Zaštitom slobode medija ne štite se samo mediji i novinari, već i prava građana, prvenstveno pravo primanja informacija, pa je ona u interesu čitavog društva.

Sloboda izražavanja misli, koja osobito obuhvaća i slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, zajamčena je Ustavom Republike Hrvatske, koji novinarima jamči pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informacijama. Prilika za podsjećanje na to je Svjetski dan slobode medija koji se na inicijativu UNESCO-a obilježava 3. svibnja svake godine.

Jedan od preduvjeta profesionalnog obavljanja novinarskog posla je mogućnost novinara da ga obavljaju bez straha od verbalnih i fizičkih napada, što znači da ti napadi ne smiju prolaziti „ispod radara“.

Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva, prošle godine zabilježena su 34 napada na novinare, među kojima je bilo 12 prijetnji smrću i teškim tjelesnim ozljedama i četiri fizička napada. To je gotovo tri puta veći broj svih vrsta napada u odnosu na godinu ranije, kad ih je bilo 12.

Kako protiv napada na novinare?

Napade na novinare potrebno je javno osuditi odmah nakon što se dogode, a nadležna tijela u tim slučajevima trebaju reagirati, svatko u skladu sa svojom ulogom odnosno ovlastima. Tako je potrebno da policija i po potrebi Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ažurno i detaljno istraže takve događaje, a sudovi da ih pravovremeno procesuiraju.

Jedino tako će počinitelji snositi sankcije, a društvo primiti nedvosmislenu poruku o netoleriranju nasilnog ponašanja prema bilo kome, naročito ne prema osobama koje obavljaju svoj posao u interesu šire javnosti. Zbog takve poruke je iznimno važno da se takvi incidenti i javno osude odmah nakon što se dogode.

Jačanje borbe protiv SLAPP tužbi

Novinari su i dalje pojačano izloženi strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja (tzv. SLAPP tužbe), namijenjenim financijskom iscrpljivanju, zastrašivanju i onemogućavanju daljnjeg rada novinara.

Kao nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava i središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, u odgovoru Hrvatske na ovaj problem imat ćemo priliku, osim kroz redovit rad, prvenstveno putem izvješća Hrvatskom saboru, doprinijeti i kao članovi Radne skupine Ministarstva kulture za oblikovanje javne politike suzbijanja SLAPP tužbi.

Protiv ovog problema pojačano se djeluje i na EU razini – tako je Europska komisija predložila Direktivu koja bi, između ostalog, omogućila zaštitne alate i brže odbacivanje ovih tužbi, a uputila je i Preporuku državama članicama u više smjerova – unapređenje nacionalnog zakonodavstva, edukacije, podizanje svijesti i kampanje informiranja, pristup individualnoj i neovisnoj podršci tuženicima i sveobuhvatno prikupljanje podataka.

Svi možemo i trebamo reagirati na govor mržnje

Prošle godine novinari su nastavili biti mete govora mržnje temeljem različitih osnova, kako na terenu prilikom prosvjeda protiv uporabe COVID potvrda, tako i online. I dok je u 2021. učinjen kvalitetan iskorak u suzbijanju govora mržnje na portalima, kroz novi Zakon o elektroničkim medijima prema kojem su nakladnici obvezni adekvatno registrirati korisnike i reagirati u slučaju nedopuštenog izražavanja, prostor društvenih mreža njime nije obuhvaćen. Zato je potrebno da i korisnici društvenih mreža, ali i posjetitelji portala, pokažu osobnu odgovornost u komunikaciji i suzdrže se od verbalnih napada, da mediji i administratori profila na društvenim mrežama uklanjaju uvrede i prijetnje, te da oni koji javno potiču na nasilje i mržnju budu sankcionirani.

Sloboda medija jedna su od tema Izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru

O brojnim poteškoćama s kojima su u svom radu bili suočeni novinari izvijestili smo Hrvatski sabor u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu.

U njemu smo istaknuli i slučaj korištenja mehanizma iz čl. 346. i 347. Ovršnog zakona kako bi se protiv novinarke i medija odredila privremena mjera zabrane objavljivanja sadržaja, u svrhu zaštite dostojanstva, profesionalnog rada i dostignuća predlagatelja osiguranja. Prema podacima s kojima raspolažemo, to je jedini slučaj u posljednje tri godine u kojem je udovoljeno zahtjevu predlagatelju osiguranja. S druge strane, vijest o određivanju privremene mjere prema novinarki i mediju rezultirala je preuzimanjem i objavljivanjem spornih tekstova od strane više portala, čime je tema dobila veću eksponiranost.

Više o stanju slobode medija doznajte u poglavlju Novinarske slobode i mediji iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021. godinu.