Hrvatska treba pružiti snažniju i značajniju podršku beskućnicima, jednoj od najranjivijih skupina našeg društva. To bi trebalo uključivati zaštitu njihovih prava, idealno i podršku za izlazak iz beskućništva, a veći napori nužni su i za prevenciju situacija u kojima ljudi ostaju bez krova nad glavom. Prilika za podizanje svijesti o tome je i Svjetski dan beskućnika, koji se obilježava 10. listopada.

Nije poznato koliko točno ljudi u Hrvatskoj žive kao beskućnici, ali je zbog rasta osnovnih životnih troškova, posebno velikog poskupljenja najma stanova veći broj ljudi u riziku da ostane bez doma. Pri tome, pod trenutnim pojmom beskućnika nisu obuhvaćeni ni svi oni koji žive u nesigurnom i potpuno neadekvatnom prostoru. Posljedice klimatskih promjena također ostavljaju traga u ovom području – oluje i ekstremne vrućine koje su već postale naša stvarnost posebno ugrožavaju ljude na ulici i pojačavaju potrebu za sigurnim krovom nad glavom.

Istovremeno, Hrvatska nema stambenu strategiju niti politiku socijalnog stanovanja. Na to je pučka pravobraniteljica upozorila i u komentarima na Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Više o tome možete doznati ovdje.

 

Što znači biti beskućnik?

Beskućnicima su ugrožena brojna prava, a donositeljima odluka i građanima su često nevidljivi. Stigmatizirani su i izloženi predrasudama pa tako svaki peti građanin misli da su beskućnici sami krivi za svoju situaciju, pokazalo je istraživanje pučke pravobraniteljice o percepciji i pojavama diskriminacije.

Mnogi beskućnici ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu, najčešće jer nemaju regulirano prebivalište. Pri tom, dio područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koji su se do nedavno zvali centri za socijalnu skrb, u praksi ih ne prijavljuju uvijek na svoju adresu pa ne mogu regulirati prebivalište. Začarani krug se tako nastavlja jer im je prebivalište nužno za dolazak do osnovnih dokumenata i prava.

Potrebno je jačati međuresornu suradnju državnih tijela međusobno, ali i s lokalnom i područnom razinom vlasti. Pri tome, upravo lokalna razina treba pružiti sustavnu podršku beskućnicima, što dio njih ne radi. Naime, nemaju svi veliki gradovi i gradovi sjedišta županije prihvatilišta za beskućnike, iako su prema Zakonu o socijalnoj skrbi dužni osigurati sredstva za njih.

Nažalost, beskućnici prečesto ostaju u „privremenom smještaju“ preko godinu dana, što je rezultat , između ostalog, i nedostatka stambene strategije i politike socijalnog stanovanja.

Snažnu podršku beskućnicima pružaju i važnu ulogu u radu s njima imaju i nevladine udruge i vjerske zajednice. Nažalost, natječaji pomoću kojih osiguravaju sredstva za svoj rad s beskućnicima nisu dugoročno, a natječaji znaju i kasniti, što dovodi do prekida u financiranju programa podrške beskućnicima.

Potrebno je i prekinuti kažnjavanje beskućnika kada prose za hranu ili spavaju na ulici, primjerice kada nema prenoćišta, što su situacije koje u svojim životnim okolnostima često ne mogu izbjeći. Za ovu promjenu će se pučka pravobraniteljica zalagati kroz članstvo u radnoj skupini za izradu novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Što doista znači biti beskućnik, možete doznati u našem razgovoru s nekoliko ljudi koji su se našli u toj situaciji. Razgovarali smo i s ljudima kojima je posao pomagati beskućnicima, a njihove priče možete pročitati ovdje.

 

Preporuke pučke pravobraniteljice vezane uz beskućništvo

Kako naprijed? Boljoj zaštiti prava beskućnika, snažnijoj podršci za izlazak iz beskućništva, ali i prevenciji beskućništva, doprinijelo bi i provođenje preporuka iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. godinu.

  • Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike:
    • da izradi Nacionalnu strategiju za borbu protiv beskućništva
    • da izradi Protokol o postupanju kojim bi se definirale obveze svih uključenih u zaštiti prava beskućnika
    • da osigura dugoročnije i pravovremeno financiranje aktivnosti pomoći i podrške beskućnicima
    • da s Hrvatskim zavodom za socijalni rad vodi evidenciju o broju beskućnika (u skladu s definicijom beskućnika iz novog Zakona o socijalnoj skrbi)
  • Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine:
    • da izradi Stambenu strategiju koja bi obuhvatila i sve socijalno ugrožene skupine i u njenu izradu uključi sva državna tijela koja se bave stanovanjem, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, organizacije civilnog društva, stručne komore i udruženja.

Nažalost, u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu nema povratnih informacija o ovim preporukama.

Više o pravima beskućnika možete pročitati ovdje.