Mučenja i drugi okrutni, nečovječni ili ponižavajući postupci ili kažnjavanja ozbiljna su povreda prava – tu činjenicu potvrdile su prije točno deset godina države potpisnice Fakultativnog protokola uz UN Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (OPCAT). Tada ga je potpisalo dvadeset država, a do danas ratificiralo ukupno 81, među kojima i Hrvatska. Potpisivanjem ovog međunarodnog ugovora složile su se i kako se zaštita osoba lišenih slobode može pojačati izvan sudskih postupaka – prevencijom koja se temelji na redovitim obilascima mjesta lišavanja slobode.
Ideja o preventivnim metodama datira još iz davnih 70-tih godina kada je Jean-Jacques Gautier tvrdio kako bi najučinkovitija zaštita bila osigurana putem regularnih i neovisnih obilaska svih mjesta detencije. UN Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, nečovječnih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja stupila je na snagu tek 1987. godine, a ideja o preventivnom konceptu ponovo se pokrenula 1991. godine, 2002. OPCAT je konačno prihvaćen na Općoj Skupštini UN-a, a na snagu je stupio 22. lipnja 2006.
Time je uspostavio nove standarde transparentnosti i odgovornosti u mjestima lišavanja slobode, zaštite svih osoba lišenih slobode, kao i promjene u pogledu kulture nekažnjavanja. Sa samom ratifikacijom OPCAT-a, države su preuzele obavezu zalaganja protiv mučenja i nulte tolerancije u slučaju njezina postojanja.
Fakultativni protokol je uspostavio međunarodna i nacionalna tijela koja se u toj borbi nadopunjuju. Na nacionalnoj razini to je Nacionalni preventivni mehanizam (NPM) čija djelatnost, uz redovite i nenajavljene obilaske, podrazumijeva i preporuke u cilju sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, kao i suradnju s UN-ovim Pododborom za sprječavanje mučenja (SPT). Značajan doprinos NPM-ova bilo je javno pokretanje pitanja dostojanstva osoba lišenih slobode i njihovih prava dok su u detenciji, kao i pružanje podrške žrtvama mučenja, što uključuje ohrabrivanje žrtava za prijavljivanje mučenja.
Do danas su uspostavljena ukupno 64 NPM-a diljem svijeta. Ovu ulogu od 2012. u Hrvatskoj ima Ured pučke pravobraniteljice. Djelovanje uključuje nenajavljene obilaske mjesta lišavanja slobode, nakon kojih pučka pravobraniteljica daje preporuke i upozorenja nadležnim tijelima i ustanovama radi poboljšavanja postupanja prema osobama lišenim slobode i uvjeta u kojima se one nalaze, kao I prijedloge i primjedbe na propise radi promicanja zaštite osoba lišenih slobode od mučenja i drugih okrutnih, neljudskih Ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.
Prošle godine NPM je obišao 72 mjesta koja su obuhvaćala zatvorski i policijski sustav, psihijatrijsku ustanovu, domove za starije osobe, kao I mjesta pogođena izbjegličkom krizom. To je ukupno 227 posto više obilazaka u odnosu na godinu ranije. Nakon njih, NPM je dao 279 preporuka I upozorenja, najviše prema zatvorskom sustavu. Više o obilascima možete doznati ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije