Poštivanje vjernika svih zajednica, ali i onih koji se izjašnjavaju kao ireligiozni, snažan je pokazatelj zrelosti društva i jedan od temelja demokratskog razvoja, naglasila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na konferenciji „Vjerske manjine u kulturno raznolikim društvima“, koju je organizirala Konferencija europskih crkava u Zagrebu 21. i 22. listopada 2016.

Sudjelujući u panelu s pravobraniteljicom Finske Pirkko Mäkinen i predstavnikom Njemačke evangelističke Crkve Patrickom Rogerom Schnabelom, pravobraniteljica Vidović okupljenima je predstavila nacionalni pravni okvir i standarde zaštite vjerskih manjina u Hrvatskoj. Pojasnila je i nadležnosti institucije na čijem čelu se nalazi, prvenstveno ulogu opunomoćenice Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda te središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije.

„Sva diskriminacija, uključujući onu na osnovi vjere, nepoželjna je i neprihvatljiva, o čemu nastojimo osvijestiti javnost javnim istupima, putem brojnih edukacija u kojima sudjelujemo te postupanjem nakon pritužbi građana. Nastojimo i ohrabriti pripadnike svih vjerskih zajednica da nam se obrate ako osjećaju da su u bilo kojoj situaciji zbog svojeg vjerskog opredjeljenja dovedeni u nepovoljan položaj“, rekla je pravobraniteljica, istaknuvši kako broj pritužbi građana zbog diskriminacije temeljem vjere ili kršenja slobode vjeroispovijedi nije velik, ali su one raznolike.

„Primjerice, Porezna uprava usvojila je našu preporuku za omogućavanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretninama prilikom stjecanja vjerskih objekata, kada se radi o manjim vjerskim zajednicama. Do tada je to bilo moguće ostvariti jedino ukoliko je riječ o kupnji postojećih vjerskih objekata ili zemljišta za njihovu izgradnju, ali ne i kupnji stana ili poslovnog prostora koji bi se mogli prenamijeniti za obavljanje vjerskog obreda“, ispričala je pravobraniteljica te izrazila nadu da će održavanje ove konferencije doprinijeti međusobnom razumijevanju i jačanju međureligijskog dijaloga i tolerancije.

Drugog dana konferencije, zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter govorila je u ime Europskog odbora protiv rasne diskriminacije i netolerancije (ECRI) o ulozi međunarodnih aktera u borbi protiv kršenja prava vjerskih manjina. „Na diskriminaciju na temelju vjere, problema prisutnog u mnogim dijelovima Europe, treba odgovoriti zajedničkim snagama, što ECRI čini nadgledanjem stanja u zemljama članicama Vijeća Europe, predlaganjem Općih preporuka te javnim raspravama o zaključcima o stanju u pojedinim zemljama, koje se održavaju u njihovim glavnim gradovima“, navela je Šimonović Einwalter. Dodala je kako Odbor bilježi pojave korištenja vjere kao neosnovanog izgovora za diskriminaciju na ostalim temeljima ili čak za rasizmom motivirano nasilje, a primjetan je i porast mržnje na internetu. „ECRI smatra da je odbacivanje vjerskog ekstremizma prvi korak prema osiguravanju slobode vjeroispovijedi u njezinoj cjelini, zbog čega predlaže širu i snažniju primjenu postojećih propisa koji reguliraju nasilje usmjereno prema vjerskim grupama“, rekla je Šimonović Einwalter, dodavši kako je njegovanje međureligijskog dijaloga, posebno između predstavnika većinske i manjinskih vjerskih zajednica, izuzetno dragocjeno.

Na konferenciji su također sudjelovali crkveni dostojanstvenici i predstavnici rimokatoličke, pravoslavne, islamske, židovske, baptističke, metodističke, evangelističke i luteranske vjerske zajednice iz Hrvatske, Srbije, Švedske, Austrije, Njemačke, Makedonije, kao i predstavnici Europskog parlamenta i OSCE-a u BIH.