* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji
Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu pripremili smo u skladu s propisima koji uređuju rad institucije i okvir godišnjeg izvješća – Ustavom, Zakonom o pučkom pravobranitelju, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Njegova osnova je 6.099 predmeta u kojima smo postupali tijekom 2022. godine, od kojih su 4.534 novootvorena, a posebice su to 3.289 pritužbi građana i predmeta koje smo otvorili na vlastitu inicijativu.
Odnosi se na godinu u kojoj smo obilježili 30 godina institucije pučkog pravobranitelja, odnosno stupanja na snagu prvog Zakona o pučkom pravobranitelju, a predajemo ga u godini u kojoj se obilježava 75 godina UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima.
Izvješće daje analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u Republici Hrvatskoj i analizu i ocjenu stanja o određenim pojavnim oblicima povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina. Ovu analizu donosimo kroz pet mandata institucije: (1) ombudsmanski mandat, koji podrazumijeva zaštitu građana od nezakonitog postupanja tijela javne vlasti odnosno zaštitu prava na dobro upravljanje i vladavine prava; (2) mandat nacionalne institucije za ljudska prava, s ulogom zaštite i promicanja ljudskih prava, osobito međunarodnih standarda; (3) mandat središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, odnosno tijela za jednakost, koji instituciji daje ovlasti u postupanju i prema privatnom sektoru i fizičkim osobama; (4) mandat Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, koji se odnosi na osobe lišene slobode; i (5) mandat tijela za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, koji nam je dodijeljen 2019. godine, a odnosi se na tzv. zviždače.
Najveća vrijednost Izvješća su preporuke, kojih ove godine dajemo sveukupno 170, a koje služe otklanjanju sustavnih nedostataka i nepravilnosti koje dovode do povreda ustavnih i zakonskih prava građana. Prema informacijama koje smo prikupili, nadležna tijela su postupala ili postupaju po 45% preporuka iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, što je neznatno više u usporedbi s Izvješćem za 2020. godinu, kada su to činili po 43% preporuka. Istovremeno, ne provode 37% preporuka, a za 18% nemamo informacije. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ni tijekom 2022. nije izradio izvješće o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice, iako je za to nadležno, a posljednji put ga je izradio za Izvješće pučke pravobraniteljice za 2013. godinu.
Ovo Izvješće predajemo u trenutku kad ono prethodno, Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, još uvijek nije raspravljeno na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora, već samo u okviru Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Izostanak rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora umanjuje nastojanja da se snažnije zaštite prava građana pa se nadamo da će ovo Izvješće biti raspravljeno u godini u kojoj je predano, dok su u njemu iznesi podaci, analize i preporuke najaktualniji, a kako bi Izvješće moglo ostvariti svoj učinak.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije