Ove informacije smo, osim na hrvatskom jeziku, pripremili i na drugim službenim jezicima EU i jezicima zemalja iz kojih najčešće dolaze strani radnici u Hrvatsku. To su engleski, njemački, francuski, ukrajinski, makedonski, albanski, turski, nepalski, bengalski, hindu i filipinski. Tim redom možete otvoriti prijevode klikom na naslov:

* Prijevodi su pripremljeni uz podršku Europskog nadzornog tijela za rad (ELA).

Sve osobe zaposlene u Hrvatskoj imaju ista prava vezana uz rad, pa tako i radnici koji dolaze iz drugih zemalja. Upravo nam se oni, prvenstveno državljani trećih zemalja, sve više obraćaju s pritužbama u kojima navode kršenje prava na radnom mjestu.

Tako najčešće navode da su radili bez radne dozvole, bez sklopljenog ugovora o radu, da im poslodavac nije isplatio ugovorenu, a ponekad niti minimalnu plaću ili uvećanu plaću za prekovremeni rad, da im je uskraćeno pravo na stanku, tjedni ili godišnji odmor, kao i to da im poslodavac nije isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji odmor nakon prestanka radnog odnosa. Prituživali su se i da im poslodavac nije uručio obračun dugovane plaće, a neki su isticali da su na radnom mjestu doživjeli jednu ili više ozljeda na radu koju/e poslodavac nije prijavio Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Bilo je i onih koji su nam se obraćali ukazujući na zlostavljanje na radu.

Pritužbe pokazuju i da često nemaju informacija o tome kome se mogu obratiti radi zaštite svojih prava. Zato donosimo pregled najčešćih problema i općih pravnih informacija koje u vezi s njima najčešće dajemo stranim radnicima, uključujući i kontakte nadležnih institucija. Ove informacije vrijede za sve osobe u radnom odnosu u Hrvatskoj, bez obzira na državljanstvo, a u ovom tekstu naglašavamo strane radnike, državljane trećih zemalja iz više razloga: porasta broja stranih radnika u Hrvatskoj, povećanog broja pritužbi stranih radnika, nedostatka informacija koje imaju o pravima iz radnog odnosa i nedovoljne dostupnosti takvih ciljanih informacija u javnosti.

 

Problem:

  • neprijavljeni rad (rad bez radne dozvole, rad bez ugovora o radu, rad bez prijave nadležnim tijelima mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja)
  • rad bez prava na stanku, dnevni ili tjedni odmor
  • nezakoniti i neplaćeni prekovremeni rad
  • neisplata plaće
  • neisplata naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor nakon prestanka radnog odnosa
  • neuručenje obračuna dugovane, a neisplaćene plaćene i/ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor

 

Što učiniti? Ove probleme potrebno je prijaviti Državnom inspektoratu Republike Hrvatske.

Kako prijaviti? Pomoću obrasca na web stranicama Državnog inspektorata. Obrazac je dostupan ovdje.

Više informacija o načinu podnošenja prijave možete dobiti kod dežurnog inspektora rada u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu. Njihove kontakte i radno vrijeme možete pronaći  ovdje.

Što treba napisati u prijavi:

  • svoje ime i prezime
  • adresu stanovanja
  • državljanstvo (ako ste strani radnik)
  • podatke o poslodavcu (naziv i adresu sjedišta tvrtke ili ime i prezime poslodavca fizičke osobe, vlasnika obrta)
  • sve važne činjenice i okolnosti tijekom Vašeg rada kod poslodavca
  • po mogućnosti priložiti ugovor o radu (ako ga posjedujete).

Hoće li Državni inspektorat čuvati identitet osoba koje podnose prijavu? Prema Zakonu o Državnom inspektoratu, inspektori imaju obvezu čuvanja identiteta podnositelja predstavke (prijave), “osim ako to po prirodi stvari nije moguće ili je tako propisano posebnim zakonom.” Prijavu je moguće podnijeti i anonimno.

Hoćete li doznati što je Državni inspektorat učinio po prijavi? Ako želite dobiti obavijest o tome što je Državni inspektorat utvrdio i koje je mjere poduzeo protiv poslodavca, u prijavi je potrebno navesti  ime i prezime radnika, adresu stanovanja u Hrvatskoj ili u inozemstvu (ukoliko je strani radnik napustio Hrvatsku).

Mora li baš radnik prijaviti poslodavca? Ne, poslodavca na isti način može prijaviti i osoba koja kod njega ne radi, ako sumnja da prema radnicima ne postupa po zakonu.

 

Problem: mislite da vas je poslodavac odjavio (iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja) bez vašeg znanja

Što učiniti? Kako biste provjerili je li vas poslodavac odjavio, a da vas o tome nije obavijestio niti vam dostavio primjerak odjave, možete se obratiti najbližem uredu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Kako im se obratiti?

Što ako me poslodavac stvarno odjavio bez mog znanja? Možete ga prijaviti Državnom inspektoratu (na isti način kako je opisano gore).

 

Problem: neisplata plaće

Što učiniti? Plaću koju ste trebali dobiti, ali niste, možete zatražiti putem Financijske agencije (FINA-e), ako imate obračun dospjele, tj. dugovane plaće. Ovaj obračun vam je poslodavac dužan uručiti odnosno dostaviti.

Obračun onda možete poslati FINA-i i tako problem riješiti bez sudskog postupka. Ovo je moguće jer je prema Zakonu o radu (čl. 93. st. 5.) obračun dospjele, dugovane plaće ovršna isprava.

Osim toga, poslodavca možete prijaviti i Državnom inspektoratu (na isti način kako je opisano gore).

Što ako mi poslodavac ne da obračun plaće koju mi duguje ili je ne isplati ni nakon inspekcijskog nadzora? U tom slučaju možete pokrenuti sudski postupak, za što će vam vjerojatno biti potrebna pravna pomoć odvjetnika ili sindikata (ako ste član). Informacije o tome tko ima pravo na besplatnu pravnu pomoć i kako je dobiti možete pronaći ovdje.

Koliko vremena imam da tražim svoju neisplaćenu plaću? To je moguće učiniti u roku od pet godina, računajući od dana kada vam je poslodavac bio dužan isplatiti plaću.

Više informacija vezanih uz neisplatu plaće možete pronaći i u našem ranijem tekstu ovdje.

 

Problem: isplata plaće ili dijela plaće „na ruke“, umjesto na tekući račun radnika

Što učiniti? Ovakav način isplate plaće je protuzakonit, a poslodavca možete prijaviti Poreznoj upravi Ministarstva financija.

Kako prijaviti? Na jedan od ovih načina:

Hoće li me Porezna uprava obavijestiti o tome jesu li i kako postupali po prijavi? Ne, porezni inspektori nemaju obavezu obavijestiti vas jer su zakonom obvezni čuvati poreznu tajnu o poreznim nadzorima (Opći porezni zakon, čl. 8.).

 

Problem: ozljeda na radu koju poslodavac nije prijavio Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO)

Što učiniti? U slučajevima kada je radnik doživio ozljedu na radu, poslodavac u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede može prijaviti ozljedu na radu nadležnom tijelu, tj. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Radnik, pa tako i strani radnik, to može učiniti i sam, najkasnije u roku od tri godine od dana isteka roka u kojemu to poslodavac nije učinio. Ako misli da je potrebno, prije nego sam prijavi ozljedu na radu, radnik se može detaljnije informirati u najbližem uredu HZZO-a ili ovdje.

 

Problem: mobing

Kako prepoznati mobing? Iako ne postoji zakonska definicija mobinga, njime se uobičajeno smatra svaki oblik nasilja na radnom mjestu koje karakterizira psihičko ili moralno zlostavljanje.

To može uključivati različite oblike izbjegavanja, izdvajanja i onemogućavanja održavanja socijalnih kontakata na poslu, napade na ugled ili negativne komentare na račun osobnih karakteristika žrtve.

Primjer su stalne kritike i prigovori na rad, vrijeđanje ili ignoriranje, pretjerana kontrola, prebacivanje odgovornosti, kažnjavanje, niske ocjene rada, nemogućnost napredovanja, uskrate ili davanja neprimjerenih i/ili nedopuštenih radnih zadataka, neopravdani premještaji i slično, čime se narušava zdravlje radnika ili povređuju njegova prava.

Kome prijaviti? Prvi korak je obraćanje poslodavcu, točnije osobi koja je ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi za zaštitu dostojanstva radnika. Ako vam nakon toga poslodavac ne pruži primjerenu zaštitu, odnosno ne poduzme mjere za sprječavanje mobinga ili su one neprimjerene, zaštitu dostojanstva dalje možete zatražiti  u sudskom postupku. Za to će vam vjerojatno biti potrebna pravna pomoć odvjetnika ili sindikata (ako ste član). Informacije o besplatnoj pravnoj pomoći možete pronaći ovdje. U tom sudskom postupku možete tražiti i naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti uslijed mobinga na radnom mjestu.

Također, neovisno traje li radni odnos ili je u međuvremenu prestao, moguće je i podnijeti kaznenu prijavu najbližoj policijskoj postaji protiv osobe koja tako postupa ili je postupala prema vama, pri čemu  vrijeđanje, ponižavanje i zlostavljanje kojim se narušava nečije zdravlje ili vrijeđaju prava na radu ili u svezi s radom, mogu predstavljati kazneno djelo „zlostavljanje na radu“ iz čl. 133. Kaznenog zakona RH. Ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja, utvrđivat će se jesu li ostvareni elementi ovog kaznenog djela.

Konačno, možete se obratiti i Udruzi za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga u Zagrebu, Domobranska 4 (e-mail: udruga.mobing@zg.t-com.hr; telefon: 01/3907 301). U Udruzi možete dobiti više informacija o mogućnostima koje žrtvama mobinga stoje na raspolaganju, kako u pravnom smislu, tako i u smislu eventualne psihološke podrške.

 

Problem: diskriminacija

Kako prepoznati diskriminaciju? Može se raditi o diskriminaciji ako vas poslodavac ili kolege na radnom mjestu, a izvan posla neka druga osoba, stavljaju u nepovoljniji položaj u usporedbi s ostalim radnicima, i to zbog vaše: rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, vjere, jezika, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, članstva u sindikatu, imovnog stanja, obrazovanja, političkog ili drugog uvjerenja, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog stanja ili genetskog nasljeđa, invaliditeta, rodnog identiteta i izražavanja, spolne orijentacije, spola i bračnog ili obiteljskog statusa.

Ove karakteristike zovu se osnove diskriminacije, a propisane su Zakonom o suzbijanju diskriminacije.

Kome prijaviti diskriminaciju? Ovisi o tome koja je osnova diskriminacije bila povod stavljanja u nepovoljniji položaj.

Pučkoj pravobraniteljici (nama) možete poslati pritužbu ako je riječ o diskriminaciji na osnovu većine gore nabrojenih osnova. Kad su u pitanju osnove invaliditeta, spola, rodnog identiteta i izražavanja, spolne orijentacije, bračnog ili obiteljskog statusa, pritužbu možete poslati nekoj od posebnih pravobraniteljica (kako je pojašnjeno u nastavku).

Pritužbu nam možete poslati:

  • poštom (Savska cesta 41/3, 10 000 Zagreb)
  • e-mailom na info@ombudsman.hr
  • putem obrasca kojeg možete otvoriti u PDF i u Word formatu
  • osobno (uz najavu i dogovor termina) u uredu u Zagrebu, Rijeci, Osijeku ili Splitu – termin zatražite putem info@ombudsman.hr ili pozivom na 01 4851 855 (Zagreb), 051 563 786 (Rijeka), 031 628 054 (Osijek) ili 021 682 981 (Split).

U pritužbi treba napisati:

  • ime i prezime podnositelja pritužbe i/ili osobe čija su prava povrijeđena
  • adresu stanovanja ili adresu za primanje odgovora
  • okolnosti i činjenice na kojima se temelji pritužba (po mogućnosti relevantnu dokumentaciju)
  • informacije o tome tko diskriminira
  • informaciju je li već korišteno pravno sredstvo i kad je podneseno
  • potpis podnositelja pritužbe ili potpisanu suglasnost osobe u čije ime predajete pritužbu.

Ako je riječ o diskriminaciji temeljem invaliditeta, pritužbu možete poslati pravobraniteljici za osobe s invaliditetom, koristeći upute na ovoj stranici.

Ako je riječ o diskriminaciji temeljem spola, rodnog identiteta i izražavanja, spolne orijentacije, bračnog ili obiteljskog statusa, pritužbu možete poslati pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, koristeći upute na ovoj stranici.

U bilo kojem od ovih slučajeve možete i:

  • provjeriti ostvarujete li pravo na besplatnu pravnu pomoć
  • savjetovati se s odvjetnikom prema svom izboru
  • obratiti se sudu.

 

Preporuke pučke pravobraniteljice za jačanje prava radnika (iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. godinu):

  • Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da na svojoj web stranici, ali i putem brošura, letaka i slično, informira strane radnike o pravima u različitim sustavima
  • Državnom inspektoratu, da pojačano nadzire zakonitost zapošljavanja i rada, kao i uvjete u kojima rade državljani trećih zemalja.

Više o ovoj temi možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, u poglavljima „Pravo na rad“ (pod naslovima „Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu“ i „Mobing“), „Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu“ i „Diskriminacija temeljem rasnog i etničkog podrijetla“ (pod naslovom „Migranti).