Pravo na rad jedno je od temeljnih ljudskih prava. Ono podrazumijeva da svatko ima pravo na dostojanstvenu i jednaku plaću za jednak rad, sigurnost na radnom mjestu, primjerene sate rada i odmora te općenito pravedne uvjete rada, kao i pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje. Zaštićeno je Ustavom i nizom međunarodnih akata uključujući Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima Europske unije. Ujedno, pravo na rad važno je i za ostvarivanje ostalih ljudskih prava, primjerice, prava na zdravlje, prava na stanovanje, ali i socijalne sigurnosti.

Područje rada, odnosno radnih i službeničkih odnosa, kao i suzbijanje diskriminacije pri zapošljavanju i na radu važno je u djelovanju institucije pučke pravobraniteljice. Nažalost, mnogi radnici u Hrvatskoj i dalje se susreću s različitim problemima prilikom ostvarivanja prava iz radnog odnosa. Razlozi zbog kojih su nam se obraćali odnosili su se, između ostalog, na nezakonite otkaze, neprijavljen rad, neisplatu plaće ili isplatu dijela „na ruke“, radi nezakonitog prekovremenog rada te problema pri ostvarenju drugih materijalnih prava te zlostavljanje na radu (mobing). Kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji adekvatni zakonski okvir o zabrani zlostavljanja na radu, pučka pravobraniteljica nadležnom je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike preporučila da predloži izmjene Zakona o radu zbog bolje zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja na radu, a Vladi RH da ratificira Konvenciju Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190.

Sve je veći broj i pritužbi stranih radnika iz udaljenijih zemalja koji su osim spomenutih problema, dodatno ukazivali i da su radili bez dozvole za boravak i rad, na neprijavljivanje ozljede na radu, neprijavljivanje nadležnim tijelima osiguranja, dugotrajnost postupka zbog produljenja dozvole za boravak i rad, ali i na oduzimanje i zadržavanje osobnih dokumenata od strane poslodavca te neprimjerene uvjete smještaja. Pri tom su, zbog nepoznavanja jezika i svojih prava u Hrvatskoj  često u teškom položaju u ostvarivanju svojih radničkih prava. Pučka pravobraniteljica je također javno upozoravala na rasistički govor i rasistički motivirane napade kojima su neki od stranih radnika bili izloženi.

Građani su nam se obraćali i zbog diskriminacije na radu, primjerice, temeljem dobi, zdravstvenog stanja, obrazovanja, etničke pripadnosti, nacionalnog podrijetla ili članstva u sindikatima, a pučka pravobraniteljica postupala je i zbog diskriminatornih oglasa za zapošljavanje zbog čega je i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje preporučila da ne objavljuje oglase koji imaju diskriminatoran sadržaj prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije.

Inače, najveći broj pritužbi građana za diskriminaciju koje je naša institucija zaprimila u 2023. godini, odnosio se upravo na područje rada i zapošljavanja, i to nešto više od trećine (137), dok su pritužbe vezano za ostvarivanje prava na rad u samom vrhu već godinama, a lani ih je bilo 251.

Prošlu godinu obilježio je i velik broj zakonodavnih izmjena i dopuna u području rada. Izmjene i dopune Zakona o radu donijele su brojne promjene u radnim odnosima koje se odnose, primjerice, na ograničenja u korištenju ugovora o radu na određeno vrijeme, izdvojeno mjesto rada i rad na daljinu, poboljšanje ravnoteže privatnog i poslovnog života radnika, povećanje plaće za rad nedjeljom te rad radnika s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, kao i reguliranje rada digitalnih radnih platformi.

Snažnijem suzbijanju neprijavljenog rada trebao bi doprinijeti i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada kojim su predviđene javno dostupne „crne liste“ nadležnog ministarstva. Na njima će se, i to do šest godina, nalaziti oni poslodavci kojima je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da nisu prijavljivali radnike, a tijekom tog razdoblja bit će im onemogućeno odobravanje dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, što bi svakako trebalo djelovati odvraćajuće na one koji, nažalost, još uvijek primjenjuju takvu praksu.

Više o pravu na rad i diskriminaciji pri zapošljavanju i na radu možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. ovdje i ovdje.

 

U nastavku možete doznati više informacija o čestim upitima koje primamo: