10. prosinca obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava, kao podsjetnik na dan kada je Opća skupština UN-a usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima 1948. godine. Ususret 75. godišnjici od donošenja Opće deklaracije, ovogodišnji slogan je “Dostojanstvo, sloboda i pravda za sve“. Stoga je posebno važno prisjetiti se važnosti ovog dokumenta u neizvjesnom vremenu višestrukih kriza u kojem živimo.
Još uvijek se nosimo s posljedicama epidemije bolesti COVID-19, koja je promijenila živote posljednje dvije godine, utječući na ostvarivanje niza prava. Agresija na Ukrajinu ponovno je dovela rat na europsko tlo, a građani su suočeni s posljedicama inflacije, porastom cijena i energetskom krizom. Napokon, i dalje su bolno prisutne i posljedice razornih potresa koji su 2020. pogodili dijelove Hrvatske i brojne građane ostavili bez doma, ali i pristupa javnim uslugama, pri čemu mnogi i sada žive u kontejnerima koji nisu adekvatan dugotrajni smještaj.
Gledajući unazad, ove godine obilježili smo značajne obljetnice. 25 godina je prošlo od kada je Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao temeljni pravni instrument zaštite ljudskih prava Vijeća Europe, postala dio unutarnjeg pravnog poretka RH i osigurala građanima podršku u ostvarivanju njihovih prava – od prava na život, pristupa pravosuđu do prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života.
Ove godine obilježena su i dva desetljeća stupanja na snagu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojim su stvoreni preduvjeti za izgradnju društva koje je izgrađeno na uvažavanju, toleranciji, pluralizmu i jednakosti.
Godina je ova i u kojoj smo obilježili i 30 godina institucije pučkog pravobranitelja.
Posljednjih godina i u okviru Europske unije i u okviru Vijeća Europe razvijaju se novi, snažniji standardi neovisnosti i učinkovitosti institucija poput naše. Razlozi za to su trostruki. Prvi, jer je to ujedno i jačanje vladavine prava. Drugi, jer upravo neovisne institucije za ljudska prava trebaju prikupljati informacije, raditi objektivne analize, uočavati probleme i na njih reagirati, dizati glas, poticati promjene i ubrzavati ih, inzistirati na njima, spajati različite strane te educirati. Treći je da su takve institucije izložene nizu različitih pritisaka – od marginalizacije, nedovoljnih sredstava za rad, različitih pritisaka, pa sve do izravnih prijetnji.
Stoga je posebno važno da je Europska komisija 7. prosinca objavila dva prijedloga Direktiva, koji će nakon što budu usvojeni biti ključni instrumenti za jačanje tijela za jednakost, posebno njihove neovisnosti, resursa i ovlasti, kako bi se mogli učinkovitije boriti protiv diskriminacije u Europi.
Ovaj dan je prilika da se podsjetimo važnosti ljudskih prava, koja moraju biti ostvarena u praksi, kroz javne politike i zakone koji se usvajaju u suradnji sa svim ključnim dionicima, a u interesu građana. Važno je osvijestiti da smo svi povezani, a da je društvo snažno samo i upravo onoliko koliko su to njegovi najranjiviji članovi te je solidarnost, jedna od vrijednosti Opće deklaracije, ključna, pogotovo u vremenima kriza.
Opću deklaraciju o ljudskim pravima možete pronaći ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije