Prije 40 godina, 10. prosinca 1984. godine, Opća Skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Konvencija je stupila na snagu 26. lipnja 1987. godine, pa se od tada na ovaj datum obilježava Međunarodni dan podrške žrtvama mučenja.
Prema Konvenciji, države članice obvezuju se preuzeti sve zakonske mjere za sprječavanje mučenja unutar svojih granica (čl. 2), kao i da neće protjerati ili izručiti drugoj državi osobu za koju se sumnja da bi mogla biti izložena mučenju (čl. 3). Tijekom godina, međunarodni okvir protiv mučenja daleko je odmaknuo, a apsolutna zabrana mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja postala je pravni konsenzus, priznat kao jus cogens norma.
Konvencija je dala široku definiciju apsolutne zabrane te se jasno navelo da se ne može opravdati ni u izuzetnim okolnostima kao što su ratno stanje, stanje političke nestabilnosti ili bilo koje drugo izvanredno stanje. Na temelju Konvencije osnovan je UN-ov Odbor protiv mučenja koji, u skladu s utvrđenim principima, provjerava implementaciju obaveza država članica u odnosu na borbu protiv mučenja, odgovornosti u provođenju učinkovite istrage te zaštitu i podršku žrtvama mučenja. Osim njega, u podršku žrtvama uključeni su i posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za mučenje i Dobrovoljni fond Ujedinjenih naroda za žrtve mučenja.
Stupanje na snagu Fakultativnog protokola uz Konvenciju 2006. godine dalo je novi poticaj prevenciji mučenja, uspostavljajući sustav redovitih, neovisnih posjeta nadzornih tijela mjestima lišavanja slobode, kao ključnu zaštitu od zlostavljanja. Fakultativni protokol dao je širu sliku borbe protiv mučenja, koja ne uključuje samo učinkovitu istragu i kažnjavanje počinitelja, kao i adekvatnu pomoć i podršku žrtvama mučenja, nego i preventivni pristup. On uključuje redovite i nenajavljene obilaske mjesta gdje se nalaze ili bi se mogle nalaziti osobe koje su lišene slobode, a kako bi se detektirali mogući rizici mučenja, kao i davanje preporuka s ciljem uklanjanja tih rizika i zaštite osoba lišenih slobode. Na međunarodnoj razini osnovan je UN-ov Pododbor za prevenciju mučenja, dok su sukladno Fakultativnom protokolu, na nacionalnoj razini uspostavljeni tzv. nacionalni preventivni mehanizmi (NPM). U Republici Hrvatskoj je Hrvatski sabor 28. siječnja 2011. godine usvojio Zakon o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja kojim je propisao da poslove NPM-a u Hrvatskoj obavlja pučki pravobranitelj.
Sinergija između međunarodnih i nacionalnih tijela treba dovesti do veće zaštite prava osoba lišenih slobode i postupanja prema njima u mjestima u kojima se nalaze ili bi se mogli nalaziti, uključujući i de facto lišavanje slobode. U članku 4. Fakultativnog protokola definira se nadležnost i u mjestima gdje osobe mogu biti lišene slobode, pa je u tom kontekstu ove godine UN Pododbor za sprječavanje mučenja izradio i komentar koji daje jasnu i sveobuhvatnu definiciju gdje mogu biti osobe lišene slobode, odnosno što se sve može definirati kao de facto lišavanje slobode, uključujući javne i privatne ustanove u kojima se nalaze osobe zadržane bez svoje volje i pristanka.
Osobe lišene slobode pripadaju društvenim skupinama najizloženijima riziku od mučenja i drugim okrutnim, neljudskim ili ponižavajućim postupcima ili kažnjavanjima. To se posebno odnosi na prve sate nakon privođenja, uhićenja i drugih oblika lišenja slobode, kada postoji opasnost od namjernog nanošenja teške boli i patnje s ciljem postizanja određene svrhe, od ili uz suglasnost državnih organa.
Zbog toga je osobito važna suradnja međunarodnih i domaćih tijela koji kroz zajedničke napore i davanje preporuka imaju za cilj učinkovitu borbu protiv mučenja u mjestima lišavanja slobode, a na čijim se izvješćima temelje i zaključci UN Odbora protiv mučenja.
Više o radu pučke pravobraniteljice kao Nacionalnog preventivnog mehanizma doznajte u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, u poglavljima:
- Policijski sustav (Obavljanje poslova NPM-a: Obilasci policijskih postaja i pritvorskih jedinica)
- Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti (NPM obilasci)
- Zatvorski sustav (Obavljanje poslova NPM-a u zatvorskom sustavu)
- Osobe s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja (Obavljanje poslova NPM-a: Obilasci psihijatrijskih ustanova)
- Prava starijih osoba (Obilasci domova za starije i nemoćne osobe)
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije