* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Povezane teme pronađite na dnu ove stranice.

Pučka pravobraniteljica od 2019. obnaša ulogu tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, prvo temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN/19) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2019., a zatim i temeljem novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN/22) koji je stupio na snagu 23. travnja 2022. godine. Potonjim Zakonom je implementirana Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.

Prijelaznim odredbama ZZPN/22 utvrđeni su rokovi za podnošenje na potvrdu Hrvatskome saboru Poslovnika pučkog pravobranitelja usklađenog s odredbama ZZPN/22, što je i učinjeno 20. lipnja 2022., a Hrvatski sabor ga je usvojio u veljači 2023. godine.
Značajni novitet ZZPN/22 jest da sada prijavitelj slobodno odlučuje hoće li prijavu nepravilnosti podnijeti povjerljivoj osobi koju je imenovao poslodavac ili neposredno pučkoj pravobraniteljici, odnosno može birati između unutarnjeg i vanjskog kanala prijavljivanja. Pritom, ZZPN/22 i dalje potiče prvenstveno korištenje sustava unutarnjeg prijavljivanja.

To je utjecalo na porast broja vanjskih prijava nepravilnosti za 60,37% i smanjenje broja obavijesti o unutarnjim prijavama za 22,92% u odnosu na prethodnu godinu. Stoga zaključujemo da prijavitelji preferiraju podnošenje prijava pučkoj pravobraniteljici, što može upućivati na nepovjerenje u unutarnje prijavljivanje. Međutim, na temelju ovih podataka ne mogu se donositi konačni zaključci, budući da ne postoje službene evidencije o poslodavcima koji su dužni uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja kao niti evidencije o ovim prijavama.

Unatoč zakonskoj obvezi, neki poslodavci i dalje nisu donijeli opći akt i/ili imenovali povjerljivu osobu i njezina zamjenika. Nastavno na ove propuste, inspektori rada su u 2022. nadležnim sudovima podnijeli pet optužnih prijedloga protiv poslodavaca pravnih osoba i odgovornih osoba u njima, od čega se dva postupka odnose na povrede obveza prema ZZPN/19, a tri na ZZPN/22.

Prosvjetna inspekcija je tijekom jednog nadzora izrekla mjeru nadziranoj ustanovi te joj naredila postupanje sukladno odredbama ZZPN/22, što je izvršeno bez podizanja optužnog prijedloga.
Krajem srpnja usvojen je Akcijski plan za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Također, tijekom 2022. Savjet za sprječavanje korupcije je održao dvije sjednice na kojima se raspravljalo o provedbi ZZPN/19 i ZZPN/22. Predstavljene su aktivnosti i reforme koje će se provoditi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a planiramo aktivno sudjelovati pri izradi funkcionalnosti IT platforme u dijelu koji se odnosi na prijavljivanje nepravilnosti. Izradom ove platforme planira se unaprijediti funkcioniranje antikorupcijskog okvira kroz praćenje različitih područja sprječavanja korupcije, razmjenu podataka i bolju koordinaciju među tijelima uključenim u izradu, provedbu i praćenje provedbe nacionalnih antikorupcijskih mjera i informiranje javnosti o postojećem zakonodavnom okviru u području prevencije korupcije.

Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti

Ispunjavajući zakonsku obvezu obavještavanja pučke pravobraniteljice, tijekom 2022. povjerljive osobe su nam dostavile 37 obavijesti o zaprimljenim unutarnjim prijavama nepravilnosti. 12 ih se odnosilo na nepravilnosti kod poslodavaca u gospodarstvu i obrtu, 11 u pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, šest u pravnim osobama čiji je osnivač ili u kojima RH ili JLP(R)S imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo, četiri u državnim tijelima, tri u tijelima JLP(R)S te jedna u tijelima s javnim ovlastima.

Iz dostavljenih obavijesti proizlazi da je većina prijava ocijenjena neosnovanima, a one ocijenjene osnovanima se uglavnom odnose na nepravilnosti u sastavu i radu organizacijskih jedinica i tijela poslodavca. Nepravilnosti koje su utvrđene osnovanima su uglavnom ili već bile riješene s poslodavcem u trenutku podnošenja obavijesti ili je poslodavac pokrenuo postupak njihova otklanjanja. U jednom slučaju nepravilnost se odnosila na nezakonito postupanje bivšeg rukovodećeg djelatnika ustanove koji je neovlašteno, za vlastiti račun, prodavao imovinu poslodavca i tako protupravno stjecao imovinsku korist. Povjerljiva osoba nas je obavijestila kako poslodavac u tom slučaju ništa nije poduzeo radi otklanjanja nepravilnosti te smo ju uputili da prijavu proslijedi tijelima ovlaštenim na postupanje po sadržaju prijave, ukazujući na prekršajnu odgovornost poslodavca koji ne poduzme mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

Iz dostavljenih obavijesti je razvidno da su povjerljive osobe u većini slučajeva upoznate sa zakonskom obvezom zaštite identiteta prijavitelja i prijavljene osobe. U nekoliko predmeta su obavijesti povjerljivih osoba sadržavale nedovoljno podataka o prijavi i postupanju za potpuni uvid u primjenu ZZPN/22. Zbog toga smo im pojasnili da bi, iako ZZPN/22 ne propisuje točan sadržaj obavijesti koju nam trebaju dostaviti, bilo potrebno navesti na koje se materijalno područje prijavljena nepravilnost odnosi, je li prijavitelj fizička osoba koja prijavljuje nepravilnosti o kojima je saznala u radnom okruženju, je li njegov identitet uspješno zaštićen ili zaštitu nije tražio, jesu li prijavitelju bila ugrožena ili povrijeđena prava zbog prijave, jesu li povrede spriječene/otklonjene te je li nepravilnost ocijenjena osnovanom i uspješno otklonjena.

Kako bismo povjerljivim osobama olakšali ispunjavanje zakonske obveze obavještavanja, izradili smo obrazac te ga objavili na našim mrežnim stranicama. Iako primjećujemo pozitivne pomake u razumijevanju primjene zakona, nužno je nastaviti s kontinuiranim edukacijama povjerljivih osoba, na što ukazuju i njihovi česti upiti o tome ulazi li neka nepravilnost u područje primjene ZZPN/22, odnosno kako primijeniti zakon.

Na potrebu provođenja kontinuiranih edukacija ukazuju i izvješća povjerljivih osoba iz kojih je razvidno da su provodile postupke povodom pojedinačnih povreda prava iz radnog odnosa, čije prijavljivanje nije od javnog interesa pa ne predstavljaju nepravilnosti iz ZZPN/22, na što smo im i ukazivali te smo ih pozvali na edukacije koje smo organizirali, o čemu više pišemo u nastavku.

U predmetima u kojima se to pokazalo potrebnim ukazali smo i da pučka pravobraniteljica nije drugostupanjsko tijelo u odnosu na povjerljive osobe te ne nadzire pravilnost provedenog postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti zbog nezadovoljstva prijavitelja radom povjerljive osobe. Pučka pravobraniteljica je vanjski kanal prijavljivanja te svoj postupak provodi neovisno o načinu i ishodu postupanja povjerljive osobe.

Prijavu pučkoj pravobraniteljici može podnijeti isključivo prijavitelj nepravilnosti, na što smo ukazali povjerljivoj osobi koja nam je nakon okončanja postupanja po unutarnjoj prijavi, budući da nepravilnost nije riješena s poslodavcem, proslijedila prijavu na postupanje.
Kroz komunikaciju s povjerljivim osobama te iz zaprimljenih obavijesti utvrdili smo poteškoće u razumijevanju odnosa ZZPN/22 i Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (ZSUKJS), kako od strane poslodavaca, tako i imenovanih osoba. Primjerice, pojedine povjerljive osobe dostavile su nam godišnja izvješća o nepravilnostima koja se, sukladno ZSUKJS-u, dostavljaju nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor. Ova dva zakona bitno drugačije definiraju pojam nepravilnosti, način imenovanja i obveze osoba koje po njima postupaju te prema ZSUKJS-u povjerljiva osoba automatizmom postaje i osoba za nepravilnosti. Dodatno, Pravilnikom o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru, donijetim na temelju ZSUKJS-a, ne traži se suglasnost za imenovanje osobe za nepravilnosti, propisani su uvjeti stručne spreme i radnog iskustva koje mora ispunjavati (ekonomska ili pravna struka, tri godine radnog iskustva, ne može biti unutarnji revizor), kao i drukčiji modaliteti postupanja i izvještavanja o nepravilnostima, što se razlikuje od propisanog ZZPN/22.

Iako su povjerljive osobe o zaprimljenim prijavama i ishodu postupanja dužne obavijestiti pučku pravobraniteljicu u roku od 30 dana od odlučivanja o prijavi, neke su nam dostavljale polugodišnja izvješća o zaprimljenim prijavama sukladno općim aktima poslodavca i time prekoračile zakonski rok za dostavu navedenih obavijesti.

Preporuka 129.
Ministarstvu financija, da u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave izradi prijedlog izmjena Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru i Pravilnika o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru, kojima povjerljiva osoba iz Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ne bi bila i osoba za nepravilnosti

Preporuka 130.
Ministarstvu pravosuđa i uprave, da u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom, Državnom školom za javnu upravu i sindikatima nastavi s provedbom edukacija povjerljivih osoba i njihovih zamjenika

Među poslodavcima s uspostavljenim unutarnjim kanalom prijavljivanja su i neki koji nisu obvezni uspostaviti takav kanal, što je primjer dobre prakse i razumijevanja potrebe za implementiranjem učinkovitih mehanizama suzbijanja nepravilnosti. Kao pozitivan primjer navodimo i trgovačko društvo s manje od 50 zaposlenih, koje je unatoč nepostojanju zakonske obveze uspostavilo unutarnji kanal prijavljivanja te putem internetske platforme omogućilo postavljanje pitanja vezanih uz nepravilnosti. U suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca dobili smo informacije kako su pojedini poslodavci predvidjeli dodatna prava kojima se mogu koristiti povjerljive osobe i/ili zamjenik, poput edukacija, zasebnog ureda, vanjske stručne pomoći u provođenju postupka povodom prijave nepravilnosti i smanjenog opsega poslova za vrijeme postupanja po prijavama. Takav pristup radu povjerljive osobe zasigurno doprinosi njezinom učinkovitom obnašanju zakonom dodijeljenih zadaća i boljoj zaštiti prijavitelja.

Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti

Kao tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje u 2022. postupali smo u 53 novootvorena predmeta te u 18 predmeta otvorenih u prethodnim godinama.

16 novootvorenih predmeta odnosilo se na pravne osobe čiji je osnivač ili u kojima RH i/ili JLP(R)S imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo, 14 na različita državna tijela, 13 na pravne osobe koje obavljaju javnu službu, četiri na tijela s javnim ovlastima te po tri na tijela JLP(R)S i poslodavce u gospodarstvu i obrtu. Iz ovih podataka proizlazi kako su vanjskom prijavljivanju nepravilnosti i dalje skloniji prijavitelji u tzv. javnom sektoru.

U prijavama se ukazivalo na različite nepravilnosti, od onih vezanih uz javne natječaje za zapošljavanje/prijam u službu ili imenovanje na rukovodeće pozicije, pristup informacijama kojima se utječe na interese građana, javnu nabavu, utaju poreza, sklapanje štetnih ugovora i sukob interesa, sve do različitih slučajeva zlouporabe položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem i drugih koruptivnih kaznenih djela. Prijave su prosljeđivane tijelima ovlaštenim za postupanje po njihovom sadržaju te su svakom tijelu dostavljeni samo oni navodi i dokazi koji ukazuju na nepravilnosti iz njihove nadležnosti, poštujući zaštitu identiteta prijavitelja i povjerljivost podataka.
Iako su tijela ovlaštena za postupanje po sadržaju prijava uglavnom upoznata sa svojim obvezama iz ZZPN/19 i ZZPN/22, pojavili su se slučajevi u kojima neka, prije svega JLP(R)S, nisu znala jasno razgraničiti kada trebaju postupati putem povjerljive osobe, a kada kao tijelo nadležno za postupanje po sadržaju prijave nepravilnosti proslijeđenoj od pučke pravobraniteljice kao tijela za vanjsko prijavljivanje.

Pojedina tijela nadležna za postupanje po sadržaju prijava nisu nam u zakonskim rokovima od 30, odnosno 15 dana dostavljala odgovarajuće obavijesti o poduzetim mjerama, odnosno konačnom ishodu postupanja po prijavama koje smo im proslijedili na postupanje. U 13 predmeta otvorenih u prethodnim godinama tijela nadležna za postupanje prema sadržaju prijave još su ispitivala nepravilnosti, što ukazuje na složenost prijavljenih nepravilnosti kao i na dugotrajnost postupanja.

U nekim obavijestima dostavljenim po tijelima nadležnim za postupanje po sadržaju prijave nije bilo vidljivo koje su radnje poduzete, hoće li se ikakve radnje poduzeti niti što je u konačnici utvrđeno. O tijeku i ishodu pojedinih postupaka pokrenutih sukladno ZZPN/19, u kojima smo prijave proslijedili na postupanja nadležnim tijelima, prva konkretna saznanja o postupanju dobili smo iz medija, što nije svrha ZZPN-a. Ukazujemo i na slučajeve u kojima su nadležna tijela utvrdila postojanje prijavljenih nepravilnosti, no poslodavac ih nije otklonio niti sankcionirao odgovorne osobe, odnosno to nije učinilo nadležno tijelo kada je nepravilnost počinila odgovorna osoba poslodavca, što djeluje odvraćajuće za prijavitelje nepravilnosti i one koji razmišljaju podnijeti prijavu.

Osim nepravilnosti, prijavitelji su ponekad navodili i da su žrtve štetnih radnji/osvete zbog prijavljivanja pa smo i u 2022. vodili ispitne postupke radi ocjene jesu li zbog toga povrijeđena njihova ustavna i zakonska prava. U nekoliko smo predmeta utvrdili da se nepovoljno postupanje poslodavca prema prijavitelju može dovesti u vezu s prijavljivanjem te smo izrekli odgovarajuće mjere. Pored navedenog, ispitni postupak vodili smo i radi zaštite osobe koja je tvrdila da je zbog obiteljske povezanosti s prijaviteljem trpjela osvetu u radnom okruženju te smo početkom 2023. utvrdili osnovanost prijave.

Pritom se još uvijek nedovoljno razumije što je štetna radnja/osveta pa se nepovoljno postupanje poslodavca prema prijavitelju ponekad navodi kao nepravilnost. Osim toga, kao osveta se ponekad navodi nepovoljno postupanje koje je prethodilo podnošenju prijave nepravilnosti, iako izostaje uzročno-posljedična veza između prijavljivanja i osvete.
Štetne radnje/osvete na koje su prijavitelji ukazivali, obuhvaćene primjenom ZZPN-a, najčešće su se odnosile na otkaz ugovora o radu, razrješenje s rukovodećeg radnog mjesta, premještaj, raspored na drugo radno mjesto niže složenosti poslova te različite pritiske, poput pokretanja građanskih i/ili kaznenih postupaka.

Zajedničko većini prijavitelja koji su pretrpjeli neki vid osvete su uznemirenost, strah i nezadovoljstvo činjenicom da, iako su u javnom interesu ukazali na nepravilnosti koje su nerijetko i utvrđene od strane nadležnih tijela, nemaju pravo na automatsku zaštitu od, primjerice, otkaza ugovora o radu. U takvim slučajevima u konačnici zaštitu moraju tražiti u sudskim postupcima za koje smatraju da predugo traju, iako su po zakonu hitni. Pritom nemaju pravo na besplatnu pravnu pomoć neovisno o imovnom stanju te ne mogu ostvariti pravo na psihološku podršku, koja se, u većini slučajeva, pokazala i više no potrebnom. Iako ZZPN/22 predviđa pravo prijavitelja nepravilnosti na emocionalnu podršku, tijekom 2022. nije ju bilo moguće ostvariti jer MPU nije u zakonskom roku, koji je istekao u listopadu 2022., donio akt kojim će urediti njeno pružanje.

Do štetnih radnji/osvete nije dolazilo nakon što je prijavitelj nepravilnost prijavio isključivo pučkoj pravobraniteljici te tražio zaštitu identiteta. Takve prijave su većinom u anonimiziranom obliku prosljeđivane tijelima nadležnim za postupanje po sadržaju uz povratnu obavijest prijaviteljima o postupanju nadležnih tijela. Do štetnih radnji/osvete dolazilo je uglavnom kada prijavitelji prethodno, najčešće iz neznanja, nisu podnijeli prijavu poslodavcu na način propisan ZZPN/19 i ZZPN/22 ili su je podnijeli izravno tijelima nadležnim za postupanje po sadržaju prijave, otkrivajući pritom svoj identitet.

Iz nekih prijava je razvidno nepoznavanje uvjeta ostvarenja prava na zaštitu po ZZPN/19 i ZZPN/22, prije svega tko može biti prijavitelj i što može biti predmetom prijave, kao i koje je područje primjene zakona, što prijava mora sadržavati i koji je način podnošenja: povjerljivoj osobi imenovanoj od strane poslodavca, pučkoj pravobraniteljici kao nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti i javnim razotkrivanjem.

Tako smo i dalje zaprimali anonimne prijave, one dostavljene od osoba koje za nepravilnosti nisu saznale u svom radnom okruženju, odnosno koje nisu povezane s obavljanjem poslova kod poslodavca, prijave o nepravilnostima kojima se ne ugrožava javni interes, već pojedinačna prava, kao i one prethodno podnesene na načine koji nisu propisani ZZPN/22. Iako smo edukacijama povjerljivih osoba, objavama na web stranici te odgovarajući na usmene i pisane upite nastojali dati bitne informacije o uvjetima i načinu podnošenja prijava, potrebno je provesti šire promotivne i edukativne aktivnosti koje će građanima pružiti informacije o pravima i obvezama iz ZZPN/22.

ZZPN/22 je proširio stvarnu nadležnost sudova u postupcima sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti, što bi trebalo omogućiti njihovu učinkovitiju zaštitu. Nakon što je pučka pravobraniteljica utvrdila nepovoljno postupanje te izrekla mjere, prijavitelji su u dva predmeta pokrenuli sudski postupak temeljem ZZPN-a, dok je u trećem podnesen zahtjev za mirno rješenje spora prije pokretanja sudskog postupka protiv državnog tijela kao tuženika.

Preporuka 131.
Ministarstvu pravosuđa i uprave, da žurno donese Pravilnik o emocionalnoj podršci prijaviteljima nepravilnosti, povezanim osobama i povjerljivim osobama i njihovim zamjenicima

Preporuka 132.
Ministarstvu pravosuđa i uprave, da provede medijsku kampanju usmjerenu prema široj javnosti o važnosti prijavljivanja nepravilnosti i zaštite prijavitelja

Radi učinkovitije i brže zaštite prijavitelja, ZZPN/22 propisuje institut privremene mjere o kojoj se odlučuje žurno i neovisno o odluci o glavnoj stvari, što je bitno za ostvarenje svrhe ovog pravnog instrumenta.

Iako prema našim saznanjima još nema relevantnih pravomoćnih odluka nacionalnih sudova radi zaštite prijavitelja nepravilnosti, ESLJP je nizom odluka razvio praksu vezanu uz slobodu izražavanja na radnom mjestu prilikom ukazivanja na nezakonitosti u radnom okruženju (Guja protiv Moldavije, Bucur i Toma protiv Rumunjske, Heinisch protiv Njemačke). Pritom pravo na slobodu izražavanja prema čl. 10. EKLJP nije apsolutno te može biti podvrgnuto ograničenjima propisanima zakonom, nužnima u demokratskom društvu. Kriteriji ocjene zakonitosti ograničenja slobode izražavanja, razvijeni kroz praksu ESLJP, primjenjuju se i u RH kao dio pravne stečevine EU, dok se nacionalna sudska praksa radi zaštite prijavitelja nepravilnosti tek treba razviti.

Javno razotkrivanje

U odnosu na ZZPN/19 koji je predviđao mogućnost javnog razotkrivanja samo u slučajevima neposredne opasnosti za život, zdravlje, sigurnost ili od nastanka štete velikih razmjera ili uništenja dokaza, ZZPN/22 proširuje slučajeve u kojima prijavitelj uživa zaštitu pri javnom razotkrivanju nepravilnosti.

I u 2022. smo pratili slučajeve javnog razotkrivanja nepravilnosti i primjenu ZZPN-a na takve slučajeve. Iz pregleda medijskih objava o javnim istupima osoba koje su ukazivale na nezakonitosti u svojim radnim okruženjima, primjetan je njihov blagi pad u odnosu na prethodnu godinu, kada je ZZPN/22 bio u pripremi, što je bilo medijski vrlo popraćeno.

Početkom 2022. godine u medijima je istupio liječnik iznoseći optužbe na račun bolnice čiji je zaposlenik. Mediji su prenijeli da je na nepravilnosti bezuspješno upozoravao nadležne institucije, komore, udruge i osnivača bolnice. Naposljetku, javno je upozorio na nepravilnosti koje je prethodno dokumentirao, a koje su ukazale na propuste u načinu korištenja zdravstvene i medicinske opreme, višekratnoj upotrebi injekcija i druge jednokratne medicinske opreme, tehničkoj neispravnosti sustava nužnih za rad u operacijskim salama, izvođenju medicinskih postupaka nad više pacijenata istovremeno te nadzoru tih postupaka od strane zaposlenika koji nisu za to kvalificirani. Inspekcijskim nadzorom ministarstva potvrđena je većina ukazanih nepravilnosti, a stručnjaci MZ-a su u 18 točaka naveli mjere koje bolnica treba poduzeti kako bi djelovala po pravilima struke.

U lipnju 2022. godine objavljen je televizijski prilog o zaposlenici vrtića koja je roditeljima jasličke skupine ukazala na neprimjereno ponašanje dviju odgajateljica prema djeci. Mediji su prenijeli i izjave roditelja koji su mjesecima sumnjali da se nešto događa, dok su neki i sami svjedočili grubom ponašanju odgajateljica. Roditelji su nakon ukazanih nepravilnosti tražili reakciju ravnateljice te je nakon njihovih ponovljenih pritužbi ministarstvo zatražilo otklanjanje nepravilnosti i stručno-pedagoški nadzor. Jednoj od odgajateljica određen je premještaj i nadzor, druga više nije zaposlenica vrtića, dok je zaposlenica koja je ukazala na nepravilnosti dobila upozorenje s mogućnošću otkaza ugovora o radu.

Krajem godine mediji su izvještavali i o slučaju ravnateljice gradske ustanove, koja je javno iznijela da je političkim pritiskom od nje traženo da zadrži zaposlenicu u vezi čijeg radnog odnosa je inspekcija ustanovila nezakonitosti. Mediji su prenosili kako je ravnateljica razriješena jer je odbila osigurati povoljniji radni status bliskom članu obitelji predsjednika gradskog tijela u odnosu na ostale zaposlenike ustanove.

Tijekom 2022. mediji su nastavili pratiti sudske postupke u kojima su stranke osobe koje su ukazivale na nezakonitosti, kao i slučajeve ranijih javnih razotkrivanja, neovisno da li se u njima primjenjuje ZZPN. Pozdravljamo interes medija za ove slučajeve, s obzirom da se time, između ostaloga, podiže svijest građana o važnosti ukazivanja na nezakonitosti i zaštite onih koji su se na to odvažili.

Edukativne i promotivne aktivnosti

Stupanjem na snagu ZZPN/22 povećao se broj edukacija o primjeni zakona na kojima smo sudjelovali kao predavači. U zadnjem tromjesečju 2022. u Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku održali smo radionice o primjeni ZZPN/22 namijenjene povjerljivim osobama radi boljeg razumijevanja njihovih prava i obveza u provedbi postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.
Zbog velikog interesa povjerljivih osoba te pozitivnih povratnih informacija, planiramo održavanje radionica i u 2023. godini. Naime, iz do sada održanih radionica proizlazi da je još uvijek relativno malo povjerljivih osoba postupalo po prijavi nepravilnosti te da postoje nejasnoće u primjeni zakona.

U 2022. surađivali smo s Hrvatskom odvjetničkom komorom na pripremi edukacijskih materijala za odvjetnike, kojima smo, osim zakonskih odredbi, obuhvatili i relevantnu praksu ESLJP-a o članku 10. EKLJP, posebice slobodi izražavanja u radnom okruženju.
Uspostavili smo i suradnju s Pravosudnom akademijom te ćemo kroz 2023. sudjelovati u edukacijama sudaca o primjeni ZZPN/22.

Tijekom 2022. sudjelovali smo i na nizu nacionalnih i međunarodnih konferencija i predavanja o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ostvarili kontakte s nacionalnim udrugama koje se bave zaštitom prijavitelja nepravilnosti te međunarodnim stručnjacima, organizacijama i delegacijama, sve s ciljem učinkovitije zaštite prijavitelja nepravilnosti.

Kao članovi Mreže europskih tijela za zaštitu zviždača (NEIWA) sudjelovali smo u njenom radu i u 2022., razmjenjujući dobre prakse o načinu transponiranja Direktive EU 2019/1937.
Edukativne i promotivne aktivnosti planiramo nastaviti i tijekom 2023. godine te neposrednom komunikacijom s povjerljivim sobama, prijaviteljima, odvjetnicima, sucima i drugim dionicima nastojimo prenijeti svoja dosadašnja iskustva u primjeni ZZPN-a te doprinijeti učinkovitoj i ujednačenoj primjeni ovog zakona.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.: Pravo na dobro upravljanje, Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Branitelji ljudskih prava, Pravosuđe i Sloboda izražavanja.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.