Brojne poruke mržnje i prijetnji na društvenim mrežama i portalima, ispisane kao reakcija na rad novinarke Danke Derifaj, još su jednom upozorile da je potrebno značajno podići svijest o nedopustivosti i štetnosti takvog izražavanja – ali i njegovoj nezakonitosti i kažnjivosti.

Poruke takvog sadržaja nespojive su sa slobodom izražavanja i najviše ugrožavaju osobe kojima su upućene, no njihova količina znak je „normalizacije“ mržnje u javnom prostoru, a posljedice tog trenda trpi čitavo društvo.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter zato ističe da je pozitivnu promjenu moguće postići samo ako svi koji na to mogu utjecati odgovorno pristupe svojoj ulozi. Točnije, za suzbijanje govora mržnje na internetu potrebno je ispuniti najmanje tri uvjeta.

Prvi uvjet je da nadležna tijela reagiraju i u okviru svojih ovlasti postupaju u slučajevima govora mržnje, pri čemu se prijetnje upućene novinarima smatraju težim oblikom kaznenog djela prijetnje, za koje je predviđena i stroža kazna. Kad su u pitanju prijetnje novinarki Derifaj, pravobraniteljica će pratiti postupanje Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva i Vijeća za elektroničke medije u ovom slučaju.

Drugi uvjet je da korisnici društvenih mreža i posjetitelji portala pokažu osobnu odgovornost u komunikaciji. To prije svega znači suzdržavanje od pisanja neprihvatljivih poruka – oni koji ih pišu moraju znati da nije točno da se na društvenim mrežama smije baš sve, da postoji prekršajna ili kaznena odgovornost za ono što napišu. Ali važno je i da svi koji na takve poruke naiđu, nedopušteni sadržaj prijave.

Treći uvjet je da mediji i administratori profila na društvenim mrežama pravovremeno uklanjaju sve neprihvatljive poruke. Nažalost, velika većina nedopustivih poruka novinarki Derifaj više je dana bila vidljiva svim korisnicima. Iako je pozitivna reakcija uredništva časopisa Glorija koje je zauzelo jasan stav o neprihvatljivosti takve komunikacije i radi njezinog otklanjanja uklonilo cijeli intervju, važno je ovu opciju koristiti samo kada nije moguće na drugi način ukloniti nezakonite komentare. Često uklanjanje informacija koje dovode do nedopustivih reakcija može obeshrabriti slobodno izražavanje, a time i utjecati na slobodu medija i pravo građana da primaju informacije.

Dugogodišnji problem mrzilačkih komentara, barem kad su u pitanju portali, stvara velika očekivanja od prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima, koji predviđa pravnu odgovornost za komentatore, ali i medije koji propuste prije komentiranja identificirati korisnike. Ako Hrvatski sabor usvoji Zakon u predloženom obliku, ključno će biti osigurati njegovu provedbu i pratiti utjecaj na sadržaj komunikacije na internetu. 

Pri tome, dok prijedlog Zakona o elektroničkim medijima obećava uvođenje reda u komentare na portalima, što je itekako dobrodošlo, on se neće odnositi na društvene mreže. One u cijelom svijetu predstavljaju poseban izazov i traže zajedničke napore u odgovaranju na njih, no pogrešno je misliti da taj prostor u potpunosti ostaje „izvan zakona“. Korisnici već i sada mogu, pa i kazneno odgovarati za komentare na društvenim mrežama, kada je riječ o govoru mržnje, odnosno kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju, čega često nisu svjesni. Važna je to informacija koja, da bi pomogla prevenciji govora mržnje na internetu, mora češće doći do šire javnosti, prvenstveno kroz jasne poruke donositelja odluka, kako onih iz izvršne vlasti, tako i kroz sudske postupke. To se svakako odnosi i na situacije kada su mržnji izloženi novinari, što može imati širi utjecaj na slobodu medija.

U konačnici, govor mržnje i prijetnje poraz su svakog društva koje želi napredovati, a time i podizati kvalitetu života svojih članova. Još jedan je to u nizu razloga zbog kojeg je važno podsjetiti da svi imamo ulogu u prevenciji i suzbijanju takvog izražavanja, nespojivog s ljudskim pravima i slobodama.