Dobre prakse prikupljanja podataka o (ne)jednakosti bile su tema konferencije koju su 28. i 29. studenog 2016. u Zagrebu organizirali Centra za mirovne studije, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Ludwig Boltzmann institut za ljudska prava.

Tom prilikom, zamjenica pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter sudjelovala je u ulozi članice Europskog odbora protiv rasne diskriminacije i netolerancije (ECRI), čiji je rad predstavila okupljenima. Istaknula je važnost prikupljanja podataka o iskustvima potencijalnih žrtava, ali i njihovoj percepciji diskriminacije.

Kao jedan od rastućih problema naglasila je govor mržnje, o kojem je ECRI izdao Opće preporuke (GPR) 2015., namijenjene državama članicama Vijeća Europe, a uključivale su i temu unaprjeđenja prikupljanja podataka. Između ostalih, jedan od važnijih problema koji se u vezi ove teme pojavljuju su razlike u značenju koje se toj sintagmi pridaju, istaknula je.

Sudionici dvodnevne konferencije su, između ostalog, istaknuli problem nedostatka analitike, parcijalnosti podataka raspršenih po različitim institucijama i udrugama civilnog društva te nedostatak jedinstvenih platformi koje bi omogućile kvalitetniju izradu i praćenje akcijskih planova. U tom smislu, predložena je uspostava povjerenstva za praćenje Akcijskog plana za uključivanje Roma koje bi imalo stalan i izravan pristup podacima potrebnima za praćenje provedbe. Potrebna su i tehnička unapređenja, poput mogućnosti filtriranja podataka po određenim kategorijama, budući da su dostupni podaci često neupotrebljivi u smislu formata i načina prezentacije te mogućnosti dodavanja varijabli postojećim istraživanjima. Istaknuta je i potreba jasnog definiranja potreba državnih tijela i civilnog društva odnosno navođenja do kojih podataka ne mogu doći (uopće ili u odgovarajućem obliku), te da se sukladno tome formira popis traženih podataka.