Radnici u Hrvatskoj svakodnevno se susreću sa značajnim problemima u ostvarivanju prava na rad i jednakost pri zapošljavanju i na radu, što pokazuju i pritužbe koje primamo.

Ti problemi su prošle godine bili jedan od najčešćih razloga zbog kojih su nam se građani obraćali. Na njih i preporuke za poboljšanja podsjećamo povodom međunarodnog Praznika rada koji se obilježava 1. svibnja.

Na što se građani pritužuju?

Pritužbe vezane uz pravo na rad odnosile su se na sumnju na zlouporabu ugovora o radu na određeno vrijeme, uznemiravanje na radnom mjestu, ali i na rad „na crno“, isplatu dijela ili cijele plaće „na ruke“, neisplatu plaća, nezakonit i neplaćen prekovremeni rad i kršenje prava na dnevni i tjedni odmor. Zaprimali smo i pritužbe na diskriminaciju na radu i to temeljem dobi, političkog uvjerenja, obrazovanja, članstva u sindikatu i zdravstvenog stanja, kao i one vezane za oglase za zapošljavanje u kojima se od kandidata tražilo da imaju osobno vozilo ili računalo i drugu opremu za rad za rad od kuće što osobe slabije imovnog stanja stavlja u neravnopravni položaj.

O svim ovim iskustvima radnika u Hrvatskoj i preporukama za poboljšanja njihovog radno pravnog statusa izvijestili smo Hrvatski sabor u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu.

Kako bolje zaštititi prava radnika?

Kao što smo i istaknuli u Izvješću za 2021., radi sprečavanja i kažnjavanja zlouporaba ugovora o radu na određeno vrijeme, iznimno je važno da Državni inspektorat (DIRH) nastavi redovno nadzirati zakonitost sklapanja ovih ugovora.

Ovaj problem značajno je izražen u obrazovnom sustavu. Tako se s osobama kojima ugovori o radu ističu neposredno prije školskih praznika, isti ponovno zaključuju na početku polugodišta, čime su uskraćeni za isplatu božićnica i regresa. U toj su situaciji najčešće zaposlenici u dobi od 25 do 29 godina, a zatim oni od 30 do 34 godine. Zato smo dali preporuku Prosvjetnoj inspekciji, da provodi ciljane periodičke nadzore nad zakonitošću ugovora o radu na određeno vrijeme u obrazovnim ustanovama.

Za ovu godinu najavljeno je donošenje novog Zakona o radu, koji bi trebalo regulirati rad na daljinu, tj. rad od kuće, odnosno jasno propisati obavezu poslodavaca da osiguraju radnicima sredstva potrebna za rad. Tako bi se izbjeglo da radnici sami snose troškove nabavke računala i druge opreme, što je bio jedan od problema koje je epidemija bolesti COVID-19 jasno istaknula.

Zbog implikacija na ljudska prava i potencijalne diskriminatorne prakse, novim Zakonom o radu je potrebno regulirati i tzv. platformski rad (putem različitih aplikacija), novi oblik rada kojim se zaobilazi nacionalno radno, socijalno i porezno zakonodavstvo. U Hrvatskoj se najčešće koristi za prijevoz ljudi i dostavu, a prema neslužbenim procjenama u ovakav način rada uključeno od 30.000 do 40.000 radnika, dok službeni podaci o broju radnika, tvrtkama partnerima niti o vrstama ugovora koji se primjenjuju, ne postoje.

U 2021. građani su nam se obraćali i vezano za korištenje COVID potvrda kao uvjeta za pristup radnom mjestu odnosno uvođenja sigurnosne mjere obveznog testiranja prilikom dolaska na radno mjesto u državne i javne službe. One pokazuju potrebu da se pravovremeno informira građane o cilju mjere, načinu njene provedbe, mogućim izuzetcima od primjene i posljedicama ne postupanja po mjeri.

I dalje je prisutan dugogodišnji problem netransparentnih zapošljavanja u javnim službama, koji se kontinuirano pojavljuje u upitima i pritužbama koje primamo. Zato je potrebno osigurati transparentnije postupke zapošljavanja i detaljnije propisati uvjete koje kandidati moraju zadovoljiti za pojedino radno mjesto.

Dali smo i niz preporuka čija bi provedba smanjila mogućnost diskriminacije kod zapošljavanja i u radu (ali i u ostalim područjima života):

  • Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, da nastavi informirati poslodavce o zabrani diskriminatornih uvjeta u oglasima za zapošljavanje
  • Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o radu regulira status radnika platformskim radnicima
  • Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da:
    • kontinuirano informira građane o zabrani diskriminacije i mehanizmima zaštite
    • nastavi s edukacijama stručne javnosti o pojavama diskriminacije u skladu sa specifičnim interesima i potrebama pojedinih ciljanih grupa
    • osigura sredstva za organizacije civilnog društva za provedbu promotivnih aktivnosti podizanja svijesti o suzbijanju diskriminacije te edukacijskih aktivnosti
  • Vladi RH, da usvoji Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije od 2021. do 2027. te prateće akcijske planove

Što je pravo na rad, kako prepoznati diskriminaciju i kada možemo pomoći?

Pravo na rad zajamčeno je Ustavom i nizom međunarodnih akata. Među njima su Opća deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencije Međunarodne organizacije rada, Europska socijalna povelja i Povelja o temeljnim pravima Europske unije i nacionalnim propisima.

Pravo na rad znači da svatko ima pravo na uživanje pravednih i povoljnih uvjeta rada, uključujući sigurnost na radnom mjestu, poštenu plaću, jednake naknade za rad jednake vrijednosti, razumne sate rada i odmora, pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje i druge.

Ovo pravo važno je za ostvarivanje i ostalih ljudskih prava, poput socijalne sigurnosti, prava na zdravlje, prava na stanovanje i drugih.

Zabranjena je diskriminacija u području rada i zapošljavanja, između ostalih i na osnovi dobi, zdravstvenog ili imovnog stanja, obrazovanja i drugih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Zakon našoj instituciji ne daje ovlasti postupanja u slučajevima kršenja ljudskih prava u privatnom sektoru, osim ukoliko je riječ o mogućoj diskriminaciji i zaštiti prijavitelja nepravilnosti (tzv. zviždača).

Ipak, i pritužbe po kojima nemamo ovlasti postupati prema poslodavcu, već građanima u tom slučaju dajemo opću pravnu informaciju kako mogu zaštititi svoja prava, koristimo kao izvor informacija u pripremi analiza i ocjene stanja ljudskih prava i preporuka u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, kao nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava, pa time i prava na rad. One su u prvom redu usmjerene na javne politike, koje bi pomogle spriječiti sustavna kršenja ljudskih prava u budućnosti.

Više o tome kada i kako nam se možete pritužiti, doznajte ovdje (što treba znati prije slanja pritužbe) i ovdje (kako podnijeti pritužbu).

Doznajte više o pravu na rad i diskriminaciji u ovom području

Analizu i ocjenu stanja prava na rad i pojava diskriminacije pri zapošljavanju i na radu pronađite u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.

U nastavku možete doznati više informacija o čestim upitima koje primamo: