Dugovi, gubitak posla, izlazak iz zatvora, teška bolest ili nasilje u obitelji samo su dio razloga zbog kojih netko može postati beskućnik. Upravo kako bi skrenuli pozornost na njihove probleme i nužnost zaštite njihovih ljudskih prava, 10. listopada diljem svijeta obilježava se Svjetski dan beskućnika.
‘Veliki problem u Hrvatskoj je činjenica da ne postoji jedinstveno i sveobuhvatno istraživanje o beskućnicima, tako da ne znamo o kojem broju osoba je točno riječ, koja je struktura problema s kojima se bore, ali ni koriste li sve socijalne mjere koje su im na raspolaganju. A bez tih podataka nema ni pomaka na bolje u pogledu zaštite njihovih ljudskih prava i osiguravanja osnovnih potreba’, istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Upozorila je i kako nije dovoljno učinjeno u ublaživanju i otklanjanju uzroka socijalne isključenosti beskućnika, kao ni u njihovo ponovno uključivanje u život zajednice. ‘Događa se da mlade osobe, koje s određenim godinama moraju napustiti dom za djecu, završe u prihvatilištu za beskućnike, umjesto da im javne i državne službe omoguće samostalan život i uključivanje u lokalnu zajednicu’, istaknula je Vidović.
Uz ukazivanje na probleme, dodatni cilj obilježavanja Svjetskog dana beskućnika jest svraćanje pažnje javnosti na građane koji, pojedinačno ili putem udruga, beskućnicima pružaju veliku podršku i pomoć. Među takvima je u Hrvatskoj splitska udruga MoSt, koja je prije točno 15 godina otvorila vrata svog prvog prihvatilišta za beskućnike. Tri godine kasnije osnovali su i prihvatilište za žene, a do danas su se kao udruga skrbili za više od 800 osoba. Najčešće su im ključna podrška u procedurama dobivanja dokumenata ili u traženju posla, kada su nerijetko svjedoci diskriminacije.
Pri tome su često svjedoci predrasuda i njihovih teških posljedica. ‘Jednom smo za korisnicu pronašli posao čišćenja kluba na području Splita. I zaista je brižno i marljivo odradila sve razgovore i probni rok. Kada su je trebali prijaviti, s osobne iskaznice prepoznali su adresu Prihvatilišta te joj rekli kako je ipak ne bi zaposlili. Bili smo ogorčeni. Stigmatizacija korisnika nam najteže pada i najviše truda smo uložili pokušavajući objasniti svima kako su beskućnici kao i svi drugi ljudi’, ispričali su za dalmatinskiportal.hr.
Udruga MoSt važan je partner pučke pravobraniteljice, a njezina predsjednica Đordana Barbarić članica je Savjeta pučke pravobraniteljice za ljudska prava.
