Po kvaliteti života starijih osoba Hrvatska se nalazi tek na 61. od ukupno 96 rangiranih mjesta, na ljestvici Global Age Watcha. Mnoge su prepreke na putu do uvjeta za njihovu dostojanstvenu starost. Prvenstveno je to siromaštvo, pa tako mnogi i dalje žive u neprihvatljivim uvjetima i ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe. Gotovo polovica umirovljenika je u 2015. primala mirovinu manju od prosjeka od 2,237.89 kuna, a za čak 92 tisuće njih ona je iznosila manje od 500 kuna.

Na kvalitetu života utječe i diskriminacija starijih, kao i cijeli niz problema s ostvarivanjem ljudskih prava, posebno u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja i zdravlja.

Analiza pritužbi pučkoj pravobraniteljici i dostupnih podataka dovela je do preporuka za poboljšanje položaja starijih osoba u Hrvatskoj, a upućene su nadležnima u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2015. godinu, nakon postupanja u pojedinačnim slučajevima, kao i u izvješćima o obilascima domova za starije i nemoćne.

Na dio njih podsjećamo ususret Međunarodnom danu starijih osoba, koji se diljem svijeta obilježava 1. listopada. Kako bi se poboljšao položaj starijih osoba, potrebno je:

1. Povećati broja izvaninstitucionalnih socijalnih usluga (savjetovanje i pomaganje i pomoć u kući za starije osobe) i njihovu dostupnost u svim dijelovima zemlje

Socijalne usluge poput pomoći u kući, savjetovanja i pomaganja ili boravka, omogućuju starijim osobama da duže ostanu živjeti u vlastitim domovima. No, iako su propisane zakonom, koriste se u manjoj mjeri nego što je to stvarno potrebno, prvenstveno jer u mnogim sredinama nisu niti dostupne. Dodatno, boravak za starije osobe uopće nije utvrđen u Mreži socijalnih usluga, iako je pravo u sustavu socijalne skrbi, a blaži prihodovni cenzus za pomoć u kući pomogao bi većem broju starijih i time smanjio potrebu za institucionalnom skrbi. Više detalja pronađite ovdje.

2. Ažurnije priznavati pravo na mirovinu

Pučkoj pravobraniteljici građani se sve češće pritužuju zbog problema s mirovinskim osiguranjem. Posebno zabrinjava dužina čekanja na rješenje o mirovini, njezinog izračuna i prve isplate, kada starije osobe mjesecima žive bez prihoda, često prisiljeni zadužiti se kod obitelji i prijatelja, dok u isto vrijeme od HZMO-a ne mogu dobiti informacije o stanju svog predmeta. Više detalja pronađite ovdje.

3. Uvesti državnu potporu za starije bez ikakvih prihoda

Još 2001. u Strategiji razvoja mirovinskog osiguranja i socijalne skrbi predviđena je mogućnost tzv. nultog stupa mirovinskog osiguranja, javne naravi, koji bi starijima osiguravao minimum socijalne sigurnosti. Dodatno, 2007. u Zajedničkom memorandumu o socijalnom uključivanju predviđeno je uvođenje državne potpore za starije bez ikakvih prihoda. No nije uvedena s argumentom da bi se time destimulirale uplate mirovinskih osiguranja onih koji imaju manje godina mirovinskog staža, što ne stoji jer nije riječ o mirovini niti se stječe na temelju uplaćenih doprinosa, već je riječ o socijalnom pravu. Više detalja pronađite ovdje.

4. Kombinirati primjenu suvremenih tehnologija s tradicionalnim sredstvima komunikacije

Starije osobe koje ne koriste moderne tehnologije ostaju isključene iz javnog života u situacijama kada se isključivo one primjenjuju. Tako se u procesu donošenja zakona obvezna savjetovanja sa zainteresiranom javnošću provode samo elektroničkim putem. Primjer je i Katalog prava i usluga u sustavu socijalne skrbi za starije osobe, dostupan jedino na web stranici Ministarstva socijalne politike i mladih. Više detalja pronađite ovdje.

5. Propisati bolju zaštitu od zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

Nažalost, u većini slučajeva zlouporabe, starije osobe, koje su primatelji uzdržavanja putem ovih ugovora, jave se kad ih već sklope, pa im preostaje jedino pokretanje sudskih postupaka radi njihova raskida. Upravo zato je nužno nastaviti provoditi ciljana savjetovanja za starije o mogućim štetnim posljedicama njihova sklapanja te edukacije za stručnjake, kako i uvesti nadzor provedbe ugovora, propisati sklapanje u najstrožoj formi, uvesti registar, ograničiti broj ugovora koji jedna osoba može sklopiti kao davatelj uzdržavanja te zabraniti njihovo sklapanje svim pružateljima socijalnih usluga i članovima njihovih obitelji te osobama koje kod njih rade. Više detalja pronađite ovdje.

6. Normativno regulirati neformalnu skrb (podršku i pomoć članovima obitelji koji skrbe za starije)

Oko 17 posto osoba u Hrvatskoj u dobi od 35 do 49 godina života brine o starijim članovima svoje obitelji. Za njih ne postoje sustavi podrške – mogućnost ostvarivanja statusa njegovatelja, prilagodbe radnog vremena, plaćenog ili neplaćenog dopusta za njegu, prava na bolovanje, stručnu podršku i pomoć. Njihovo uvođenje doprinijelo bi da starije i nemoćne osobe što dulje ostanu u svojim domovima. Više detalja pronađite ovdje.

7. Transparentnima učiniti liste čekanja za mjesto u decentraliziranom (javnom) domu za starije i nemoćne

Prema podacima za 2015., ukupno je 17 tisuća osoba bilo na listi čekanja za mjesto u decentraliziranom (javnom) domu za starije i nemoćne, no taj broj nije pouzdan, a liste nisu formirane na transparentan način, što otvara prostor diskriminaciji. Naime, način formiranja liste čekanja potpuno je prepušten pojedinim ustanovama, nerijetko se formira nekoliko paralelnih lista, a često se ista osoba prijavi za smještaj u više domova, što dodatno otežava praćenje rješavanja zahtjeva. Više detalja pronađite ovdje i ovdje.

8. Zaposliti dovoljan broj djelatnika domova za starije i educirati ih o ljudskim pravima

Neovisno o vlasničkoj strukturi, u domovima često nedostaje zaposlenika – socijalnih radnika, fizioterapeuta, medicinskih sestara i njegovatelja što može dovesti do nedovoljne kvalitete skrbi o starijim osobama, posebice o onima koje borave u stacionarnom dijelu. Većina djelatnika nedovoljno poznaje standarde i propise koji reguliraju prava osoba u institucionalnoj skrbi, a potrebno je i unaprjeđivati njihovu vještinu komunikacije s korisnicima. Više detalja pronađite ovdje i ovdje.

9. Prilagoditi način izvršenja kazne i uvjeta smještaja starijim osobama u svim kaznenim tijelima

Uvjeti u kaznenim tijelima i način izvršenja kazne nisu prilagođeni zatvorenicima starije životne dobi, iako njihov broj među osobama lišenim slobode raste. Tako se na zadnji dan 2015. godine u zatvorskom sustavu nalazilo 238 osoba starijih od 60 godina. Kod njih je veća učestalost niza zdravstvenih problema, a nekima je potrebna i posebna njega, što povećava zahtjeve koji se stavljaju pred zatvorski sustav. Treba imati na umu i teškoće vezane uz smještajne uvjete, jer veći broj stepenica, poteškoće vezane uz sanitarne uvjete, prenapučenost, izraženija toplina ili hladnoća i slično, mogu otežati osiguravanje njihovih temeljnih potreba. Više detalja pronađite ovdje.