* Napomena: Čitate Uvod Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.


Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu donosi analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj te vezano za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina. U njemu pučka pravobraniteljica upućuje 147 preporuka za otklanjanje sustavnih nedostataka i nepravilnosti koje dovode do povreda ustavnih i zakonskih prava građana, a Izvješće sadrži i ocjenu o mjeri u kojoj su tijela postupala u skladu s ranijim preporukama pučke pravobraniteljice.

Postupanje institucije određeno je Ustavom, Zakonom o pučkom pravobranitelju, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, pučka pravobraniteljica ovo Izvješće temelji na postupanju u predmetima pokrenutim po pritužbama građana i na vlastitu inicijativu. S obzirom da je riječ o izvješću o stanju ljudskih prava, pripremljeno je i na temelju informacija koje smo za potrebe izrade Izvješća prikupili od širokog kruga dionika – ministarstava i drugih državnih tijela, županija i gradova, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, sindikata, udruga poslodavaca, strukovnih komora, vjerskih zajednica, predstavnika i vijeća nacionalnih manjina. U Izvješću koristimo i informacije prikupljene tijekom terenskih obilazaka diljem Hrvatske, što je u 2023. obuhvaćalo domove za starije, zatvore, policijske postaje i pritvorske jedinice, područja stradala potresom, romska naselja, prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite, psihijatrijske bolnice, bolničke psihijatrijske odjele i ekološki ugrožene lokacije. Izvor podataka su i znanstveni radovi, istraživanja i statistički pokazatelji, kako iz Hrvatske, tako i oni međunarodni. Koristimo i ključne komentare i prijedloge koje smo davali u gotovo 60 javnih savjetovanja na zakone i druge propise u kojima smo sudjelovali. Izvor za Izvješće su nam i odluke Ustavnog suda i nacionalnih sudova, kao i presude Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije.

U 2023. godini građani su se najčešće obraćali pučkoj pravobraniteljici zbog kršenja prava na zdravlje, a u tom području otvorena su 454 nova predmeta. Slijede pritužbe na diskriminaciju u različitim područjima života, radne i službeničke odnose, gospodarstvo i obrt te pravosuđe, uključujući i ovrhe. Postupali smo u sveukupno 6.680 predmeta, pri čemu je novootvorenih 4.803, što je 5.9% više u odnosu na godinu ranije.

S obzirom na jako širok pregled područja i tema, a istovremeno izravan kontakt s građanima oko njihovih problema, pučka pravobraniteljica je u jedinstvenom položaju za uočiti slične poteškoće koje se pojavljuju u brojnim tijelima javne vlasti odnosno na razini sustava. Pritužbe pokazuju da treba uložiti dodatne napore kako bi građani dobili kvalitetnu javnu uslugu. Potrebno je temeljitije upoznavati građane o njihovim pravima i kako ih ostvariti te primjenjivati načelo pomoći strankama u postupanju. Institucije trebaju unaprijediti svoju komunikaciju s građanima kako bi bila pravovremena i kvalitetna, s obzirom na to da nerijetko dobivaju odgovore koji nisu potpuni, formalistički su, zakašnjeli, a ponekad odgovor ni ne dobiju. Kako pokazuju brojni primjeri dugotrajnosti u postupanju različitih tijela prikazani u Izvješću, potrebno je i ubrzati postupanje. Napokon, potrebno je i unaprijediti međuresornu suradnju, kako u postupanju glede pojedinačnih situacija, tako i u osmišljavanju politika i novih strukturnih rješenja za sve građane. Sve su to prepreke za ostvarivanje prava na dobro upravljanje, kod kojeg su vidljivi neki pozitivni pomaci, no ne i dovoljni, osobito s obzirom na to da iz ovih problema proizlazi i dio nepovjerenja u institucije.

Brojne su prepreke u ostvarivanju prava na zdravlje – pritužbe pokazuju da mnogi građani otežano ostvaruju zdravstvenu zaštitu, bilo zbog nedostupnosti zdravstvenih usluga, nedostatka liječnika, neinformiranosti, administrativnih prepreka ili zbog sustava koji ne odgovara na potrebe pacijenata. Dio građana ukazuje da liječnici s njima ne razgovaraju profesionalno i obazrivo. Stanovnici udaljenih mjesta i otoka strahuju da će ostati bez jedinog liječnika. Onkološki pacijenti svakodnevno se suočavaju s listama čekanja i pokvarenim dijagnostičkim aparatima. Palijativne usluge nedovoljno su dostupne, unatoč naporima nekih da pacijentima olakšaju i omoguće dostojanstveni kraj života. Stoga ni u 2023. godini zdravstveni sustav nije mogao adekvatno odgovoriti na potrebe pacijenata.

Mnogi građani izgubili su obvezno zdravstveno osiguranje nakon uvođenja obveze osobnog dolaska u HZZO jednom u tri mjeseca, a zbog toga su nam se najviše obraćali oni s teškim i/ili kroničnim oboljenjima i u lošoj financijskoj situaciji, majke koje primaju rodiljnu/roditeljsku potporu i studenti koji studiraju izvan RH. S obzirom da ocjenjuje da je ova obveza protivna zabrani diskriminacije iz Ustava RH i Zakona o suzbijanju diskriminacije, da stavlja niz osoba u nejednak položaj i ugrožava ustavna jamstva prava na žalbu, prava na napuštanje teritorija i odlazak u inozemstvo, posebnu skrb prema osobama s invaliditetom, prava na zdravstvenu zaštitu i zaštitu mladeži te dostupnost obrazovanja, pučka pravobraniteljica je Ustavnom sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne odredbe izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

U velikom dijelu RH posljednjih godina su značajno porasle cijene nekretnina za prodaju i najam, no još uvijek nema strateškog dokumenta kojim bi se definirala stambena politika. To dovodi do velikih problema s ostvarivanjem prava na adekvatno stanovanje. Građanima nije dostupno cjenovno priuštivo stanovanje, dok je socijalno stanovanje u potpunosti nerazvijeno. Tijekom godine su realizirane značajne zakonodavne izmjene u ovom području, ponajviše uređenje pitanja zaštićenog najma u privatnim stanovima i raspolaganja državnom imovinom.

Vezano za posljedice potresa, u 2023. godini obnova se ubrzala, posebice javnih institucija, na što je utjecao i novi zakon koji je administrativno rasteretio postupak i objedinio tijela obnove. No, brojni stradalnici i dalje čekaju da njihov dom dođe na red, a ponajviše ih muče dugotrajnost i neizvjesnost postupaka obnove obiteljskih kuća i zgrada, odnosno konstrukcijska organizirana obnova, gradnja zamjenskih kuća, mijenjanje naljepnica o upotrebljivosti objekta i postupci uklanjanja koje provodi DIRH. Kontejnerska naselja, uz izuzetak dvije modularne zgrade u Sisku, su zatvorena.

I područje rada i zapošljavanja obilježile su zakonodavne izmjene – na snagu su stupili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s brojnim promjenama u radnim odnosima, zatim Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, dok je Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama i Zakonom o državnim službenicima započela reforma državne i javnih službi.

Pritužbe vezane uz pravo na rad odnosile su se, između ostalog, na nezakonite otkaze, neprijavljeni rad, neisplatu plaće, isplatu plaće „na ruke“, nezakonit i neplaćen prekovremeni rad i zlostavljanje na radu (mobing). Gospodarstvo RH se već nekoliko godina i sve više oslanja na strane radnike, iz susjednih i dalekih zemalja, no još uvijek nije došlo do potrebnih izmjena Zakona o strancima, kojima bi se produžilo trajanje dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine, što bi dovelo do postupovnog rasterećenja, kao i ukinula povezanost iste dozvole s poslodavcem, čime bi se radnicima olakšala odluka da prijave kršenje svojih prava. Potrebno je na nacionalnoj razini organizirati učenje hrvatskog jezika za strane radnike te uvesti regulaciju uvjeta smještaja stranih radnika. Strani radnici nam se sve više obraćaju, ponajviše zbog prava vezanih uz rad, a pučka pravobraniteljica je i javno upozoravala na rasistički govor i rasistički motivirane napade kojima su bili izloženi. Godinu su obilježili i brojni prosvjedi i štrajkovi kojima su zaposleni u državnoj i javnim službama tražili bolje uvjete rada, uključujući i primjerene plaće. Prosvjedovali su i dostavljači zaposleni preko pojedinih digitalnih radnih platformi, tražeći bolje uvjete rada i povećanje naknade.

Život u siromaštvu ili blizu njegove granice dovodi i do problema s ostvarivanjem prava na zdravlje, adekvatno stanovanje, obrazovanje, rad i mnogih drugih. Potrebno je uložiti značajnije napore u izgradnju učinkovitog sustava socijalne skrbi, koji će biti dobro organiziran, usmjeren na korisnike i s odgovarajućim kapacitetima, pri čemu mora biti dostupan svima, uključujući u ruralnim i izoliranim područjima i na otocima, dok bi naknade trebale biti takve da osiguraju značajnije smanjenje siromaštva. S radom je započeo Hrvatski zavod za socijalni rad i njegovi područni uredi, nekadašnji centri za socijalnu skrb, čime je zaživio novi centralizirani model djelovanja, na što i dalje stižu kritike različitih dionika. Socijalni radnici su i dalje preopterećeni administracijom pa često navode da „od papira ne vide ljude“. Ovo se, nažalost, najnepovoljnije odražava na one najranjivije – socijalno ugrožene i o tuđoj podršci ovisne građane. Beskućnici, kojima su ugrožena brojna prava, često su ‘nevidljivi’ i zapostavljeni, stigmatizirani i izloženi predrasudama i diskriminaciji, ali unatoč tome i dalje nisu obuhvaćeni sustavnim mjerama i politikama.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u 2023. godini iznosila je 19,3%. Među najugroženijima su bile starije osobe (34,8%), a iznimno ugrožene starije osobe koje žive same (59,9%), pri čemu posebno zabrinjava što ovi postotci iz godine u godinu rastu. Izmjena formule za usklađivanje mirovina samo je jedan od načina na koji je potrebno odgovoriti na rastući problem siromaštva starijih osoba. Do promjena dolazi, ali su one djelomične i postižu se nakon niza godina zagovaranja, uključujući i putem preporuka iz izvješća pučke pravobraniteljice. Primjer je izmjena Zakona o obveznim odnosima – uvođenje novih zaštitnih mehanizama za sprečavanja zlouporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Nažalost, takvih pomaka nema dovoljno u pogledu prevencije i suzbijanja nasilja nad starijima i njihove diskriminacije, kao ni u pogledu kršenja prava u domovima za starije. Pritužbe svjedoče, a inspekcijski nadzori domova nerijetko potvrđuju, kako su uvjeti smještaja i postupanje prema korisnicima neadekvatni, što je dijelom uzrokovano nedostatkom zaposlenih, ali i manjkom svijesti o potrebi poštivanja dostojanstva i prava starijih osoba.

Mladi su i dalje suočeni s izazovima u ostvarivanju različitih prava, osobito vezano za stanovanje, ali i rad na određeno, dok su u posebno teškoj situaciji mladi u ruralnim područjima. Prisutne su i prepreke participaciji mladih u odlučivanju i društveno-političkom životu, dok je povećana svijest o važnosti mentalnog zdravlja mladih, no i dalje nedostaje dostupne sustavne podrške. Usvojen je Nacionalni program za mlade za razdoblje do 2025. godine, no propušteno je uvrstiti mjere jačanja građanske pismenosti i obrazovanja mladih za ljudska prava.

U području pravosuđa bilježimo neke pomake – vladavini prava i transparentnosti trebalo bi doprinijeti propisivanje javne objave svih sudskih odluka, dobrodošao je nastavak digitalizacije, no što svakako zahtijeva davanje dužne pažnje pravima onih koji ne koriste potrebnu tehnologiju, o čemu pišemo u novom potpoglavlju. Dostupnost besplatne pravne pomoći djelomično je povećana značajnim rastom sredstava određenih za tu svrhu i povećanjem trajanja projektnog razdoblja s jedne na tri godine.

No, brojni izazovi ostaju. Potrebno je snažnije graditi povjerenje u pravosudni sustav, njegovu neovisnost i učinkovitost, posebno s obzirom na to da upravo nedostatak povjerenja kod građana može biti prepreka učinkovitoj pravnoj zaštiti i pristupu pravosuđu. Među značajnijim izazovima je i dugotrajnost sudskih postupaka, ujedno i među češćim razlozima zbog kojeg su nam se građani obraćali u području pravosuđa, kao i zbog neizvjesnosti uslijed dugotrajnog štrajka u kojem je došlo do zastoja u postupanju. Još uvijek nema naznaka priprema cjelovitog Ovršnog zakona, koji nije dovoljno učinkovit. Istovremeno, iako broj blokiranih građana polako opada, on je i dalje visok, dok se institut stečaja potrošača rijetko koristi. Pozitivno je što su osnovani novi odjeli za podršku žrtvama i svjedocima te je poboljšan njihov položaj kroz zakonske izmjene, no potrebni su dodatni napori za dosezanje potrebnog standarda podrške.

Vezano uz slobodu izražavanja, zamjetna je bila niska razina političke komunikacije u javnom prostoru, što dovodi do dodatne normalizacije neprihvatljive komunikacije i od strane građana. I dalje je osobit problem govor na internetu prepun netrpeljivosti, a ponekad i govora mržnje. Takav govor se najčešće ne prijavljuje pa i ne sankcionira, dok i u slučajevima procesuiranja kazne ponekad nisu dovoljno jasna poruka o neprihvatljivosti takvog govora. U pogledu slobode medija, novinari su i u 2023. godini bili suočavani s tzv. SLAPP tužbama, ali i napadima i prijetnjama. Tijekom godine su najavljene izmjene Kaznenog zakona, a najave, kao i inicijalno predstavljene zakonske izmjene, bile su razlog za zabrinutost za slobodu medija u pogledu izvještavanja o temama u javnom interesu te će biti važno pratiti hoće li i na koji način regulacija novog kaznenog djela utjecati na slobodu medija.

U odnosu na pravo na javno okupljanje, u 2023. godini najbrojniji su bili prosvjedi radi izražavanja socijalno gospodarskih ciljeva, prvenstveno nezadovoljstva uvjetima rada te primanjima. Osobito su pažnju i prijepore u javnosti izazvala molitvena okupljanja koja se održavaju svake prve subote u mjesecu, često popraćena protuprosvjedima. Vezano za Trg sv. Marka, Ustavni sud je donio Rješenje u kojem je naveo da nije nadležan za odlučivanje u ovom slučaju.

I u 2023. godini smo, kao i ranije, zaprimili manji broj pritužbi i upita zbog diskriminacije temeljem vjere i slobode vjeroispovijedi, no njihov sadržaj ukazuje na različite izazove s kojima su se građani susretali, uključujući netrpeljivost, vrijeđanja i omalovažavanja, dvojbe oko mogućnosti nošenja marame na radnom mjestu, vjerskim sadržajima u javnim ustanovama i poteškoćama vjernika prilikom korištenja slobodnih dana za vjerske blagdane.

Kod prava nacionalnih manjina nije došlo do značajnih promjena pa su i dalje u implementaciji prava najbolji rezultati u području kulturne autonomije, dok su izazovi prisutni kod prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, adekvatnu zastupljenost među zaposlenima u upravi i pravosuđu te adekvatnu prisutnost u medijima. Kao posljedica značajnog pada broja pripadnika nacionalnih manjina u udjelu u stanovništvu, dolazi ili bi moglo doći do smanjenja manjinskih prava na razini općina, gradova i županija.

U 2023. smo otvorili 362 nova predmeta vezana uz diskriminaciju u svim područjima života i to temeljem pritužbi ili na vlastitu inicijativu. Kao i ranije, najveći broj pritužbi na diskriminaciju, čak četvrtina, odnosio se na osnovu rase, etničke pripadnosti i boje kože ili nacionalnog podrijetla, nakon čega u manjem postotku slijede diskriminacija temeljem zdravstvenog stanja, zatim dobi te političkog ili drugog uvjerenja. Od područja, najviše pritužbi odnosilo se na diskriminaciju na radu i pri zapošljavanju, nešto više od trećine, a zatim na područja pristupa dobrima i uslugama i uprave.

U poglavljima o diskriminaciji ne navode se samo primjeri diskriminacije, već se ukazuje na poziciju pojedinih skupina u društvu, imajući u vidu jednakost kao ustavnu vrednotu. Isto ne podrazumijeva da su svi pripadnici te skupine (npr. starije osobe, Romi i sl.) u istoj poziciji, već da su pojedini problemi u određenoj skupini učestaliji i stoga je potrebno uzeti ih u obzir kod donošenja odluka o mjerama i politikama. Konačno, još uvijek velik broj slučajeva diskriminacije ostaje neprijavljen pa je potrebno nastaviti podizati svijest građana o zabrani diskriminacije i mehanizmima zaštite.

Romi su i dalje izloženi raširenoj diskriminaciji, prostornoj i društvenoj izolaciji, a nepovoljni materijalni uvjeti života posebno zabrinjavaju s obzirom na to da polovicu Roma u RH čine djeca. Segregacija u školama nastavlja biti ozbiljna prepreka pristupu pravu na obrazovanje, na što kontinuirano ukazujemo, pri čemu izostaje svijest države o problematičnosti takvog stanja i obvezama da mu se pristupi s dužnom pažnjom, uključujući i na temelju ponavljajućih preporuka pučke pravobraniteljice, žurne preporuke UN-ovog Odbora za eliminaciju rasne diskriminacije, prakse Europskog suda za ljudska prava, kao i prema Nacionalnom planu za uključivanje Roma 2021. do 2027. godine. Još uvijek su prisutne poruke netrpeljivosti i mržnje prema Srbima, a u 2023. su zabilježeni i etnički motivirani napadi. Bez električne energije potrebne za svakodnevan život, na povratničkim područjima gdje pretežno žive pripadnici srpske nacionalne manjine, većinom starije osobe, ostaje još otprilike tisuću kućanstva u 15 županija. Izostaju mjere integracije, a tražitelji međunarodne zaštite, osobe pod međunarodnom zaštitom i strani radnici izloženi su predrasudama i rasnoj diskriminaciji, čak i fizičkim napadima.

Skrećemo pažnju i na analizu sudskih presuda vezanih uz diskriminaciju, u odnosu na presude donesene tijekom godine od strane sudova više vrsta i razina. Ovu analizu pripremamo svake godine, s obzirom da pokazuje ne samo probleme zbog kojih se građani odlučuju na sudsku zaštitu svojih prava, već i na koji način Zakon o suzbijanju diskriminacije u stvarnom životu štiti građane te što je potrebno činiti kako bi sudska zaštita bila što učinkovitija.

MUP je u 2023. godini postupao povodom 85 kaznenih djela zločina iz mržnje, što je 54,55% više nego u 2022. kada je zabilježen značajan pad u broju ovih predmeta. Na tragu prethodnih godina, 2023. najučestalije su bile prijetnje, oštećenja tuđe stvari, nasilničko ponašanje i tjelesne ozljede. Velika većina ovih kaznenih djela bila je motivirana nacionalnim podrijetlom.

U Izvješću se ukazuje i na prostor za djelovanje organizacija civilnog društva kao branitelja ljudskih prava. Posljednji nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva istekao je još 2016. pa je čim prije potrebno donijeti novi, kao i uvesti dugoročno institucionalno i programsko financiranje aktivnosti OCD-a u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.

Ustavno pravo na zdrav život i zdrav okoliš pratili smo kroz ispitne postupke pokrenute po pritužbama i na vlastitu inicijativu zbog onečišćenja okoliša i prirode, nepropisnog gospodarenja otpadom, prekomjerne buke, svjetlosnog onečišćenja i neionizirajućeg zračenja baznih stanica mobilnih operatera. Godinu su obilježili požari i odroni na lokacijama gospodarenja otpadom, a opasnost od budućih sličnih događaja prijeti na više lokacija, posebice gdje su nepropisno odložene velike količine otpada.

U 2023. nastavio nam se obraćati sve veći broj prijavitelja nepravilnosti (tzv. zviždača) otkako smo 2019. postali tijelo za vanjsko prijavljivanje. Prijavljivanje pučkoj pravobraniteljici kao vanjskom kanalu prijavljivanja najčešće su koristili prijavitelji iz javnog sektora, no raste i broj prijava koje se odnose na poslodavce u gospodarstvu i obrtu. S obzirom na još uvijek nedovoljno poznavanje prava prijavitelja, ali i obveza koje poslodavcima donosi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti te kako bismo doprinijeli uspostavi sustava i učinkovitoj zaštiti prijavitelja, a time i potaknuli prijavljivanje, značajan dio aktivnosti usmjerili smo na edukacije, koje smo održavali povjerljivim osobama, državnim službenicima, sucima, državnim odvjetnicima, a to ćemo i nastaviti činiti.

I u 2023. smo u kontekstu ljudskih prava i jednakosti pratili utjecaj i razvoj umjetne inteligencije, za koju postoji sve veći interes javnosti, ali je i vidljiva potreba podizanja znanja, uključujući i svijesti o prednostima i rizicima njezina korištenja. Umjetna inteligencija će se nesumnjivo sve više koristiti, ne samo u privatnom, već i javnom sektoru te je nužno da njezino korištenje bude u skladu s ljudskim pravima i nediskriminatorno, a građani informirani da sustavi koriste umjetnu inteligenciju.

Stanje u zatvorskom sustavu je pogoršano, a prenapučenost ostaje jedan od ključnih problema jer je tijekom 2023. godine u zatvorskom sustavu boravilo 1.607 osoba više nego godinu ranije. U obilascima koje provodimo kao Nacionalni preventivni mehanizam (NPM) utvrdili smo nepovoljne uvjete smještaja, a oni su i predmet odluka Ustavnog suda kojima je utvrđeno ponižavajuće postupanje te odluka Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena povreda zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. Nedostupnost adekvatne zdravstvene zaštite i manjak zaposlenih službenika dodatno nepovoljno utječu na poštivanje prava osoba lišenih slobode. Među-zatvoreničko nasilje je i nadalje problem, kao i nedostatak organiziranog prihvata nakon izvršavanja kazne zatvora.

Pritužbe koje smo zaprimali i predmeti koje smo otvorili na vlastitu inicijativu vezano uz postupanje policije ukazuju na važnost ispravne ocjene od strane policije je li počinjeno kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti te izvještavanja državnog odvjetnika, kao i da policijski službenici ponekad ne žele zaprimiti prijavu kaznenog djela ili neprimjereno komuniciraju s građanima. Prije smještavanja u posebnu prostoriju potrebno je utvrditi da li je osoba pod utjecajem opojnog sredstva te po potrebi organizirati pružanje liječničke pomoći. Potrebno je i unaprijediti stanje u vezi mogućnosti podnošenja i rada po pritužbama građana na rad policije provedbom preporuka Povjerenstva za rad po pritužbama. Vezano za statusna prava, zaprimali smo pritužbe vezane uz prijavu prebivališta, stjecanje hrvatskog državljanstva i reguliranje boravka stranaca. S obzirom na važnost prebivališta kao uvjeta za ostvarivanje prava, potrebno je precizirati proceduru u slučajevima kada stanodavac podstanarima ne daje suglasnost za prijavu.

Pritužbe osoba s duševnim smetnjama najviše su se odnosile na postupak hospitalizacije i uskratu prava iz Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. I u ovom Izvješću upozoravamo na problem smještaja dobrovoljnih pacijenata na zatvorene odjele što je de facto lišavanje slobode, a na što je upozorio i Europski odbor za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). Kroz NPM obilaske zabilježili smo razlike u uvjetima smještaja, kao i manjkavosti u prilagodbi nacionalnim i međunarodnim standardima, što se opravdava nedostatnim financijskim sredstvima i prikazuje kao privremeno stanje, iako je zapravo riječ o dugogodišnjim problemima. To ukazuje na nedovoljnu brigu za osobe s duševnim smetnjama, kako zdravstvenog sustava, tako i generalno.

Početkom 2023. godine RH je ušla u schengenski prostor. U odnosu na migracijska kretanja, tijekom godine 68.114 osoba je izrazilo namjeru za traženje međunarodne zaštite, od čega su 1.783 osobe podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu. Percepcija nesigurnosti i ugroze, osobito u pogledu iregularnih migranata, bila je učestala tema u javnom prostoru, iako prema službenim statističkim podacima stanje sigurnosti nije narušeno. Tijekom 2023. bilježimo značajan pad broja pritužbi s navodima o „push-backu“. Uvjete u prostorijama za zadržavanje u postajama granične policije nužno je uskladiti s međunarodnim i nacionalnim standardima. Iako su dijelom izmjena iz Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti osnažena pravna jamstva, neke izmjene mogu otežati položaj tražitelja. Postojeći kapaciteti prihvatilišta za smještaj tražitelja međunarodne zaštite nisu dostatni, a uvjeti u njima su neodgovarajući, te je nužno osigurati dodatne smještajne kapacitete za tražitelje međunarodne zaštite. Kao član Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava, predložili smo poboljšanja Akcijskog plana RH u odnosu na izvršenje presude M.H. i drugi protiv RH, a naknadno smo, sukladno pravilu 9. Pravilnika o nadzoru nad izvršenjem presuda i odluka o prijateljskim rješenjima ESLJP, isto komunicirali Odboru ministara Vijeća Europe.

Tijekom godine pučka pravobraniteljica je sudjelovala u radu saborskih odbora, u raspravama o zakonskim prijedlozima i na tematskim sjednicama. Sudjelovali smo u velikom broju različitih događaja na teme iz područja ljudskih prava i vladavine prava, a neke smo i sami organizirali, među kojima ističemo konferenciju povodom 75. godišnjice donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a. Ljudska prava i jednakost pučka pravobraniteljica promovirala je i kroz odgovore na medijske upite, a kao institucija organizirali smo i veliki broj edukacija za različite dionike – studente, pravosudnu policiju, probacijske službenike, poslodavce, državne službenike, posebno one koji rade na EU fondovima, sindikate, koorporativne pravnike. Nastavili smo i međunarodnu suradnju i ispunjavanje obveza koje proizlaze iz mandata povjerenih instituciji, uključujući i predali Alternativno izvješće UN-ovom Odboru za suzbijanje rasne diskriminacije (CERD) te Alternativno izvješće o izazovima u provedbi Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, u suradnji s pravobraniteljicom za djecu i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom.

Suradnju s tijelima javne vlasti u pogledu pristupa informacijama u predmetima otvorenim temeljem pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu, možemo načelno ocijeniti dobrom, uz pojedine izuzetke u smislu dostave djelomičnih odgovora ili neažurne dostave, pri čemu se posebno izdvaja Ministarstvo zdravstva koje nije dostavilo ni tražena očitovanja za potrebe pripreme ovog Izvješća. Još uvijek nije omogućen pristup svim podacima o postupanju prema iregularnim migrantima u informacijskom sustavu MUP-a, o čemu je Hrvatski sabor informiran u svakom godišnjem izvješću, još od Izvješća za 2018. godinu.

Konačno, Izvješće se predaje u trenutku kada je Hrvatski sabor raspušten i raspisani su parlamentarni izbori. Ovim putem pučka pravobraniteljica kao opunomoćenica Hrvatskog sabora ističe važnost kvalitetne suradnje i podrške radu institucije upravo od strane Hrvatskog sabora. Osobito se u tom pogledu ističe kako je nastavljen trend neažurnosti u raspravljanju godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice pa tako u trenutku pisanja ovog Izvješća još na plenarnoj sjednici nije raspravljeno Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu. Stoga je potrebno ovo i buduća izvješća ažurno raspraviti, dok su prikupljeni podatci i analize aktualni i relevantni, odnosno unaprijediti odnos Sabora prema izvješću pučke pravobraniteljice, kao i jačati podršku ispunjenju preporuka za bolju zaštitu i promicanje ljudskih prava i vladavine prava.


Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.