Novi Zakon o socijalnoj skrbi na snazi je od početka 2022. godine, a jedna od pozitivnih promjena koju je donio je i povećanje zajamčene minimalne naknade.
Bila je to dobra vijest za korisnike ove naknade, posebno jer je riječ o osobama u iznimno teškoj životnoj situaciji, kojima je svaka podrška itekako značajna. No, Zakonom nije određeno od kada će točno korisnici imati pravo na veću naknadu niti da će je svi dobivati od istog trenutka, pa je moguće da su neki od njih u nepovoljnijem položaju.
Na to smo upozorili Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u predmetima koje smo vodili, a nedavno i u javnom savjetovanju na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona.
Rok treba biti precizan
Novi Zakon o socijalnoj skrbi samo navodi da će se postupak za priznavanje prava na ovu naknadu, sada uvećanu, postojećim korisnicima pokrenuti u roku od šest mjeseci od dana kada Zakon stupi na snagu.
Ovako postavljen rok može dovesti do neujednačenosti na terenu i nejednakosti među korisnicima, među kojima bi neki počeli primati uvećanu naknadu ranije, a drugi kasnije. Naime, centri za socijalnu skrb fizički nisu u mogućnosti sve postupke pokrenuti na isti dan, a i sami postupci traju različito.
Zato je potrebno Zakonom precizirati da će se postojeći korisnici imati pravo na veći iznos zajamčene minimalne naknada od dana stupanja novog Zakona na snagu (17.2.2022.).
Pri tome, ovdje se radi o nepreciznosti u određivanju roka i posljedičnoj neujednačenosti u postupanju, ali ne i o diskriminaciji jer se prema korisnicima nije postupalo drugačije temeljem neke od osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije (dob, zdravstveno stanje, spol, etnička pripadnost i dr.).
Izračun razlike – primjer četveročlane obitelji
Kakve učinke ima ova neujednačenost, možemo vidjeti na kroz izračun zajamčene minimalne naknade na primjeru jednog hipotetskog kućanstva.
Tako bi, primjerice, četveročlana obitelj bez ikakvih prihoda koju čini dvoje odraslih članova i dvoje djece po „starom“ Zakonu imala pravo na 1.600 kuna mjesečno.
Nakon stupanja na snagu novog Zakona, kao i Odluke kojom je uvećana osnovica za izračun ove naknade, njima bi mjesečni iznos zajamčene minimalne naknade došao do 2.800 kuna. I iako je ovaj iznos još uvijek malen za potrebe četveročlane obitelji, ipak radi se o značajnom povećanju od 1.200 kuna, itekako potrebnom u vrijeme svakodnevnog rasta cijena.
Ali kako Zakon trenutno predviđa priznavanje prava na ovu naknadu s danom pokretanja postupka po službenoj dužnosti, dakle bilo kada unutar šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona, moguće je da je neko kućanstvo uvećani iznos počelo dobivati već od veljače, dok je nekima priznat tek u kolovozu.
Zbog toga je potrebno svim korisnicima zajamčene minimalne naknade koji ovu naknadu i dalje ostvaruju po novom Zakonu, isu početi priznavati s danom njegova stupanja na snagu.
Upis tražbine urediti kao u prošlom Zakonu
Predložili smo i promjenu načina na koji Zakon uređuje zabilježbu tražbine, kad su u pitanju korisnici zajamčene minimalne naknade. Potrebno ju je urediti na isti način na koji je to bilo u ranijem Zakonu o socijalnoj skrbi, odnosno propisati da se odnosi samo na drugi stan ili kuću (osim one koje koriste za stanovanje), a koje se može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba, kao i na drugim nekretninama koje korisnik ne koristi za stanovanje, a koje su u vlasništvu odraslog korisnika.
Ovo je potrebno kako bi se izbjegle situacije u kojima građani, unatoč tome što nemaju sredstava za život, donesu tešku odluku da ne žele primati ZMN, a sve iz straha da ne izgube nekretninu u kojoj žive. To se posebno odnosi na osobe koje nisu detaljno upoznate s načinom na koji zabilježba tražbine funkcionira za ove potrebe.
Dobrodošla poboljšanja prijelaznih i završnih odredbi Zakona
Kao institucija koja je opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, pozdravili smo upućivanje u proceduru Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, posebno jer se poboljšavaju prijelazne i završne odredbe Zakona o socijalnoj skrbi iz 2022. godine.
Ovim izmjenama Ministarstvo želi ujednačiti početak priznavanja prava i isplate naknade za osobe koje su imale status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kao i za korisnike naknade za osobne potrebe korisnika prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja.
No, potrebno je isto učiniti i kad su u pitanju korisnici zajamčene minimalne naknade.
Konačno, ovaj Nacrt opravdano se upućuje u hitnu proceduru, s obzirom na to da su protekli rokovi u kojima se treba provesti postupke za ove korisnike, kojima svako povećanje i svaki mjesec u kojem prime veću naknadu itekako mnogo znači.
Osim o problemu s kojim su se suočili korisnici zajamčene minimalne naknade, u savjetovanju smo predložili i izmjene kojima bi se jasno odredile obaveze jedinica lokalne i regionalne samouprave u kriznim situacijama, kada obitelji s maloljetnom djecom ostanu bez doma.
Detalje ovog prijedloga pronađite ovdje, a svi naši komentari na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona, nalaze se ovdje.
Više o socijalnoj skrbi, siromaštvu i ljudskim pravima doznajte u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.
Novosti
- Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
- Sastanak Mreže neovisnih institucija nadležnih za pritužbe na policiju
- Rasprava o važnosti antikorupcijskih politika
- Direktiva EU o održivom poslovanju – uloga poslovne zajednice u zaštiti ljudskih prava i okoliša
- Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
- Javni natječaj za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme u Ured pučke pravobraniteljice