Konferencijom pod nazivom „30 godina aktivizma, otpora i promjena“ u petak, 31. siječnja Zelena akcija proslavila je 30. godina svog rada. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, zajedno s izv. prof. Danijelom Dolenec, Sarom Lalić iz Centra za mirovne studije i Ivanom Perić, novinarkom i urednicom portala H-Alter, sudjelovala je na panelu koji je pokušao odgovoriti na pitanje sužava li se prostor za aktivističko djelovanje i medijske slobode.
Uz čestitku Zelenoj akciji na obljetnici osnivanja, pravobraniteljica je rekla kako, usprkos svim izazovima, organizacije civilnog društva ipak uspijevaju na kreativne načine otvoriti prostor za svoje djelovanje. „Vjerujem da su i aktivnosti Zelene akcije doprinijele podizanju svijesti građana o važnosti zaštite okoliša“, navela je te dodala kako je suradnja s udrugama jedan od ključnih dijelova njezina rada, kao nezavisne institucije za ljudska prava i središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije.
Od 2013. do 2019. je broj pritužbi koje primamo u području zaštite okoliša povećan za čak 5 puta, @LoraVidovi na konferenciji povodom 30 godina @Zelenaakcija. pic.twitter.com/4MspnHSNLF
— Pravobraniteljica (@OmbudsmanHR) January 31, 2020
Značajan broj pritužbi pravobraniteljici stiže upravo od udruga i lokalnih građanskih inicijativa u području okoliša, i to na pojave onečišćenja vode, zraka, tla, životinja, bilja, nedostatnu zaštitu od buke, probleme s gospodarenje otpadom, elektromagnetsko zračenje, ukazujući na utjecaj onečišćenja iz okoliša na zdravlje. Pri tom, pritužbe vezane uz zaštitu okoliša kontinuirano rastu pa ih je u prošloj godini bilo gotovo pet puta više nego 2013. Većina ih govori i o nepovjerenju u institucije, nezadovoljstvu i ogorčenosti pri komunikaciji s nadležnim tijelima, nezadovoljstvu kvalitetom povratnih informacija te ograničenim ili često samo formaliziranim mogućnostima sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupcima vezanim za okoliš.
Organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u promicanju ljudskih prava i izgradnji demokracije, jer rade na pitanjima koja su građanima važna, pomažu im da ostvare svoja prava, prate aktivnosti vlada, parlamenata i lokalne i regionalne samouprave, savjetuju donositelje politika i zahtijevaju od nadležnih tijela odgovornost za djelovanje. No, da bi to sve mogle, ključno je osigurati poticajno okruženje za njihovo djelovanje, a primarna odgovornost za osiguravanje ovakvog okruženja je na državi.
Više o konferenciji možete doznati ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije