Kako uspješnije suzbijati diskriminaciju Roma i govor mržnje kojem su izloženi, kao i povećati njihovu uključenost u društvo – to su bile središnje teme međunarodne online konferencije koju je 27. svibnja 2021. organizirala pučka pravobraniteljica Ukrajine Liudmyla Denisova, uz podršku Europske unije i Vijeća Europe.
U jednom od uvodnih govora konferencije, Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović podsjetila je kako je pandemija bolesti COVID-19 dodatno pogoršala položaj skupina koje su i do tada bile ranjive. Posebno je istaknula kako je kroz ovu krizu postao vidljiv i kronični nedostatak kvalitetnih podataka o Romima i njihovom položaju u društvu.
Upravo su podaci, uključujući oni o etnicitetu ili nacionalnom podrijetlu, osnova za pripremu nacionalnih strategija za uključivanje Roma, rekla je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u svom izlaganju. „Pouzdani podaci potrebni su da bismo znali pravo stanje stvari. Oni su potrebni da bi se mogle raditi učinkovite javne politike za uključivanje Roma u društvo, a onda i za praćenje primjene ovih politika odnosno njihove učinkovitosti.“, istaknula je pravobraniteljica Šimonović Einwalter. Kao pozitivan primjer, navela je važno i kvalitetno istraživanje, koje je 2018. proveo Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, a čime se steklo uvid u okolnosti u kojima žive Romi u Republici Hrvatskoj.
Istaknula je i kako su Romi jedna od 22 nacionalne manjine prepoznate Ustavom Republike Hrvatske, ali i da su društvena skupina koja je iznimno izložena društvenoj isključenosti, sistemskoj i strukturnoj diskriminaciji. To je vidljivo i u percepciji građana, pa je tako najviše njih, čak svaki peti, istaknuo upravo Rome kao skupinu najizloženiju diskriminaciji, u istraživanju koje smo proveli 2016.
„Pozitivne mjere, kao što su stipendije za studente ili subvencije poslodavcima za zapošljavanje Roma, dale su rezultate pa je tako u 2020. zabilježen najveći broj studenata Roma, njih 45, a povećan je i broj zaposlenih pripadnika ove manjine“, navela je pravobraniteljica, dodavši kako su dio tih rezultata zasigurno umanjile i posljedice još uvijek aktualne pandemije, pri tome naglasivši da je važno nastaviti dalje u ovom smjeru, jer je još uvijek riječ o jako malim brojkama, a obrazovanje i zapošljavanje ključ su izlaska iz začaranog kruga siromaštva i socijalne isključenosti.
Na konferenciji su, između ostalih, sudjelovali predstavnici pravobraniteljskih institucija, tijela za jednakost iz cijele Europe, organizacija civilnog društva i zastupnici u ukrajinskom parlamentu. Jedan od rezultata konferencije je i Rezolucija kijevskog međunarodnog foruma o uključivanju Roma, u kojoj je niz preporuka za poboljšanje statusa najveće etničke manjine u Europi.
Više o položaju Roma u Hrvatskoj možete pronaći u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020., u poglavljima „Prava nacionalnih manjina“ i „Diskriminacija temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla“. Više o uključivanju Roma u društvo kroz europski i nacionalne strateške okvire možete doznati ovdje.
