010. godine izdaju na obrascu identičnom obrascu originalne svjedodžbe, odnosno da se radi o doslovnom prijepisu originala.

Od MZO-a smo u više navrata zatražili očitovanje o mogućnosti davanja naputka školama da izdaju svjedodžbe bez navođenja podatka o nacionalnosti, ili nužnosti izmjena propisa kako bi se omogućilo izdavanje svjedodžbi izdanih do 2010. godine bez ovoga podatka. MZO nam nije odgovorilo. Stoga upućujemo preporuku MZO da školama uputi naputak da izdaju svjedodžbe osobama koje su srednju školu završile prije 2010. godine bez navođenja podatka o nacionalnosti ili da izmjeni propise kako bi se omogućilo izdavanje svjedodžbi bez ovoga podatka.

Srbi

Vezano za pripadnike srpske nacionalne manjine posebice su zamjetni izrazi netrpeljivosti i mržnje u javnom prostoru, a koji onda mogu poticati i diskriminaciju te negativno utjecati na ostvarivanje prava pripadnika ove manjine.

Tako je primjerice prema medijskim izvještajima u studenom 2023. godine ispred prostorija Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ u Preradovićevoj ulici u centru Zagreba skinut plakat izložbe Dana srpske kulture „Pola Srbin, pola Hrvat“. Portal Novosti objavio je da su njihove sigurnosne kamere snimile grupu mladića s kapuljačama na glavama i svjetiljkama u rukama koji u noći skidaju i uništavaju plakat te izjavu kustosice da „uklanjanje cerade nije bio lak zadatak“, da je „zahtijevao korištenje kliješta“, „nakon čega je zgužvan, poderan i odbačen na tlo“.

U studenom je u Zadru odigrana košarkaška utakmica između Zadra i Crvene zvezde Meridian Bet, tijekom koje su navijači Zadra skandirali više različitih mrzilačkih sadržaja, uključujući ‘Oj hrvatska mati, Srbe ćemo klati’. Zbog izvikivanja poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne ili vjerske pripadnosti na kriminalističko istraživanje je privedeno deset hrvatskih državljana u dobi od 19 do 32 godine. Utakmici je prethodio huliganski napad na člana Upravnog odbora Crvene zvezde koji je bio u društvu s prijateljem kluba, zbog čega su privedene dvije osobe u dobi od 21 i 26 godina koje se sumnjiči za počinjenje kaznenog djela nasilničkog ponašanja počinjenog iz mržnje, odnosno zločina iz mržnje.

S obzirom na atmosferu koja je prethodila Danu sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje predstavnici SDSS-a i drugih srpskih organizacija u Hrvatskoj odustali su od odlaska u Vukovar i Škabrnju, a u izjavi su poručili da njihov neodlazak nije zbog straha od prijetnji, već zato što se njihovu potrebu i želju za iskazivanjem pijeteta pretvara u povod za fizičko sukobljavanje.

Na dan održavanja Kolone sjećanja u Vukovaru, pokraj Nuštra su napadnuti studenti iz Srbije dok su se vozili u automobilu srpskih registracija. Svjedok je za medije ispričao da je događaj snimio kamerom na mobitelu, da su napadači psovali, lupali po autu i otkinuli retrovizor. Na snimci je vidljivo i policijsko vozilo, no napadači su neometano ušli natrag u svoj auto i nastavili vožnju u suprotnom smjeru. U samoj Koloni sjećanja su se čuli uzvici “Za dom spremni” i zabilježeno je dizanje ruku u znak nacističkog pozdrava.

Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije UN-a je u Zaključnim razmatranjima za RH u listopadu 2023. godine naglasio zabrinutost uslijed nedostatnih informacija o posebnim mjerama poduzetim radi suzbijanja strukturne diskriminacije etničkih manjina, osobito Srba, a koja na neujednačen način negativno utječe na njihovu mogućnost uživanja i pristupa pravima koje štiti Konvencija o suzbijanju svih oblika rasne diskriminacije.

Izrazio je zabrinutost zbog sve učestalijih pojava zločina iz mržnje i govora mržnje, kao i širenja negativnih stereotipa prema manjinskim skupinama, uključujući i Srbe, u medijima i na društvenim mrežama, o čemu više pišemo u poglavlju o izražavanju u javnom prostoru. Preporučio je Hrvatskoj da pojača napore u suzbijanju ovih pojava, kao i da financijski ojača sustav besplatne pravne pomoći kako bi žrtve, osobito iz manjinskih zajednica, imale pristup i adekvatne informacije o dostupnoj besplatnoj pravnoj zaštiti od diskriminacije.

U Izvješću za 2021. godinu MRMSOSP-u smo preporučili da u analizu učinka naknade za starije uključi i moguće ograničavajuće djelovanje propisane duljine prebivališta na povratničku populaciju, mahom srpskog podrijetla. Provedena analiza potvrdila je da u praksi potencijalni korisnici često ne ispunjavaju uvjet od 20 godina neprekidnog prebivanja u RH, što se posebno odnosi na povratnike. Stoga je pozitivno što je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, uvjet prebivališta skraćen na 10 godina.

Još nije riješeno ponovno priključenje svih obnovljenih kuća na električnu mrežu, od kojih su neke ozbiljno stradale u potresima. Podaci HEP ODS-a navode kako je re-elektrifikaciju nakon gubitka električne energije tijekom i nakon Domovinskog rata potrebno provesti na još 1.002 kućanstva u 15 županija, od čega najviše (333) u Zadarskoj županiji. Kako su tijekom 2023. godine re-elektrificirana 93 priključka, proces će očito biti (i dalje) dugotrajan, a ionako malobrojne obitelji koje su se vratile u predratne domove i dalje će živjeti u vrlo teškim uvjetima, bez dostupne električne energije nužne za uobičajeno održavanje domaćinstva i gospodarske djelatnosti. Sporost u re-elektrifikaciji neće poticajno djelovati niti na (ponovno) naseljevanje ovih područja.

Preporukom iz Izvješća za 2022. godinu ukazali smo MF-u da poreznim upravama dostavi naputke o oslobođenju bivših nositelja stanarskog prava od obveze plaćanja poreza na promet nekretnina pri otkupu stana u kojem su stambeno zbrinuti. Kako prema dostupnim informacijama ova preporuka nije provedena, ponavljamo ju.

Migranti

“Azilanti, migranti, ali i strani radnici u Hrvatskoj nemaju sustavan program integracije. Ljudi smješteni u prihvatilištu čekaju tečaj hrvatskog jezika već godinama, čekaju zaposlenje, smještaj. Sve ovisi o pojedincu i NGO sektoru, moraš se pobrinuti sam za sebe, ali većina ljudi koja dođe ne može se pokrenuti jer ne govori jezik, a kako će govoriti jezik ako to država ne omogući? To je začarani krug. Kad je država u pitanju, problemi integracije vrlo su jasni i ne može se reći da se ne znaju.”

 Salam Al Nidawi, Nacional, 19.12.2023.

U ovom poglavlju ukazujemo na probleme s kojima se suočavaju migranti, tražitelji međunarodne zaštite, osobe pod međunarodnom zaštitom i strani radnici, s posebnim osvrtom na nedostatak integracijskih mjera. Prema istraživanju Hrvatskog pravnog centra, 48,5% ispitanih građana smatra kako je useljavanje državljana trećih zemalja u RH loše, 28% smatra da je to dobro, dok 23,5% nema mišljenje. Oko 37,2% smatra da već useljene osobe, osobito izbjeglice, nisu integrirane.

Kako je najveći dio osoba koje su se uselile u RH u zadnjih nekoliko godina vidljivo drugačiji od većinskog stanovništva, dodatno su izloženi predrasudama, rasnoj diskriminaciji, čak i fizičkim napadima. UN-ov Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije je naglasio da RH mora poduzeti dodatne napore radi razvijanja i primjene okvira za integraciju migranata, tražitelja međunarodne zaštite i izbjeglica, koji je trenutno nerazvijen, odnosno ne postoji plan njihove integracije.

U 2023. godini u RH je znatno porastao broj osoba koje su izrazile namjeru za međunarodnom zaštitom. Zabilježeno ih je 68.114, znatno više nego 2022. godine kada je bilo izraženo 12.827 namjera. No broj osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu u 2023. godini (1.783) niži je nego 2022. godine, kada je bilo podneseno 2.727 zahtjeva. Broj odobrenih zahtjeva za međunarodnom zaštitom, iako je rastao, i dalje je nizak. 2023. godine odobrena su 52, a 2022. godine 21 zahtjev. Postupci su i dalje dugotrajni, a uvjeti u prihvatilištima daleko od zadovoljavajućih, o čemu više pišemo u poglavlju o tražiteljima međunarodne zaštite.

Iako je izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti u proljeće 2023. godine omogućeno izdavanje dozvole za rad tražiteljima međunarodne zaštite već tri mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, postupci izdavanja dozvola traju i po nekoliko mjeseci, što otežava njihov položaj i ne doprinosi integraciji.

Tijekom 2023. godine postupali smo zbog vijesti da su zaposlenici Hrvatskih željeznica na kolodovoru u Plaškom odbili prodati karte stranim državljanima koji su izrazili namjeru za međunarodnom zaštitom i dopustiti im ukrcavanje na vlak za Zagreb te pozvali policiju.

Iako su bili registrirani od strane policijskih službenika te upućeni u Prihvatilište u Zagrebu, kao i posjedovali novac za kupnju voznih karata, osoblje vlaka im nije dozvolilo putovanje zbog sumnje da se radi o iregularnim migrantima. Vlak na koji su se željeli ukrcati nastavio je putovanje prema Zagrebu, a oni su zadržani u Plaškom te su im provjeravani dokumenti, nakon čega im je ponovno rečeno da se upute u Prihvatilište u Zagrebu.

Policija je naglasila da nisu zabilježena protupravna ponašanja poput ugrožavanja sigurnosti i imovine, osoblja i infrastrukture HŽ-a, da nije došlo do napada na konduktera, njegovog nasilnog izbacivanja iz vlaka ili bilo kojih drugih prekršaja ili kaznenih djela te je zbog sumnje na počinjenje prekršaja iz čl. 25. ZSD-a protiv vlakopratiteljice koja im je odbila prodati karte i dozvoliti ukrcavanje podignut optužni prijedlog.

Osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita izradile su Izvješće u sjeni o provedbi mjera integracije u Hrvatskoj, što je pozitivan primjer zagovaranja vlastitih prava. U Izvješću, koje je rezultat analize provedbe integracijskih mjera iz perspektive osoba na koje se mjere odnose, ukazano je na poteškoće u pristupu visokoškolskom obrazovanju i studentskim pravima, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i drugome, te naglašeno da najvažniju ulogu u uređivanju i provedbi propisa za integraciju ima lokalna zajednica. Izvješće je prepoznalo i pozitivne primjere, poput najave Grada Zagreba da će se od iduće godine studenti sa statusom izbjeglice moći prijaviti za gradske stipendije. Izdvojeno je i Sveučilište u Rijeci na kojem se, na inicijativu Filozofskog fakulteta, trošak školarine na teret sveučilišta ili njegove sastavnice subvencionira i za studente s odobrenim statusom azilanta.

Prema navodima OCD-a neke osobe s odobrenom zaštitom uspjele su se zaposliti i osigurati egzistenciju, no mnoge su izložene prekarnom radu, problemima s priznavanjem kvalifikacija stečenih u zemljama porijekla, diskriminaciji pri traženju posla i stana, preprekama pri pristupu zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju pa i u većem riziku od siromaštva.

Niti tijekom 2023. godine nisu provođeni certificirani tečajevi hrvatskog jezika, važni za školovanje, zapošljavanje i eventualno stjecanje državljanstva osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita. Stoga ponavljamo preporuku iz Izvješća za 2022. godinu.

Iako Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti navodi da osoba pod međunarodnom zaštitom ima pravo na zdravstvenu zaštitu sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH, postoje poteškoće pri provedbi ovih propisa.

Tako sustavi prijave pacijenata u bolnicama ne predviđaju unos kategorije osobe pod međunarodnom zaštitom, osim eventualno pod opće rubrike “napomene”, osobama pod međunarodnom zaštitom ne izdaju se iskaznice osiguranika niti matični broj osiguranika (MBO), nisu upisane u centralni sustav osguranika (tzv. CEZIH), a zdravstvene ustanove nisu upoznate s postupcima izdavanja uputnica i recepata za osobe pod međunarodnom zaštitom te bolnice i liječnici ne raspolažu relevantnim i jasnim informacijama kako im učinkovito i brzo pružiti usluge zdravstvene zaštite. Osobe pod međunarodnom zaštitom ne mogu ugovarati dopunsko zdravstveno osiguranje – osim ako su zaposleni ili imaju dugotrajno boravište.

Nije sustavno riješen niti problem prevođenja kod posjeta liječniku, što je nužno kada osobe ne govore hrvatski jezik u dovoljnoj mjeri, što se ne može očekivati od osoba koje su nedavno dobile međunarodnu zaštitu, pogotovo kada država ne osigurava tečajeve jezika. OCD-i ukazuju i na nekoliko diskriminatornih ponašanja liječnika i zdravstvenih djelatnika koji nisu htjeli pregledati i liječiti izbjeglice.

Postupali smo i po pritužbi obitelji pod međunarodnom zaštitom čijoj djeci nisu bile pružene usluge ortodonta zbog neupoznatosti ortodonta kako može naplatiti ove usluge u sustavu zdravstvenog osiguranja. Stoga preporučujemo da, sukladno čl. 21. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH, ministar nadležan za zdravstvo pravilnikom uredi način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu kojim će se jasno propisati načini pružanja usluga osobama pod međunarodnom zaštitom te njihova naplata.

Nadalje, s obzirom na poteškoće s kojima su se studenti pod međunarodnom zaštitom susretali u ostvarivanju prava na subvencionirani smještaj, ukazivali smo na potrebu izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje, predlažući da se studenti koji u RH ostvaruju pravo na međunarodnu i supsidijarnu zaštitu uključe u kategoriju studenata koji ostvaruju izravno pravo na subvencionirano stanovanje (čl. 9. Pravilnika), kako bi se postupak ubrzao.

Iako takav prijedlog nije prihvaćen, Pravilnik je izmijenjen te je člankom 15. predviđeno dodatnih 750 bodova za studente pod međunarodnom i supsidijarnom zaštitom, zbog njihove specifične situacije.

Strani radnici u sve većem broju biraju RH kao svoj novi dom te se zapošljavaju u deficitarnim zanimanjima.  Iz pritužbi stranih radnika, a o kojima više pišemo u poglavlju o pravu na rad, razvidno je da ne znaju u dovoljnoj mjeri kako ostvariti i zaštititi svoja prava i kome se obratiti, da im je potrebno omogućiti pristup besplatnoj pravnoj pomoći te da je nepoznavanje hrvatskog jezika velika prepreka za ostvarivanje prava i učinkovitu integraciju.

Na razini RH trenutno ne postoji strateški dokument integracije stranih radnika niti su razvijene mjere usmjerene isključivo na njih. Strategija demografske revitalizacije do 2033. godine ukazuje kako je potrebno izraditi sveobuhvatnu migracijsku politiku, kao i osnovati ured koji će koordinirati i nadzirati provođenje mjera i učinke migracijske i integracijske politike. Jedan od ciljeva je i uspješna integracija i uključivanje u društvo svih kategorija migranata, uključujući i strane radnike, a Strategija prepoznaje i važnu ulogu lokalne samouprave na razvoj integracijskih programa.

S obzirom na navedeno, preporučujemo Vladi RH da osigura provođenje tečajeva hrvatskog jezika za strane radnike, o kojima strani radnici i njihovi poslodavci trebaju biti pravovremeno i detaljno informirani.

Trenutno prazninu popunjavaju jedinice lokalne samouprave. Tako je Grad Zagreb usvojio integracijski plan za državljane trećih zemalja koji se odnosi i na strane radnike, a tijekom 2023. organizirao je i certificirani tečaj hrvatskog jezika, koji je u početku bio usmjeren na osobe kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita, a potom proširen i na strane radnike. Grad Zagreb najavio je organiziranje tečaja hrvatskog jezika koje će provoditi škole stranih jezika i OCD-i, a slične inicijative najavili su i gradovi Split i Varaždin.

Grad Zagreb financira i rad OCD-a koje organiziraju prevoditelje i kulturne medijatore te je osigurao financiranje besplatne pravne pomoći sporazumom s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta. Pokrenuo je i mrežnu stranicu s informacijama o pravima i obvezama te mogućnosti korištenja usluga Grada, na hrvatskom, engleskom, arapskom, farsiju i ukrajinskom jeziku, a u planu su i nepalski, indijski i filipinski jezik.

S obzirom na pritužbe stranih radnika u vezi rada i zapošljavanja, o čemu više pišemo u poglavlju o pravu na rad, na mrežnim stranicama pučke pravobraniteljice objavljene su informacije za (strane) radnike kako zaštititi prava na radnom mjestu na hrvatskom i sljedećim jezicima: engleskom, njemačkom, francuskom, ukrajinskom, makedonskom, albanskom, turskom, nepalskom, bengalskom, hindu i filipinskom.

Utvrdili smo nejednako postupanje bankovnih službenika prema stranim radnicima temeljem njihove boje kože, koji su za pristup bankarskim uslugama od stranih radnika tražili dodatnu dokumentaciju, koju inače nisu tražili od drugih klijenata. Nakon što smo ukazali na diskriminatorno postupanje službenika, banka se ispričala zbog postupaka svojih zaposlenika.

Postupali smo i povodom objave poslodavca, vlasnika pizzerije iz Samobora, da ne želi zapošljavati (između ostalog) strane radnike, zbog čega je prekršajno pravomoćno osuđen i kažnjen sa 80 eura zbog narušavanja javnog reda i mira. No, ovaj poslodavac nije procesuiran prema ZSD-u.

Iz drugih pritužbi stranih radnika, a o kojima više pišemo u poglavlju o pravu na rad i diskriminaciji na radu, može se zaključiti da su u povećanoj mjeri izloženi zlouporabi prava od strane poslodavaca i posrednika pri zapošljavanju, te da im je bez poznavanja hrvatskog jezika i propisa na snazi u RH, kao i bez pomoći pružatelja besplatne pravne pomoći i drugih dionika za zaštitu radničkih prava, primjerice sindikata, zaštita njihovih prava otežana. Stoga je nužno poduzeti žurne i konkretne mjere za upoznavanje s osnovnim propisima i postupcima zaštite radnih i drugih prava stranih radnika.

Pri tome se suočavaju i s izazovima uklapanja u društveni život izvan radnog mjesta zbog nepoznavanja hrvatskog, a ponekad ni engleskog jezika. Tako na primjer, nakon što je na dočeku Nove godine na središnjem zagrebačkom trgu, bio prisutan zamjetan broj stranih radnika, na društvenim mrežama pojavilsi su se komentari poput „Nepalska nova godina”, “Woltovska/Boltovska proslava” i slično, kao i brojni ksenofobni komentari i rasprave.

Zaključno, ukazujemo i na skupinu stranaca o kojima za sada nema mnogo podataka. Radi se o strancima u iregularnom položaju, tzv. nedokumentiranim migrantima, koji su “nevidljivi” sustavu te su nerijetko izloženi značajnim poteškoćama pri pristupu pravima, uključujući i primjerice zaštiti zdravlja, kao i diskriminaciji. Stoga će u budućnosti biti potrebno posvetiti pažnju njihovoj zaštiti.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godine:

Prava nacionalnih manjina, Osobe raseljene iz Ukrajine, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava, Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Izražavanje u javnom prostoru, Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi, Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti i Pravosuđe.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.