Netolerancija i diskriminacija temeljem vjere ili uvjerenja bile su središnja tema konferencije na visokoj razini, koju je 22. listopada 2018. u Rimu organizirala Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Bila je to prilika za raspravu o ovoj važnoj temi, uključujući i o dobrim praksama vezanim uz borbu protiv antisemitizma, netolerancije prema muslimanima, kršćanima i pripadnicima drugih religija, kao i drugim izazovima koji izazivaju zabrinutost diljem regije OESS-a. Na konferenciji su, između ostalih, sudjelovali dužnosnici vlada, predstavnici civilnog društva i vjerskih zajednica.
Jedna od govornica bila je i Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice, predstavljajući Europsku mrežu tijela za jednakost (Equinet) kojom predsjeda, te Europsku komisiju protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) Vijeća Europe, čija je članica u ime Republike Hrvatske.
Iz perspektive Equineta govorila je na panelu o netoleranciji i diskriminaciji, s naglaskom na diskriminaciju temeljem vjere ili uvjerenja. “Analize potencijala i postignuća tijela za jednakost pokazuju da, ako im se osiguraju potrebni mandati, neovisnost i resursi, mogu biti vrlo učinkoviti alat za promicanje jednakosti i borbu protiv netolerancije i diskriminacije na svim osnovama, uključujući vjeru ili uvjerenje“, naglasila je. Zato je važno, istaknula je, da države članice OESS-a, koje još nisu uspostavile tijela za jednakost, to učine kako bi doprinijele boljem promicanju i zaštiti prava vjerskih zajednica i unaprijedile svoje napore u borbi protiv netolerancije i diskriminacije temeljene na religiji i vjeri.
Iskustva tijela za jednakost na temu religije i vjere, prikupljena u nizu Equinetovih izvješća, u najnovijem iz 2017. godine, pokazuju kako je iznimno važno stvoriti snažan zaštitan zakonski okvir, kao i konzistentno ga primjenjivati. Nažalost, na razini Europske unije postoje praznine u zaštiti od diskriminacije na temelju vjere i uvjerenja, s obzirom da je trenutačno, zbog činjenice da punih 10 godina nije usvojena tzv. Horizontalna direktiva, trenutačno pokriveno samo područje zapošljavanja i rada. Izvješće također naglašava važnost i praktični značaj tzv. intersekcionalnog pristupa diskriminaciji kojoj su izložene vjerske manjine, čime se prepoznaje da različite skupine različito doživljavaju diskriminaciju temeljem vjere i uvjerenja koja, primjerice, na različit, ali uvijek neprihvatljiv, način pogađa žene i muškarce te osobe različitog etniciteta. Upravo intersekcionalni pristup može pomoći pri ukazivanju na diskriminaciju, jer bi žrtve u suprotnom ostale izvan zakonskog okvira zaštite.
U Equinetovom Izvješću se navodi i kako, kad je u pitanju diskriminacija na temelju vjere ili uvjerenja, tijela za jednakost imaju najveći broj predmeta u području zapošljavanja, što uključuje nošenje pokrivala za glavu ili korištenje religijskih simbola, uznemiravanje, isključivanje iz radnih zadataka i slično. Također je istaknuto kako je potrebno povećati pravnu sigurnost, s obzirom na praksu Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde, ali i nacionalnih sudova.
Zaključivši kako su očigledno religija i vjera izrazito raspravljane i politizirane teme u današnjim društvima, zamjenica Šimonović Einwalter istaknula je kako su tijela za jednakost ključni čimbenici institucionalne arhitekture za jednakost, jer igraju važnu ulogu u borbi protiv netolerancije i diskriminacije, promicanju vrijednosti ravnopravnosti i jednakog tretmana, kao i u suradnji s nositeljima vlasti, poslodavcima i pružateljima usluga.
Govoreći iz perspektive ECRI-ja, mehanizma Vijeća Europe za borbu protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma i nesnošljivosti, zamjenica Šimonović Einwalter pojasnila je da, iako njegov mandat izrijekom uključuje samo antisemitizam, od početaka svoga rada ECRI obuhvaća nasilne zločine, govor mržnje, diskriminaciju i netrpeljivost prema svim vjerskim skupinama. Svoja saznanja i preporuke objavljuje u Izvješćima koja upućuje vladama država članica Vijeća Europe. Također je zadužen za izradu Preporuka o općim politikama, namijenjenih vladama država članica, u kojima se pružaju smjernice za kreatore politika pri izradi nacionalnih strategija, zakona i politika u širokom rasponu područja. ECRI je do sada usvojio 16 Preporuka o općim politikama, od čega se dvije odnose na borbu protiv diskriminacije na temelju religije: ” Preporuka o općim politikama ECRI-a br. 5“ o suzbijanju netolerancije i diskriminacije muslimana”, usvojena 27. travnja 2000., i „Preporuka o općim politikama br. 9“ o borbi protiv antisemitizma, usvojena 25. lipnja 2004. godine. Uz pojašnjavanje ključnih naglasaka ove dvije opće preporuke, Šimonović Einwalter je posebnu pažnju posvetila i „Preporuci o općim politikama br. 15“ o govoru mržnje usvojena 8. prosinca 2015. , a s obzirom na porast govora mržnje diljem Europe, uključujući temeljem vjere ili uvjerenja, pri čemu je naglasila i važnu ulogu koju u suzbijanju ove pojave i netolerancije općenito imaju i vjerski vođe.
U završnom dijelu svog obraćanja, zamjenica Šimonović Einwalter naglasila je kako su „države članice OESS-a preuzele važne obveze u borbi protiv vjerske diskriminacije, ali unatoč tim obvezama, diskriminacija je stvarnost za mnoge članove različitih vjera ili vjerskih zajednica. Isto tako, iskustvo i Equineta i ECRI-ja pokazuje da još uvijek treba mnogo učiniti. Ali kako se pomaknuti s mjesta na kojem smo sada, pogotovo u smjeru tolerancije, koja trenutačno nije trend? Prvi je korak razgovarati i tražiti dobre prakse i zajedničke pristupe. Suočavamo se sa sve izazovnijim društvenim, političkim i političkim okruženjem u odnosu na jednakost u Europi, uključujući i borbu protiv netolerancije i vjerske diskriminacije. Način na koji možemo nastaviti borbu protiv jačanja negativnih trendova jest izgradnja saveza i suradnja, ali prvi je korak razmjena, poštovanje i suglasnost da borba protiv diskriminacije i netolerancije nema alternativu“.
U drugom dijelu konferencije, sudionici su raspravljali o ulozi medija u rješavanju netolerancije i diskriminacije, dobrim praksama promicanja vjerskog pluralizma i uloge obrazovnih programa u rješavanju negativnih stereotipa.
Više o konferenciji možete doznati ovdje
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije