Vijeće Europe i Agencija EU za temeljna prava (FRA) objavili su u svibnju najnovija godišnja izvješća, u kojima ukazuju na stanje ljudskih prava i diskriminacije u zemljama članicama EU i Vijeća Europe, dajući i preporuke za uklanjanje uočenih problema. Na mnoga saznanja i zaključke koje opisuju, u Hrvatskom saboru ukazala je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, predstavljajući Izvješće pučke pravobraniteljice za 2015. godinu, koje govori o stanju ljudskih prava i pojava diskriminacije u Hrvatskoj.
Tako Vijeće Europe ukazuje na pad povjerenja u institucije država članica i Europske unije, što je i u Hrvatskoj značajna prepreka u ostvarivanju vladavine prava i pravne sigurnosti. U Izvješću Vijeća Europe naglašava se i kako skupi i dugotrajni sudski procesi odvraćaju građane od namjere da potraže zaštitu. Pri tom, zemlje članice ulažu značajne napore kako bi postupke učinili efikasnijima. Uočeni su i na nedostatci sustava besplatne pravne pomoći, a niz zemalja je onima koji ovu pomoć pružaju izdvojio znatno manje financijskih sredstava nego ranije. Pružatelji besplatne pravne pomoći poteškoća s financiranjem imaju i u Hrvatskoj, a građani nisu informirani gdje ju mogu ostvariti. Tako je pravobraniteljica u 2015. zaprimila čak 60 posto više zahtjeva za pružanje pravne pomoći nego godinu ranije, iako ju nema zakonske ovlasti pružati. U isto vrijeme, u čak šest ureda državne uprave niti jedan građanin nije zatražio besplatnu pravnu pomoć.
Problem diskriminacije u porastu je u mnogim zemljama, zbog čega FRA predlaže da se kroz izmjene i dopune zakonskih akata te aktivnije provođenje postojećih zakonodavnih okvira poštuje temeljno pravo nediskriminacije, posebice pri predlaganju strukturnih reformi. Vijeće Europe u tom smislu podsjeća kako većina država ima dobar legislativni okvir, no dobar dio pravosudnih sustava ga ne uspijeva adekvatno implementirati. Pravobraniteljica je upozorila kako su diskriminaciji najizloženije nacionalne manjine, jer je čak svaka četvrta pritužba za diskriminaciju bila upravo na ovoj osnovi.
Sva tri Izvješća u posebnim cjelinama obrađuju izbjegličku krizu koja je obilježila prošlu godinu u velikom broju zemalja EU, kroz koje je više od milijun ljudi prošlo ili ih je odabralo kao odredište, u potrazi za svojim utočištem. Iako ova brojka predstavlja tek oko 0,2% svjetskog stanovništva, on je daleko veći nego proteklih godina. S obzirom da je oko 60 milijuna ljudi u svijetu prisilno raseljeno, što je posljedica progona, sukoba, općeg nasilja ili kršenja ljudskih prava, vrlo je vjerojatno da će se taj trend i nastaviti. FRA stoga predlaže državama članicama da ponovno razmotre svoje strategije za integraciju te mjere koje one uključuju, posebno obraćajući pažnju na zajednička načela integracijske politike. Ističu kako bi države trebale osigurati učinkovita materijalna rješenja, posebice na lokalnoj razini, i na taj način promicati jednako postupanje i suživot u zajednicama, poštujući temeljna ljudska prava. Izvješće Vijeća Europe također navodi nedostatke integracijskih politika u državama članicama i poteškoće s kojima se izbjeglice i migranti u njima svakodnevno susreću, poput ograničenog ili otežanog pristupa obrazovanju ili diskriminaciji u području zdravlja. U svom Izvješću, pravobraniteljica podsjeća kako Hrvatska tek treba izraditi novu migracijsku politiku, kao i integracijsku, pri čemu značajnu pažnju treba usmjeriti na ekonomske, socijalne i kulturne učinke migracijskih tokova.
Također, sva izvješća navode upravo izbjegličku krizu kao jedan od uzroka učestalijeg govora mržnje i zločina iz mržnje, kao i terorističke napade i rastuću islamofobiju.
Među skupinama koje su često žrtve diskriminacije ili imaju poteškoće u ostvarivanju svojih prava, uz izbjeglice i migrante ističu se i Romi. Tako sva izvješća upravo njih navode kao jednu od ranjivijih skupina društva, koja se diljem Europe suočava s problemima stanovanja, socijalne skrbi, obrazovanja te nereguliranim statusnim pitanjima. Vijeće Europe navodi kako diljem Europe Romi imaju problema s diskriminacijom u mnogim područjima te poziva na efikasnu implementaciju Akcijskog plana za uključivanje Roma 2016-2019. FRA smatra da tijela javne vlasti, posebice na lokalnoj razini, trebaju poduzeti mjere za poboljšanje kohezije i povjerenja između lokalnog stanovništva i civilnog društva, čemu može pridonijeti sudjelovanje Roma u procesima integracije na lokalnoj razini u većoj mjeri, nego što je to sada slučaj. Pravobraniteljica je, između ostalog, preporučila jedinicama lokalne samouprave da izbjegavaju poticanje izgradnje prostorno izoliranih, isključivo romskih naselja te da pri izradi budućih planova prostornog uređenja imaju u vidu izgradnju naselja namijenjenih socijalno ugroženima.
FRA nadalje upozorava kako dio članica EU nisu uskladile nacionalna zakonodavstva s Direktivom 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela. Ona, između ostalog, ističe pravo žrtve na dostojanstvo, sudjelovanje u svim stadijima kaznenog postupka, naknadu štete, djelotvorne oblike pomoći, informacije već od prvog kontakta s nadležnim tijelom, pristup službama za podršku, obvezu provođenja individualne procjene radi utvrđivanja posebnih potreba zaštite, ali i potreba koordinacije rada različitih službi i edukacije djelatnika koji kontaktiraju sa žrtvama.
Među zemljama koje tek trebaju implementirali Direktivu je i Hrvatska, koja je određene pozitivne pomake proteklih godina postigla donošenjem novog Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela i Nacionalne strategije razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u RH za razdoblje od 2016. do 2020. godine, izvijestila je pravobraniteljica.
Vijeće Europe osvrće se i na ugroženost slobode medija, što je povezano i s ekonomskom krizom. Upravo su problemi koje ona uzrokuje često izgovor za smanjivanje materijalnih i radnih prava novinara u Hrvatskoj, koji su posljednjih godina u sve težem položaju.
Vijeće Europe je vodeća europska organizacija za ljudska prava, koja promovira demokraciju i vladavinu prava, a posebno se zalaže za slobodu izražavanja, medija i okupljanja te jednako postupanje i zaštitu manjina.
FRA je agencija koja stručnim savjetovanjem institucija EU i država članica štiti temeljna prava građana EU. Jedan od važnijih alata njezina djelovanja je Godišnje izvješće u kojem, na osnovu prikupljenih i analiziranih podataka, donosi stanje temeljnih prava i preporuke za njihovu bolju zaštitu.
Pučka pravobraniteljica opunomoćenica je Hrvatskog sabora za zaštitu i promociju ljudskih prava, središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije te djeluje kao Nacionalni preventivni mehanizam. Njezino Izvješće za 2015. godinu Hrvatski sabor nije prihvatio, što je politički pritisak na neovisnost institucije i potvrda da je potrebno i dalje nastaviti kritički zagovarati i predlagati sustavne promjene usmjerene prema boljoj zaštiti ljudskih prava građana i suzbijanju diskriminacije.
Cjelovita Izvješća možete pronaći u privitku.
Obavijest o testiranju
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Sastanak Mreže neovisnih institucija nadležnih za pritužbe na policiju
Rasprava o važnosti antikorupcijskih politika
Direktiva EU o održivom poslovanju – uloga poslovne zajednice u zaštiti ljudskih prava i okoliša
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti