Povodom dvadesete obljetnice djelovanja povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe, aktualna povjerenica Dunja Mijatović organizirala je 22. siječnja 2019. u Strasbourgu panel diskusiju o stanju ljudskih prava u Europi na kojoj je sudjelovalo četvero dosadašnjih povjerenika, ali i predstavnici drugih europskih nacionalnih institucija za ljudska prava, među kojima su bile i pučka pravobraniteljica te predsjedavajuća ENNHRI-ja (Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava) Lora Vidović kao i njena zamjenica koja je ujedno i predsjedavajuća izvršnog odbora Equineta (Europske mreža tijela za jednakost) Tena Šimonović Einwalter.
Područja u kojima pokret za jačanje ljudskih prava doživljava sve značajnije izazove posljednjih godina, složili su se sudionici ove diskusije, ne nedostaje. Nils Mužnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava od 2012. do 2018. godine, među ostalim je istaknuo da je otpor ravnopravnosti spolova uvijek bio jako oštar, a sudionici diskusije pozvali su aktualnu povjerenicu Dunju Mijatović na jaču borbu protiv otpora spolnoj ravnopravnosti. Širenju otpora ljudskim pravima, uočio je tijekom diskusije povjerenik od 2006. do 2012. godine Thomas Hammerberg, sigurno pomaže i to što su se povjerenici rijetko bavili ekonomskim i socijalnim pravima.
– Neću samo stati tome na kraj, nego ću obrani ljudskih prava posvetiti svu svoju energiju i iskustvo. Prava LBGTI osoba, ženska prava i ljudska prava bit će među mojim prioritetima. Počela sam se baviti tematikom ekonomskih i socijalnih prava i nastavit ću – rekla je povjerenica Dunja Mijatović, dodavši da je za uspješan mandat ključna suradnja s mrežama tijela za jednakost i nacionalnih institucija za ljudska prava.
Suradnja među nacionalnim institucijama, a osobito unutar ENNHRI-ja i Equineta, kao i s suradnja s Povjerenikom za ljudska prava Vijeća Europe, međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva, ključna je i za pučku pravobraniteljicu Republike Hrvatske Loru Vidović, koja u njoj vidi temelj za otpor snagama koje žele ugroziti i umanjiti dosegnutu razinu ljudskih prava. Modus operandi tih snaga posebno je vidljiv na pitanju migracija.
– Kriza upravljanja migracijama jedan je od izazova s kojima ćemo se boriti godinama. Među poteškoćama koje ti izazovi nameću je i podrivanje autoriteta NPM-ova, pa tako primjerice MUP mom uredu uskraćuje pristup informacijama vezano uz kršenja migrantskih prava u Hrvatskoj. Populistička retorika ide ruku pod ruku s tim teškoćama, koristeći pogrešne informacije i dezinformacije, lažnu dihotomiju između sigurnosti i ljudskih prava, ili nas i njih pri čemu su „oni“ svi koji su drugi i drugačiji od nas, kao da su ti pojmovi u sukobu. Također, u mnogim zemljama je prisutan i povijesni revizionizam, kao i napadi na reproduktivna prava te slobodu izražavanja – kazala je Lora Vidović.
Zamjenicu pučke pravobraniteljice Tenu Šimonović Einwalter zanimalo je kako uspješno komunicirati ove teme modernim komunikacijskim kanalima koji zahtijevaju veliku brzinu, ali i kratkoću izričaja, primjerice kroz info grafike i komunikaciju u limitiranom broju znakova, a pritom ne izgubiti ozbiljnost , argumentiranost i balansiranje, koje traže ljudskopravaške teme, pogotovo ako se njima bavi s pravne strane, te kako odgovoriti na prigovore nekih da su tijela za jednakost i nacionalne institucije za ljudska prava previše fokusirani na pojedine skupine poput etničkih, vjerskih ili seksualnih manjina i na njihova prava. Povjerenica Dunja Mijatović kazala je da u svom radu neprestano objašnjava da se ne bori za nečija posebna prava, nego za ljudska prava koja imaju i svi drugi, te da ne odustaje od toga.
Edukacija mlađih generacija ključ je da ljudskopravaški pokret stekne novu snagu. Alvaro Gil Robles, povjerenik od 1999. do 2006. godine, uočio je da mladi puno više podržavaju borbu za ljudska prava nego što to izgleda, a Dunja Mijatović pozvala ih je da se uključe u borbu za svoja prava.
– Borite se za svoja prava. Budite otvoreni ne samo za svoja prava, već i za prava ranjivih osoba. Nismo završili dok svi ne mogu uživati svoja prava – zaključila je Dunja Mijatović.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije